Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 Tito i obračun s komunističkim naslijeđem

Medijski prostor koji je ovih dana dobila bista Josipa Broza Tita dokazuje mjeru naše ideološke zagađenosti i demokratske i civilizacijske zaostalosti. Mediji u rukama recikliranih komunista i njima sklonoga inozemnoga kapitala odaslali su mnoštvo otrovnih strjelica prema predsjednici Grabar-Kitarović zato što je iz Ureda predsjednice u kumrovečki muzej poslala bistu doživotnoga predsjednika propale Jugoslavije, totalitarne komunističke partije i njezine tzv. narodne armije. Ne bi li bilo normalno da se uz taj čin plasira istina kako je uklanjanje Tita u demokratskoj Hrvatskoj zakasnilo dobrih četvrt stoljeća? Od svih ispucanih „argumenata" najpodliji je onaj da Tuđman nije micao Titovu bistu iz Ureda predsjednika. I to je sve što reciklirani komunisti bez mrmljanja priznaju u zasluge velikom Tuđmanu.

Edukacijska dimenzija brendiranja

Voljeni vođa i danas je hrvatskoj ljevici i hrvatskom integralnom jugoslavenstvu – voljeni vođa, ideološki otac i TitoZanimljiv je pokušaj načelnika općine Kumrovec, Drage Ulame (sina odličnoga kajkavskoga pjesnika Drage Ulame), da od Tita, sada i uz pomoć njegove biste, napravi „brand" s kojim će povećati posjećenost Titovoj „rodnoj kući" sa 60.000 posjetitelja godišnje na neku višu brojčanu razinu. Graditi Titov brand i na njemu gospodarski prosperitet jedne općine na bisti „druga Tita" čista je utopija. Koga još Tito zanima, osim povjesničara koji ga svrstavaju među najveće zločince dvadesetoga stoljeća?mater, zalog i nada da će skrpati kakvu-takvu Titovu jugozajednicu i tako dokinuti Tuđmanovu „slučajnu državu". Ona je „slučajna" zato što u njezinoj obnovi i obrani komunisti, titoisti i Partija u cjelini nisu igrali nikakvu pozitivnu ulogu. S Titom smještenim u objektivni povijesni kontekst domaći nam komunisti ostaju bez važne „platforme" i vezivne ideološke magle uz pomoć koje su se u demokratskim okolnostima dočepali dva mandata na državnoj razini i tri mandata na predsjedničkoj. Bez Tita komunisti u Hrvatskoj nitko su i ništa. Ni ljevica, ni liberali, niti socijaldemokrati. S Titom u pozadini oni imaju kakav-takav povijesni identitet.

Zanimljiv je pokušaj načelnika općine Kumrovec, Drage Ulame (sina odličnoga kajkavskoga pjesnika Drage Ulame), da od Tita, sada i uz pomoć njegove biste, napravi „brand" s kojim će povećati posjećenost Titovoj „rodnoj kući" sa 60.000 posjetitelja godišnje na neku višu brojčanu razinu. Graditi Titov brand i na njemu gospodarski prosperitet jedne općine na bisti „druga Tita" čista je utopija. Koga još Tito zanima, osim povjesničara koji ga svrstavaju među najveće zločince dvadesetoga stoljeća?

U Kumrovcu već postoji Augustinčićev Tito, ali u proteklih četvrt stoljeća ništa od „branda", niti od gospodarskoga prosperiteta unatoč tomu što mu je bista stršala u Uredu predsjednika Republike Hrvatske. Priča o Titu kao „brandu" imala bi nekakav smisao na edukativnome planu, kad bi uz njegovu bistu stajali podatci o „drugarskom" načinu na koji se u Rusiji popeo na čelo Partije i o masovnim likvidacijama od Dakse preko Širokoga do Bleiburga i natrag preko Teznoga i Maclja do Gologa, Gradiške i Lepoglave uključujući i politička ubojstva u inozemstvu.

Titoistima ni referendum ne bi pomogao

Neoborive argumente suprotive uklanjanju Titove biste iz Ureda predsjednice iznio je zastupnik SDP-a Nenad Stazić (Hrvatski radio, 20. ožujka). On je protiv uklanjanja iz Partija„Tito i Tuđman najbolje su što je Hrvatska u tim razdobljima povijesti imala. Ako to kao Hrvat ne razumiješ, onda ne razumiješ hrvatsku povijest" - presudio je Milanović. Što to znači i što pod tim partija podrazumijeva? Zašto nitko iz Partije tijekom galopirajućega stampeda detuđmanizacije nije rekao da su Tito i Tuđman najbolje što je Hrvatska imala? Hoće li sad Partija u za nju povoljnijim okolnosti uklanjati Tuđmanova poprsja? I s kojim argumentima?dva razloga. Prvi, Predsjednica je najavila preseljenje ureda u Visoku, pa joj na Pantovčaku bista ne će smetati. Drugi, dolazak svjetskih državnika na Titov sprovod dokaz je da on nije bio zločinac. Stazićevi argumenti jaki su kao i argumenti o gospodarskom prosperitetu Kumrovca uz pomoć brendiranoga Tita.

Ako u ikojem pogledu Tito može biti „brand", onda se to odnosi na titotistički model totalitarizma. On je bio specifičan i po tome što ga je iz svojih pragmatičkih razloga podupirao demokratski Zapad, premda Tito nije imao nikakvoga demokratskoga legitimiteta. U okolnostima kad je Hrvatska tijekom agresije Titove „armije" obnovila punu državnost, postala demokratskom državom, članicom NATO-a i EU-a, drugim riječima otkad je Sava potekla uzvodno, Tito može biti pozitivan brand samo ocvaloj jugoslavenskoj ideji i komunističkim ostatcima. A to je nedovoljno da bi se Tita službeno slavilo u hrvatskoj državi! Nije valjda da bismo unatoč europskim rezolucijama i deklaracijama, o uklanjanju Tita iz javnih prostora trebali provesti referendum?!

I kad bismo ga proveli, teško je očekivati da bi rezultat referenduma prihvatili zadrti titoisti, jer oni i danas priznaju samo sud partije. A ona je presudila po aktualnome predsjedniku glavne struje Partije Zoranu Milanoviću. „Tito i Tuđman najbolje su što je Hrvatska u tim razdobljima povijesti imala. Ako to kao Hrvat ne razumiješ, onda ne razumiješ hrvatsku povijest" - presudio je Milanović. Što to znači i što pod tim partija podrazumijeva? Zašto nitko iz Partije tijekom galopirajućega stampeda detuđmanizacije nije rekao da su Tito i Tuđman najbolje što je Hrvatska imala? Hoće li sad Partija u za nju povoljnijim okolnosti uklanjati Tuđmanova poprsja? I s kojim argumentima?

Na prikladno mjesto izložiti istovrijedne „brandove"

Parafrazirajući Milanovića možemo reći: Ako kao Hrvat ne razumiješ da je u povijesnome kontekstu Tito totalitarist a Tuđman demokrat, onda ne razumiješ hrvatsku povijest i europsku civilizacijsku stečevinu. Nema se što dodati izjavi predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović: „Tito je bio diktator". Stoga je njegova bista iz Ureda predsjednice maknuta na „prikladno mjesto". Slijedom toga trebalo bi i sve ploče ulica i trgova s Titovim imenom maknuti na „prikladno mjesto".

Nema sumnje kako bi se u kumrovečkome muzeju sva ta ideološki motivirana bižuterija mogla lijepo posložiti, ulaštiti i ispod antologijskih stihova „Tito, zemlje naše čedo milo, da te nije ne bi ni nas bilo" izložiti javnosti zainteresiranoj za omiljeni joj „brend". Osobno ne bih imao ništa protiv da se uz Titove eksponate u Kumrovcu izlože i drugi „brandovi", kao što su: Mao Ce-Tung (50 milijuna ubijenih), Staljin (40 milijuna), Hitler (20 milijuna), Čang Kaj Šek (10 milijuna), Lenjin (4 milijuna), pa onda Hideki, Pol Pot, Mengitsu, Haile Selassije, Yahya Khan... Sve, dakako, zbog gospodarskoga napretka.

Nenad Piskač

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pet, 22-11-2019, 03:11:29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.