Ždrijelo crnih lista (14/43)

 

Hrvatski pjesnički glas iz Gradišća
Jurica Čenar, Posvete, samostalno autorsko izdanje, Oslip/ Uzlop, 2006.

 

Jurica ČenarProšlo je dosta vremena od kako sam pisao prikaze književnih djela, književnika Hrvata koji žive u Austriji kao gradišćanski Hrvati. Neki razlozi i osobne i političke prirode bili su nas udaljili, no vrijeme liječi sve rane, pa tako i ono što je izgovoreno prije deset godina sada je povijest. Ovoga puta želim prikazati knjigu prijatelja iz mladosti, čovjeka koji je u kritično vrijeme za gradišćanske Hrvate bio jedan od vodećih predstavnika njihove mlade intelektualne elite, predsjednik Hrvatskog akademskog kluba, urednik mjesečnika Put i tjednih novina Hrvatske novine, pjesnik, pisac feljtona, novinar, kulturni djelatnik. To je Jurica Čenar. Rođen je 1956 godine u velikom gradišćanskohrvatskom selu Donjoj Pulji, a danas živi u mjestu Oslipu. Profesionalni je novinar i urednik u Hrvatskoj redakciji radio Burgenlanda.

Čenar se u književnosti se javio 1983., knjigom pjesama Misi misli. Tada je skrenuo pozornost književnoj javnosti novim načinom lirskog iskaza, koji je bio u različit od tradicije, koju su gradišćanskohrvatski pjesnici baštinili od velikog Mate Meršića-Miloradića. Jurica Čenar prihvatio je pstmodernizam kao književni okvir, unutar kojega je stvarao djela oslanjajući se pri tome na ljepotu jezika svoje etničke zajednice, na igru riječi, na izražajne mogućnosti, na nove sklopove i simanteme, dakle na situacije u kojoj je materinski jezik subjekt, a ne samo oruđe. Juriva Ćenar slijedi pjesnički smjer koji se razvio u Austriji, ali prebacivši ga u svoj materinski idiom, dao je doprinos suvremenom pjesništvu gradišćanskih Hrvata. Pišući o ovom književnom dijelu naše nacionalne baštine, književni se prikazivač uvijek susreće s dvije mogućnosti: prva je književno djelo nastalo u manjinskoj sredini u Austriji ocijeniti estetskim kriterijima kojima ocjenjuje knjige nastale u književnoj sredini matičnoga naroda, i time ga približavati književnom stvaralaštvu matičnoga naroda jednakom strogošću i jednakom objektivnošću, i drugo, uvažiti objektivne uvjete u kojima tamošnji pisci žive, a to su uvjeti odumiranja jezika, odnarođivanja odnosno asimilacije, maloga broja recipijenata, nestajanje hrvatskih govornika, uvjeti u kojima svaka izgovorena riječ, svaki stih i svaka pjesma doprinosi čuvanju samobitnosti, a to znači odgađanje asimilacije, produžavanje života hrvatskog materinskog govora, njegovo jačanje i obogaćivanje.

Gradišćanski Hrvati nisu homogena etnička zajednica, već čine etnički arhipelag. Čak su i dijalektalno vrlo različiti, ali su uspjeli stvoriti vlastiti književni jezik s rječnikom, pravopisom i gramatikom. Tom kodificiranju dao je svojim pjesmama, novinarskim i javnim radom, značajan doprinos i gospodin Jurica Čenar. Osim navedene knjige stihova Misli misli iz 1983., objavio je i roman Svojemu svoj 1993. godine. Uz nekoliko knjiga u kojima je bio koautor, objavio je zbirke Kolo Slavuj, pjesme iz 1981, Mi svi, kao samostalno autorsko pjesničko izdanje i Bog u Dahavi, memoare Matijaša Semelikera, koje je uredio 1988. godine.

Najnovije djelo Jurice Čenara tehnički i grafički također spada u post-postmodernizam. Naime, ne radi se o knjizi u klasičnom smislu riječi, s koricama, hrptom, estetikom i grafikom. Njegovih pedesetak pjesama složeno je poput kraka širine 6 cm. i visine 17,5 cm. Ovako oblikovane stranice pri dnu su pričvršćene sponom, tako da se mogu pomicati upravo lijevo i desno, a svaka od njih sadrži jednu pjesmu. Sve imaju naslov Posvete. Bez obzira na ovu tehničku opremljenost, knjiga je vrlo ozbiljno književno djelo, estetski relevantno, dio ustaljenog i oblikovanog pjesničkog rukopisa Jurice Čenara. Na predmetno-tematskoj razini u ovoj knjizi uočava se nekoliko posebnih cjelina, ili karakteristika. Prva karakteristika bila bi igranje jezikom, oduševljenje jezikom, gipkost tog idioma, stvaranje novih oblika, korištenje njegovih izražajnih mogućnosti. Drugo, Jurica je pjesnik koji pored igre s jezikom, što je značajno, i što predstavlja respektabilni domet pjesničkog iskaza, igra se na predmetno-tematskoj razini, ozbiljne stvari iskazuje kroz doskočicu, prigodne pjesme pretvara u ozbiljne književne poruke.

Jedna cjelina koju uočavano u ovoj zbirci tiče se, vlalstitim sredstvima iskazanog poštivanja tradicije predšasnika, poglavito Mate Meršića-Miloradića. Time Čenar pokazuje da se može pisati, odnosno da znade pisati, upravo na taj, rekli bismo, klasičan način, jer je Mate-Meršić Miloradić još uvijek nedostižan uzor za gradišćanskohrvatske pjesnike. Takva je pjesma objavljena pod naslovom Niden ili zlato:

Niden ili zlato
Gdo se mari za to
Kad po vodi idu
Tanki nam curiju
Da bi nas pretekli
I nam lećke
Spekli
Nidem ili zlato gdo se mari za to.

Druga bi cjelina bila oslonac, uvjetno rečeno, na vjeru. Gradišćanki Hrvati su tradicionalno bili oslonjeni na Rimokatoličku Crkvu. Svećenici su odigrali važnu ulogu u čuvanu jezika i etničke samobitnost, bili su uz učitelje upravo središnje osobe njihove etničke elite. Jurica Čenar nije čovjek kojeg možemo nazvati vjernikom u tradicionalnom smislu, ali kao književnik poštujući baštinu, jer je na njoj odgojen, ovu činjenicu nije mogao zaobići. Uzmimo kao primjer nekoliko pjesama. Prva je pod naslovom Štefanji Štefanju:

hrvat hrvat hrvat
u grob
nimcem nimac
a svim rom
naš

na očenaš
zove zvon

prva mitra
glavu išće
palica
pastira viče

Sledeća je Kapljica:

Kapljica
Vode
Nebeske
Rose
Poškropit će ruke
Ruke
Uvenule
A ljubav
Bit će
U punom
Cvatu
Prez svake
Kaplice vode

Sljedeći tematski krug koji obrađuje Jurica Čenar u svojoj knjizi, mogli bismo nazvati refleksivna lirika. To je najsnažniji dio njegove poezije. U njoj nastoji svoju misaonost iskazati kroz stihove, svojim gradišćanskohrvatskim jezikom, lagano, razumljivo, pomalo ironijski. Navodimo pjesmu kipar:

Drivo
Kamen
Bronza
Letvo
Batac
I
Tvoja
Ruka

Slijedi pjesma Trajštofsko-uzlopske varijacije:

Vulka
Živa nit
Ni mogla
Je razdvojit
Ljudi su bili
Ki su se otuđili
Skup ne meje preskočili

Još jedna pjesma koja spada u ovaj ciklus a zova se Mozaik:

Kamenčić
Uz
Kamenčić
Položen u mozaik
Povezan
Trudom i mukom
Smihom i veseljom
Svaki kamenčić jedan svit
Svaki svit
Jedan vijek
Složen
U
Pedeset ljet

I konačno, Jurica nastoji u svome pjesništvu iskazati i specifične manjinska probleme. Ovaj dio njegove poezije smijemo smatrati društveno angažiranom, uvjetno rečeno, jer upozorava na ozbiljne tegobe s kojima žive i s kojima se susreću gradišćanski Hrvati. Primjer je pjesma Narodna grupa:

Mala
Manja
Manja
I
Manja
Mala manjina
Manja
Manja
I
Manja manjina
Mala
I
Manja manjina
Ostaje manjina
Ne postaje
Narodna grupa

Ili pjesma Gradišće:

prez vina
i
hrvatskoga sina
bilo bi
pustina

Konačno, još jedna u tom stilu: Nikoli za šezdeseti rođendan. Pretpostavljamo da se radi o prigodnoj pjesmi posvećenoj dr. Nikoli Benčiću:

Ništ ne
Tinji
Niti stenji
Niti enja
Samo penja

Škrinjka puna
Kvasa
Kruha
Nadroptinjka
Njima
Manjka

Da zaključimo: glavna osobina ove knjige je izuzetna ljepota jezika kojim se pjesnik služi Jurica Čenar; drugo, sposobnost uporabe jezika, u poetskom smislu, kao sjajnog alata za iskazivanje refleksivnih osjećaja i postizanje estetskih dometa. Smatramo da se Jurica potvrđuje kao vrstan i prepoznatljiv književnik, i da svako njegovo pjesničko djelo predstavlja dobitak ne samo za gradišćanskohrvatsku književnost, već i za nacionalnu književnost u cjelini.

 

PS
Ne objaviti prikaz Čenarove knjige, znači biti glup. A glupost je neuništiva. Čenar je dobar književnik, čak vodeće ime unutar zajednice gradišćanskih Hrvata, istaknuti narodnosni aktivist i jedan od časnih pripadnika etničke elite svoje manjine. Osim toga pripada onom dijelu te elite koja sebe vidi dijelom hrvatskoga naroda kao cjeline. Kada sam shvatio da mi neće objaviti ovaj prikaz, bio sam ogorčen i nesretan.

Đuro Vidmarović

Pon, 17-12-2018, 19:27:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).