U knjizi koju predstavljamo dr. Nedjeljko Mihanović je sabrao vlastite tekstove posvećene djelima i autorima čije je izvorište transcendentno, odnosno koji su stvarali u okrilju i nadahnuti kršćanskim istinama i vrijednostima. Kao motto knjizi preuzeo je misao Dámasa Alonsa: «Znanost o književnosti može sve više stezati obruč oko nepoznanice pjesničkog djela, ali njegova središta, nikada neće dostići. No penetraremos en el misterio».[1]

Knjigu je podijelio u tri tematske cjeline, označivši ih rimskim rednim brojevima.

U prvoj cjelini nalaze se eseji: «Poezija duhovnog pročišćenja»u kojem Mihanović piše o pjesništvu Izidora Poljaka, «Nazorova lirika u svjetlu transcendencije» u kojem osvjetljava jedan od stvaralačkih aspekata velikog književnika, aspekta koji se prešućivao zbog partizanije, a potom njegova obnašanja najviše dužnosti u komunističkom državnom aparatu u vrijeme njegove najveće poslijeratne okrutnosti; «Esencijalnost Cesarićeve poezije»; «Lirika tihog predanja smrti, umjetnosti i vječnosti» posvećen djelu Đure Sudete, «Posestrimstvo stvari i svemiru» o božanskim astralijama velikoga Nikole Šopa, «Iskonsko tajanstvo pjesničkoga govora» u kojem autor upozorava na auroralnost poezije Dragutina Tadijanovića, «Poezija obasjana zvjezdanim misterijem vjere» o pjesništvu Jeronima Kornera, «Lirski glas tajanstvene slutnje vječnosti» u djelu Ante Jakšića, «Očitovanje religioznog i estetičkog nadahnuća» kod Rajmunda Kuparea, «Poezija duhovnog atmorilizma» Lucijana Kordića, «Lirska supstancija slavonskoga pejzaža» u književnom opusu Miroslava S. Mađera, «Religiozni uspon duha» Anke Petričević, te »Lirsko i spiritualističko doživljavanje svijeta» u pjesništvu Drage Štambuka, .

U tematskoj cjelini «II.» nalaze se slijedeći eseji: «Ujevićeva putopisna proza»; «Tin Ujević u autobiografskim zapisima»; «Umjetnička percepcija i stvarnost u Raosovu romanu Žalosni Gospin vrt»; « Neorealistička struktura u Raosovu romanu Prosjaci i sinovi» ; «Stvarnost obuhvaćena čuvstvom i mislima» u djelu Nikole Pulića, «O pripovjednoj strukturi Vanje Radauša»; «Poniranje u ekstenzitet života» u djelu Ivana Aralice,».

U poglavlju «III.» uvršteni su tekstovi: «Spoznaja i umjetnička prosudba književne povijesti»; «Umjetnički prostor i duh hrvatske putopisne književnosti»; «Religiozna polazišta u književnoj kritici Drage Šimundže» i «Organizacijski i znanstveno-istraživački rad akademika Dragutina Tadijanovića».

«Tajanstvenost umjetničke riječi» završava kazalom imena, «Bilješkom o izvorima» i»Bilješkom o autoru.»

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.