Ždrijelo crnih lista (8/43)

 

Vrijedan prilog povijesti hrvatske književnosti
Nedjeljko Mihanović: Tajanstvenost umjetničke riječi, Matica hrvatska, Zagreb 2007.

Nedjeljko Mihanović je cijenjeni hrvatski književni povjesničar, istraživač književne baštine, tekstolog, priređivač knjiga vrijednih autora, ali i svojevremeni istaknuti političar koji je obnašao jednu od najviših dužnosti u Republici Hrvatskoj, onu Predsjednika Hrvatskog Državnog Sabora. Rođen je 1930. u Sitnu Donjem pokraj Splita. Po struci je slavist i romanist. Radni vijek je proveo u HAZU, gdje je stekao zvanje znanstvenog savjetnika i upravitelja Odsjeka za književnost u Zavodu za književnost i teatrologiju. Doktorirao je 1975. disertacijom „Lirika Vladimira Nazora". Nositelj je najviših državnih odličja. Objavio je velik broj knjiga, studija, eseja, književnih kritika, razčlambi političkih zbivanja...

U knjizi koju predstavljamo dr. Nedjeljko Mihanović je sabrao vlastite tekstove posvećene djelima i autorima čije je izvorište transcendentno, odnosno koji su stvarali u okrilju i nadahnuti kršćanskim istinama i vrijednostima. Kao motto knjizi preuzeo je misao Dámasa Alonsa: «Znanost o književnosti može sve više stezati obruč oko nepoznanice pjesničkog djela, ali njegova središta, nikada neće dostići. No penetraremos en el misterio».[1]

Knjigu je podijelio u tri tematske cjeline, označivši ih rimskim rednim brojevima.

Nedjeljko MihanovićU prvoj cjelini nalaze se eseji: «Poezija duhovnog pročišćenja»u kojem Mihanović piše o pjesništvu Izidora Poljaka, «Nazorova lirika u svjetlu transcendencije» u kojem osvjetljava jedan od stvaralačkih aspekata velikog književnika, aspekta koji se prešućivao zbog partizanije, a potom njegova obnašanja najviše dužnosti u komunističkom državnom aparatu u vrijeme njegove najveće poslijeratne okrutnosti; «Esencijalnost Cesarićeve poezije»; «Lirika tihog predanja smrti, umjetnosti i vječnosti» posvećen djelu Đure Sudete, «Posestrimstvo stvari i svemiru» o božanskim astralijama velikoga Nikole Šopa, «Iskonsko tajanstvo pjesničkoga govora» u kojem autor upozorava na auroralnost poezije Dragutina Tadijanovića, «Poezija obasjana zvjezdanim misterijem vjere» o pjesništvu Jeronima Kornera, «Lirski glas tajanstvene slutnje vječnosti» u djelu Ante Jakšića, «Očitovanje religioznog i estetičkog nadahnuća» kod Rajmunda Kuparea, «Poezija duhovnog atmorilizma» Lucijana Kordića, «Lirska supstancija slavonskoga pejzaža» u književnom opusu Miroslava S. Mađera, «Religiozni uspon duha» Anke Petričević, te »Lirsko i spiritualističko doživljavanje svijeta» u pjesništvu Drage Štambuka, .

U tematskoj cjelini «II.» nalaze se slijedeći eseji: «Ujevićeva putopisna proza»; «Tin Ujević u autobiografskim zapisima»; «Umjetnička percepcija i stvarnost u Raosovu romanu Žalosni Gospin vrt»; « Neorealistička struktura u Raosovu romanu Prosjaci i sinovi» ; «Stvarnost obuhvaćena čuvstvom i mislima» u djelu Nikole Pulića, «O pripovjednoj strukturi Vanje Radauša»; «Poniranje u ekstenzitet života» u djelu Ivana Aralice,».

U poglavlju «III.» uvršteni su tekstovi: «Spoznaja i umjetnička prosudba književne povijesti»; «Umjetnički prostor i duh hrvatske putopisne književnosti»; «Religiozna polazišta u književnoj kritici Drage Šimundže» i «Organizacijski i znanstveno-istraživački rad akademika Dragutina Tadijanovića».

«Tajanstvenost umjetničke riječi» završava kazalom imena, «Bilješkom o izvorima» i»Bilješkom o autoru.»

Mihanović u svojim osvjetljavanjima književnih djela najvećih hrvatskih autora, polazi od tvrdnje Victora Hugoa: «Polazište religije uvijek je polazište pjesništva. Sve je u uzajamnoj svezi».

U eseju „Poezija duhovnog pročišćenja" dr. Mihanović ističe: „U književnom razvrstavanju u doba moderne između tradicionalno-realistički orijentiranih 'starih' i artistički usmjerenih književnika 'mladih', Izidor Poljak se uključuje u katoličku grupu pisaca okupljenih oko biskupa Mahnića, oko đačkog lista 'Luč' i časopisa 'Hrvatska prosvjeta».

Nakon uspostave komunističke ideologije književno stvaralaštvo nadahnuto kršćanskim istinama, ali i težnjom za transcendiranjem svijeta zbilje, našlo se u središtu ideološke kritike. Ipak, u takvim nepovoljnim uvjetima najhrabriji stvaraju vrijedna djela, bez obzira na ideološke ograde. Npr. Nikola Šop. U eseju o Štambukovoj poeziji, Mihanović piše: «Nakon dezintegracije poetike Druge moderne javio se osamdesetih godina u hrvatskoj književnosti postmodernistički naraštaj mladih pjesnika, koji je u potrazi za bivstvom jezika oblikovao model izražajnih vrijednosti metajezičkih struktura, metatekstualnosti, esejizacije i poliekspresije poetskog govora. Ova postmodernistička poetika metajezičkih simbola rađa se nakon pojmovnog pjesništva (Ante Stamać), koje je bilo sondirano na filozofičnoj, pojmovnoj stilskoj razini esencije jezika i poetskih metafora.»

U naše vrijeme postmoderna je izgubila smisao. Iscrpila se u apsolutnoj negaciji svih vrijednosti. Na njenim ruševinama rađa se nova poezija transcendentalnog i kršćanskog nadahnuća, ali i novi pravci, kao npr. neoromantizam.

Mihanovićevi eseji pisani su znalački i s akribijom poznavatelja hrvatske književnosti XX. Stoljeća. Svaki esej stoji kao zasebna cjelina, a svi zajedno, ukoričeni u knjigu ukusnog dizajna i dobre grafičke opreme, mogu služiti kao udžbenik, ne samo đacima i studentima, već svima koji žele upoznati suvremenu hrvatsku književnost. U tom kontekstu, Mihanovićeva je knjiga rad, koji zajedno s knjigama Drage Šimundže, otvara nove prostore za proučavanje i vrednovanje opusa pojedinih književnih opusa.

PS

Ni danas ne shvaćam zbog čega prikaz Mihanovićeve knjige nije prihvaćen. Ako im se već nije sviđao moj tekst, mogli su zamoliti nekoga iz redova akademika da prikaže knjigu. Budući se to nije desilo, smijemo zaključiti kako je ovo vrijedno djelo progutalo ždrijelo crnih lista. Krivnja je u tome što je Mihanović bio predsjednik Hrvatskoga Državnog Sabora.

[1] Dámaso Alonso y Fernández de las Redondas (22. listopad, 1898 – 25. siječanj, 1990). Španjolski pjesnik, filolog I književni kritičar.


Đuro Vidmarović
Čet, 23-01-2020, 20:16:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.