Osvrt na pjesničku zbriku „Ptica“

Na predstavljanju trećeg toma djela Moslavina oživljena u Garešnici, 24. lipnja 2025. godine, upoznao sam autoricu koja stjecajem okolnosti nije uvrštena u ovo moje trotomno djelo. Razlog tome je i njezina samozatajnost zbog čega zbirka „Ptica. Zbirka poezije“, koju mi je tom prilikom poklonila, nije dobila veću pozornost. Nakon što sam pročitao uradak ove, do sada nepoznate autorice, došao sam do zaključka kako je riječ o poeziji koja nadilazi ono što kolokvijalno nazivamo, amatersko književno stvaralaštvo.

Gospođa Farkaš je rođena u Bjelovaru 1967., a pripada obitelji koja starinom živi u Velikim Zdencima. U Grubišnom Polju je završila osnovnu školu, a srednju u Daruvaru. Od 2000. godine živi u Garešnici. Sljedeća obavijest koja se nalazi u knjizi posebno me se dojmila. Autorica napominje kako se cijeli život bavi poljoprivredom i turizmom. Njezini su hobiji pisanje, fotografija, slikanje i cvjećarstvo. Obitelj joj posjeduje mali OPG. Priznajem, nisam često sretao pjesnikinje koje su ujedno i poljoprivredne djelatnice i koje kao takve žive od nesigurnosti današnje agrarne proizvodnje.

Snježana Farkaš: Ptica. Zbirka poezije, Zagreb, 2022.

Snježana Farkaš je svoju zbirku tiskala u prosincu 2022. godine, u nakladi meni nepoznatog nakladnika koji se zove „Dilingo liber“, a sjedište mu je u Zagrebu. Kao recenzent zbirke potpisana je Ana Pleskalt, prof. Ona u svojoj recenziji otisnutoj na posljednjoj stranici korica o zbirci piše sljedeće: „Jezikom sasvim bliskom govornom ona progovara o svojoj intimi često se nostalgično vraćajući djetinjstvu koristeći motive iz prirode. Ovi spontani lirski ispovjedni tekstovi puni su svježe energije i životnosti koji opisuju duboka autoričina proživljavanja svega proživljenog“.

Rečenu ocjenu potvrđuju i naslovi pjesama u ovoj knjizi: Cvjetaj; Zdenac sjećanja; Djetinjstvo; Maslačkov dom; Neka davna ljeta; Nad mojim sokakom; Slike u magli; Dvije šljive; Breza; Čarolija ljetne kiše; Ljetni suton; Vršidba žita; U prolazu; Sjeta; U carstvu bakine kuće; Baka moja; Božić mojega djetinjstva; Učitelj; Ptica; O moja Ti; Oda proljeću; Besmislena; Caffe Casablanca; Sama; Ova zemlja; Tvoje vrijeme; Mama; Jesen je; Vino verde; Dah zime; U prolaznosti; Bez glasa; Jesen života; U koloni; Na stijegu žute i plave; Probudi se!; U glibu; Krik snoviđenja; U valu plime; Vizija; Tugo; Naglavačke; Crnilo noći; Samo da si znao; Fališ mi; Svjetionik; Čežnja; Pred zoru; Nijema; U tamnoj noći; Povratak; Mozaik sjećanja; Na kraju svijeta i Odlaziš. Pjesme nisu podijeljene u tematske cjeline. To znači da sve zajedno tvore tu cjelinu.

S pažnjom sam pročitao ovu zbirku. Već prva pjesma „Cvjetaj“ sa završnim stihovima zadobila je moju pozornost:

Cvjetaj, ne uveni nikad
i ne kloni pred ljepotom!
Nek' ti ushit svakog dana
vedri volju za životom.

U pjesmi „Djetinjstvo“ početni stihovi otkrivaju snažan autoričin poetski senzibilitet.

Pod starim krovom zaspale su uspomene
U blatna se lastavičja gnijezda
Sakrilo djetinjstvo.

Snježana Farkaš iskazuje u većini pjesama snažnu biofilnost odnosno ljubav prema flori i fauni našeg moslavačkog zavičaja. Impresivna je pjesma „Maslačkov dom“.

Znam jedan žuti maslačak.
Korijenje mu raste duboko u zemlju.
Iz Ilove pije, sunašcu se smije.

U pjesmi „Neka davna ljeta“ nalaze se uspješne pjesničke slike: „Bosonoga ljeta; Trešnja za uhom; Plavičasta sjena na livadi; Napuštene oronule škole; Klepetale rode na dimnjaku…“

U pjesmi „Slike u magli“ nastavljaju je lijepe pjesničke sintagme: Prolistala šuma; Zemlja diše; Na brazdama paučina.

Početak pjesme vrlo je pjesnički dojmljiv: Skrivena od pogleda, u izmaglici/bude se polja moja./ Grli ih tek prolistala šuma/uz potok vrba pokoja.

Arkadijski ugođaj uspješno je prikazan u pjesmi „Ljetni suton“. U njoj su sljedeći stihovi:

Kreketanje žaba nadglasa
Pjev cvrčaka monoton i lak.
Dan dolazi.
Zavlada mrak.

Dio pjesama u ovoj zbirci ima introspektivni karakter. Npr. u pjesmi „Ptica“ lirski subjekt pjeva: „Ja sam ptica. / Puštam vjetru nek' mi nosi / raširena krila“.

U pjesmi „Ova zemlja“ Snježana Farkaš iskazuje i svoju rodoljubnu crtu:

Lijepa, od pjene morske
tkana i umivena.
Od klanaca i brda
njedra su njena sačinjena.
Diše i rumenom zorom
budi uspavane junake.
Pastire zove pjesmom slavuja
nek' svoja stada vode do ravnica.

Naravno, dio stihova u ovoj zbirci posvećen je ljubavi. Te su pjesme nešto slabijeg poetskog intenziteta, ali jače emocionalne napetosti za samu autoricu.

U cjelini gledano Snježana Farkaš ima istančani smisao za pjesničke slike. I stoga je ova zbirka ispunjena većim dijelom poetskim uradcima koji mogu podnijeti i strogu književnu kritiku. Želim podržati autoricu, koja živi daleko od izdavačkih središta, u tzv. provinciji, prisiljena baviti se poslovima koji joj osiguravaju egzistenciju, dok je u duši pjesnikinja. Hoće li imati snage razvijati svoj poetski diskurs i obradovati nas novim još refleksivnijim stihovima pokazat će vrijeme.

Đuro Vidmarović