Predstavljanje zbirki pjesama Peje Šimića „Prizemlji se čovječe“ i „Ranjena Zemlja“

Ono što je dobro treba pohvaliti. Vinovnike dobrih djela poticati. Mislim pri tome na književnike, njihova djela i živote. Želim iznijeti pred javnost jedan primjer koji budi nadu glede prihvaćanja književnih djela i ondje gdje se to ne bi očekivalo. Riječ o predstavljanju zbirki pjesama Peje Šimića „Prizemlji se čovječe“ i „Ranjena Zemlja“, održanoj u prostorijama i organizaciji Udruge Hrvata iz Bosanske Posavine u Zagrebu „Cekin“. Dakle, riječ je o zavičajnom društvu koje okuplja prognane, iseljene i preseljene Hrvate iz Bosanske Posavine, iz njezina oba dijela: onoga koji je pripao tzv. Republici Srpskoj i drugoga koji se nalazi u okviru Federacije BiH, te distrikta Brčko. Udruga je organizirala predstavljanje navedenih pjesničkih zbirki domaćeg sina Peje Šimića, rođenog 1952. godine u Foči pored Dervente.

Pjesnik Pejo Šimić

Zbirku „Čovječe prizemlji se“ objavili su ogranci Matice hrvatske u Osijeku i Grudama, a zbirku „Ranjena zemlja. Izabrane domoljubne pjesme“ objavio je ogranak Matice hrvatske u Rijeci. Dakle, riječ je o uglednim izdavačima i pjesniku koji uživa njihovo povjerenje. Zbirka „Čovječe prizemlji se“ proglašena je ove godine na međunarodnom susretu pjesnika u Rijeci najboljom knjigom duhovne poezije i nagrađena „Književnim perom“.

Pejo Šimić član je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosna, a živi i radi u Zagrebu. Osnovnu je školu pohađao u rodnoj Foči i susjednom Johovcu, gimnaziju u Rijeci, a potom se vratio u rodni kraj. Još kao srednjoškolac objavljivao je pjesme u desetak listova u BiH i Hrvatskoj, a priznanjem nezavisnosti Republike Hrvatske objavljuje još učestalije, tako da je se njegovi radovi nalaze u Večernjem listu, Glasu Koncila, Hrvatskom slovu, Vijencu, Maruliću, Posavskoj Hrvatskoj, Velebitu, Osvitu, Susretima, Dometima, Svjetlu riječi, Tomislavu te u dvadesetak zbornika i monografija. Za svoj pjesnički rad više puta je nagrađivan. Zanimljivo je da je prvu književnu nagradu dobio za prozu 1970. godine upravo u Rijeci.

Ministar vanjskih poslova, dr.sc. Gordan Grlić Radman

Šimićevi pravi pjesnički vrisak odjeknuo je devedesetih godina u vrijeme Domovinskog rata u zbirci "Zov Hrvata bosanskog Posavlja". Ta je zbirka za samo sedam mjeseci doživjela četiri izdanja. Njegovi su se domoljubni stihovi o ratnoj istini na ovim prostorima s jednakim ushićenjem slušali među borcima na prvoj crti bojišnice, kao i među Hrvatima u Domovini i inozemstvu.

Zbirka Peje Šimića „Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda! (1898.)“ u izdanju Matice hrvatske iz Osijeka, proglašena je 2024. godine, na međunarodnom susretu pisaca u Rijeci, najboljom knjigom duhovne poezije. Zbog te zbirke i nagrade koju je dobila, želim knjigu i autora predstaviti gledateljima Laudato TV.

Književnik Mladen Vuković ispravno je o Šimićevom pjesništvu napisao:

„Antologija Šimićeva novijeg pjesništva svjedočanstvo je o iznimno plodnom i osebujnom autoru čiji ga je životni usud uzdigao na svehrvatska obzorja: nisu mu dali da bude prorokom u svom rodnom selu u Bosanskoj Posavini, hrvatskoj Foči nadomak Save (za razliku od poznatije Foče na Drini) koju je proslavio stihom u izbjeglištvu, svi hrvatski gradovi mu postaše drugi dom, jedan je od rijetkih peroljuba koji pjeva na sva tri hrvatska jezična izričaja, spaja dvije hrvatske domovine (Hrvatsku i BiH), učvršćuje veze hrvatskog sjevera i juga... Njegovo pjesništvo je razapeti križ između obaju obala Save, sela i metropole, Markova trga i Pantovčaka, Jadrana i Slavonije, svehrvatska knjiga između korica srca i uma, zemlje i neba...“ „Zov Hrvata bosanskog Posavlja” prvo izdanje (Zagreb, 1992.)

Pejo Šimić stvorio je vlastitu poetsku nišu koja nailazi na dobar prijam kod čitatelja. Na sebi svojstven način sjedinio je domoljubni patos S.S. Kranjčevića s izvornim narodnim pjesničkim izričajem i franjevačkom duhovnošću koja je snažno oblikovala svjetonazor Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Oduševio me broj posjetitelja koji su 6. prosinca 2024. godine došli na predstavljanje dviju knjiga pjesama. Bilo ih skoro stotinjak. Sa zadovoljstvom sam bio jedan od predstavljača knjiga, ali i pomalo tužan zbog što se na promocijama u Društvu hrvatskih književnika rijetko može naći toliko publike. Pejo Šimić uspio je oduševiti svoje sugrađane, ali i sve ljubitelje duhovne i domoljubne poezije. Možemo mudrovati je li moderna poezija ili nije, ali moramo se složiti kako je riječ o zanimljivim, dojmljivim, iskrenim i narodu upućenim pjesničkim porukama, slikama i sadržajima. Pejo Šimić dobro poznaje rimu i versifikaciju, poruke su mu smislene, a nakane edukativne i pomalo budničarske.

O duhovnoj dimenziji Šimićevog pjesništva nadahnuto je govorio Đuro Zrakić, naš književnik iz Njemačke i autor knjiga koje su prodane u skoro milijun primjeraka širom svijeta i na više svjetskih jezika.

Pejo Šimić plodan je stvaratelj. Navodim njegova najvažnija djela:

•“Zov Hrvata bosanskog Posavlja” drugo dopunjeno izdanje (Zagreb, 1992.)
• “Zov Hrvata bosanskog Posavlja” treće dopunjeno izdanje (Zagreb, 1992.)
• “Zov Hrvata bosanskog Posavlja” četvrto dopunjeno izdanje (Zagreb, 1993.)
• “Zemljo moja” (Zagreb, 1993.) [knjiga]
• “U vrtlogu sna” (Zagreb, 1994.) [knjiga]
• “Suza na zgarištu" (Rijeka, 1995.) [knjiga]
• “Čežnja: Pjesme duše moje” (Zagreb, 1996.) [knjiga]
• “Dah sudbine” (Zagreb, 1997.) [knjiga]
• “Vapaji” (Zagreb, 1999.) [knjiga]
• “Licem u lice” (Zagreb, 2001.) [knjiga]
• “Između svjetla i tame” (Imotski, 2009.) [knjiga]
• “Olujna vremena” (Rijeka, 2011.) [knjiga]
• “Duša mi gori” (Split, 2013.) [knjiga]
• “Sve moje ljubavi” (Imotski, 2018.) [knjiga]
• “Spoznaja” (Rijeka, 2018.) [knjiga]
• “U njedrima nade” (Rijeka, 2019.) [knjiga]

Nekoliko Šimićevih pjesama je uglazbljeno, a najveći uspjeh doživjele su pjesme "Svi su moji Božići u Bosni" izvođena na festivalu u Međugorju 1995., te "Hercegovko, Hrvatice" na festivalu u Stonu, 1997. godine. Obje pjesme izveo je i bard slavonske glazbe Ćiro Gašparac. Pjesmu "Požežanko, moj anđele" izveo je Dražen Kurilović. Sve su pjesme uglazbljene u suradnji s pokojnim dr. Zvonimirom Toljom, te s g. Stipicom Kalogjerom i g. Antoniom Zadrom. Također su uglazbljene i pjesme „Katarina“ i „Posavki“ u izvedbi pjevača izvorne grupe Braća Begići.

Dužnosnici u političkom životu RH

Na promociji navedenih Šimićevih knjiga pojavili su se i vrlo ugledni gosti: dr. Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova u Vladi RH, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg Vladinog ureda za Hrvate u susjednim zemljama, Ivica Lovrić, zastupnik u Skupštini Grada Zagreba i još nekoliko državnih dužnosnika. Bilo bi lijepo i normalno kada bi se na promocijama u Društvu hrvatskih književnika pojavila ministrica kulture, ili bar njezini najbliži suradnici. Jednom nam je upravo ministrica kulture na sastanku u njezinom uredu (dok sam bio predsjednik DHK) preporučila intenzivnije traženje čitateljske publike. Pejo Šimić primjer je tog nalaženja. Naravno, time ne umanjujem vrijednosti refleksivne i filozofske poezije, ali i ona se mora približiti čitateljima.

Đuro Vidmarović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.