Robert Hajszan - 75. rođendan i 50. obljetnica spisateljskog rada

Robert P. Hajszan (Pinkovac, Austrija, 16. srpnja 1948.), gradišćanski Hrvat, austrijski povjesničar, publicist i filolog, prosvjetni i kulturni djelatnik. Tiho i nenametljivo vrijedan gradišćanskohrvatski književnik, povjesničar, prosvjetar i urednik, dr. Robert Hajszan obilježio je svoj 75. rođendan i 50. obljetnicu spisateljskog rada. S malim zakašnjenjem želio bih se pridružiti čestitarima i ujedno upozoriti na zasluge slavljenika glede čuvanja hrvatskoga jezika i narodnosne samobitnosti u svojoj životnoj sredini.

Robert Hajszan vrsni je poznavatelj povijesti, jezika i cjelokupne kulture Hrvata u Gradišću, a svoje je znanje uspješno koristio kao pisac, sveučilišni predavač i urednik novina. U rodnom gradišćansko-hrvatskom selu Pinkovcu (Güttenbachu) završio je osnovnu školu, u Grazu gimnaziju. Godine 1971. diplomirao je povijest i hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji u Željeznom. Na bečkom Sveučilištu nastavio je usavršavanje i dovršio ga 1979. godine disertacijom o znamenitom svećeniku i književniku te preporoditelju gradišćanskih Hrvata, Ignacu Horvatu. Godine 1993. osnovao je Panonski institut, a od 1994. uređuje Panonski ljetopis (Pannonisches Jahrbuch) i trojezični Panonski list. Radio je kao učitelj i kao visokoškolski predavač povijesti i hrvatskoga jezika na Pedagoškoj akademiji u Željeznome. Objavio je više knjiga iz područja povijesti kao autor, koautor i urednik. Priredio je mnoge školske priručnike i udžbenike.

Hajszan je pripadnik tzv. "generacije na mostu" književnika gradišćanskih Hrvata (Fridrik Bintinger, Augustin Blazović, Robert Hajszan, Pavao Horvath, Martin Jordanić, Mate Kočiš, Štefan Kokošić, Anton Leopold, Franjo Meršić, Franjo Palković, Vilijam Pokorny, Tedi Prior, Bela Schreiner, Ferdo Sinković, Feri Sučić, Mate Šinković, Ljudevit Škrapić, Ana Šoretić, Peter Tažky, Milo Vašak, Joško Weidinger, s time da Martina Jordanića, Anu Šoretić i Petra Tažkoga ne smijemo jednoznačno uvrstiti. Augustin Blazović je ovu generaciju nazvao tako jer "One bi htile biti most u dvostrukom smislu: 1. Most od Miloradića k modernoj liri,... 2. Most k književnom jeziku."

Robert Hajszan u svojem stanu u Pinkovcu

Borac za narodni opstanak

Akademik Nikola Benčić za našega je slavljenika napisao: „Jur vrijeda je Robert Hajszan vidio da je potribno se zalagati za narodni opstanak. Kot učitelj u Stinjaki je počeo pisanjem i publiciranjem. Upamet je zeo, da u osnovnoj školi fali odgovarajuće štivo za dicu. Napisao je svoju prvu knjigu 'Prednost se more vagati' za ku je napisao i svoju prvu pjesmu s naslovom 'Januar'."

Hajszan2

Prva Hajszanova publikacija bila je školska knjižica „Prednost se more vagati"…

Hajszan3

Knjiga „Pinkovski Hrvati“ jedna je od ranih Hajszanovih publikacija, nastala 1983. godine. Riječ je ozbiljnom historiografskom radu.

Brojne publikacije iz različnih područja

U okviru Panonskoga instituta Robert Hajszan pokrenuo je glasilo Panonski ljetopis, nastojeći kao suradnike okupiti književnike, novinare, umjetnike i javne djelatnike iz Austrije, Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Vojvodine, Crne Gore te Bosne i Hercegovine. Kasnije se opredijelio za izdavanje trojezičnih novina (hrvatski, njemački, mađarski) „Panonski list / PANNONISCHES BLATT / PANNON LAP. Osim toga u okviru Panonskog instituta objavio je brojne knjige i publikacije. Nakon 25 godina Panonski list prestaje izlaziti u klasičnom obliku i izlazi u digitalnoj verziji.

Osobno je Robert Hajszan objavio više historiografskih djela, zbirki pjesama, antologija i udžbenika.

Robert Hajszan – Ne želim biti svjedok

Ne želim biti svjedok propadanja Hrvata u Gradišću
koji išću, išću, išću po svom „zavišću“ identitet svoj.
Kako to, da više nemaju snage braniti se
protiv asimilacije?
Zašto neće poduzeti sve da ne bi došlo do integracije?
Postali su mlačni, nije im više važno boriti se
za svoj rod.
Misle da je „špot“ održati svoju samostalnost
i ravnopravnost.
Ne, ne smijem biti svjedok propadanja Hrvata
u Gradišću.
Moram se još više zalagati i pokazati im put
koji treba ić’,
da bi spasili rič svojih starih otaca, praotaca i djedova,
koji su pregazili prašne drumove Hrvatske i Štajerske
u smjeru zapadne Mađarske.

Izabrani radovi Roberta P. Hajszana objavljeni su u knjizi pod naslovom "Gradišćanskohrvatske panonske teme", u kojoj građa obuhvaća devet studija, feljtona i refleksija što ih je autor objavljivao u recentnoj srednjoeuropskoj periodici u više zemalja od godine 1979. do naših dana. Uvršteni su radovi: "Naseljavanje hrvatskih kolonista na vlastelinstvu Novi Grad", "Novigradski glagoljski fragment brevijara", "Kršćanske Hrvatske novine", "Josip Haydn – gradišćanskohrvatski komponist?", "Gradišćanskohrvatske narodne priče slavljenika Antona Leopolda", "Književni časopisi Hrvata u Austriji", "Ivan Manlius", "Nove novine iz Ugarske" i "Razvitak panonske regije" – s posebnim osvrtom na gradišćanskohrvatski element i „O jezičnim obilježjima u pripovijetkama sakupljenim u Gradišću od Balinta Vujkova". 

Hajszan4

Proučivši malo poznate dostupne izvore o gradišćanskim Hrvatima od turskoga doba naovamo u domaćim i stranim arhivima, Hajszan ispisuje opsežno historiografsko štivo s filološkom analizom čija se stilska značajka očituje u sretnom spoju znanstvene akribije s publicističkim diskursom, nastojeći da u autentičnoj arhivskoj i jezičnoj građi pronađe motive zakašnjele modernizacije gradišćanskih Hrvata - koja se počinje odvijati zahvaljujući stasanju školovanijih naraštaja Gradišćanaca tek od doba narodnog preporoditelja gradišćanskih Hrvata u Austriji Ignaca Horvata, naovamo.

Bez namjere da ikoga u Gradišću povrijedim, priča se kako je među gradišćanskohrvatskom kulturnom elitom Robert Hajszan posljednji Hrvat jer su ostali najprije gradišćanski Hrvati, a potom Hrvati.

Bibliografija (izbor) Roberta Hajszana

1. Ignac Horvat. Pinkovac, 1979.
2. Moj prijatelj, Čitanka zo 2. / 3. razred dvojezične škole u Gradišću. Zagreb, 1981.
3. Pinkovski Hrvati. Beč, 1983.
4. Ranija povijest Nove Gore. Beč, 1989.
5. Die Kroaten der Herrschaft Güssing. Beč, 1991.
6. Die Bevölkerung der Herrschaft Rechnitz-Schlaining. Beč, 1992.
7. Die Herrschaft Güns im 15. und 16. Jh. Beč, 1993.
8. Gradišćanskohrvatske panonske teme (1), 2014.
9. Gradišćanskohrvatske panonske teme (2), 2015.
10. Gradišćanskohrvatske panonske teme (3), 2016.
11. Gradišćanskohrvatske panonske teme (4), 2017.
12. Prigodni stihovi. Pinkovac, 2018.

Đuro Vidmarović

Sub, 2-12-2023, 07:12:26

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2023 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.