Predstavljanje četvrtog izdanja zbirke stihova za djecu „Ja se mraka ne bojim. Dječja uspavanka“ Ljubice Kolarić-Dumić

Na Tribini grada Zagreba predstavljeno je u ponedjeljak 26. rujna 2022. četvrto izdanje izvanredne zbirke stihova za djecu „Ja se mraka ne bojim. Dječja uspavanka“, Ljubice Kolarić-Dumić. Zbirku je likovno opremio svojim čudesnim likovnim prilozima poznati slikar, Vjekoslav Vojo Radoičić. I ne samo to, pjesme je uglazbila umjetnica iz Rijeke, Doris Kovačić, a njezine skladbe su kao CD komplet uključene u knjigu.

Organizator ovog vrijednog književnog događaja bila je „Collegium Hergešić“, kulturna književno-likovna udruga koja u Zagrebu djeluje pola stoljeća.

S lijeva na desno Zlatko Žužić, Đuro Vidmarović, Ljubica Kolarić-Dumić, Sanja Nikčević i Vesna Matić

O navedenoj zbirci, ali i o cjelokupnom Ljubičinome radu i životu govorili su: ugledna znanstvenica, teatrologinja prof. dr. Sanja Nikčević, urednik glasila „Zov Srijema“, Zlatko Žužić, moja malenkost i predsjednica „Hergešića“, dr. Vesna Matić. Na kraju je autorica govorila o svojoj knjizi i svome književnome radu. Na klaviru izlaganja je pratio pijanist Vitomir Ivanjek

Predstavljanje je obogatio efektnim nastupom dječji zbor „Zagrebački anđeli“. Djevojčice i dječaci, kao i njihov voditelj, na čudesan su način pjesmom i pokretima interpretirali brojne prigodne i umjetnički dojmljive skladbe.

Predstavljena zbirka osebujan je pokušaj prevladavanja straha, nemoći i tame. Pjesnikinja čije knjige za djecu ulaze u sam vrh suvremene hrvatske dječje poezije, čije su pjesme uvrštene u školske udžbenike i tematske antologije, napisala je neobičnu i netipičnu uspavanku. Naslov otkriva temeljni motiv teksta – mrak kao drevni izvor djetinjih nemira i strahova. Izostanak čudesnog, iracionalnog skida plašt fantastike s autoričinog teksta, mada mrak sam po sebi mališanima predstavlja svijet čuda. Ljubica Kolarić-Dumić se i u ovoj slikovnici priklonila svom omiljenom izrazu – stihu. Pripovjedni početak ubrzo prepušta dominaciju nježnom lirskom tonu kojim se naratorica s puno topline izravno obraća malom čitatelju. Nježnost je zaogrnuta brojnim deminutivima, tako i neugodni mrak postaje ˝razigrani mračak˝, dječji pratitelj i čuvar – ˝mračak˝. U težnji da odagna dječji strah, autoričin personificirani mrak poprima konture dražesnoga pozitivca. Na istoj liniji bajkovitosti pojavljuje se i Sanak Sklopiočić koji će mirnoćom uspavati malog slušatelja. Pritom boldirane poruke djeluju poticajno i ohrabrujuće: ˝Mrak ne plaši malu djecu!˝, ˝Svjetiljčicu sam ugasi!˝

Pri kraju uspavanke mrak gradacijom postaje prispodobiv najdražim članovima obitelji, dok naratoričina poruka kulminira u stihovima: ˝I ne boj se!˝ ˝Veliki je mrak prijatelj!˝ Poticanje na molitvu u završnom odjeljku Večernja molitva djeluje smirujuće i terapeutski: ˝meki plašt dobrog mraka˝ priprema dijete za san u boji. Autorica se religioznim stihovima nadahnjuje istinama kršćanske vjere, duhovna dimenzija potvrđuje se kao prepoznatljiva odrednica njezine lirike. Umirujući motivi prirode te laganiji tempo pozivaju na odmor… i dijete će poput male ptice odletjeti u san. Mrak će u ulozi Anđela Čuvara u molitvi nježno djetetu sklopiti oči, bdijući nad njim do jutarnjega buđenja.

Rimovana poanta naglašena uskličnikom u funkciji je naglašavanja uloge mraka – prijatelja i čuvara. Đuro Vidmarović u osvrtu na pjesništvo Ljubice Kolarić-Dumić naglašava snažnu duhovnost spisateljičinih stihova. „Gospođa Kolarić-Dumić vraća u hrvatsko pjesništvo za djecu književni žanr koji je skoro nestao iz suvremenog pjesništva, a to je poezija nadahnuta istinama kršćanske vjere, a u tom kontekstu molitve, nekad vrlo popularne u širokim slojevima naroda.“ (Đuro Vidmarović: O pjesništvu Ljubice Kolarić-Dumić, u knjizi Igrajmo se radosti, Rijeka, 2007.)

Ovaj književni događaj bio je prilog 80. obljetnici rođenja Ljubice Kolarić-Dumić. Književnica je rođena 7. kolovoza 1942. u mjestu Kukujevci, Srijem, danas Vojvodina. Piše poeziju i prozu za djecu i odrasle. Napominjem kako je ovo veliko naselje nasilno dekroatizirano tijekom Domovinskog rata. Na pradjedovskim obitavalištima uspjelo je opstati tek nekoliko Hrvata.

Ljubica Kolarić-Dujmić i Đ. Vidmarović

Književnica je osnovnu školu završila u rodnom mjestu, gimnaziju u Vinkovcima, a Pedagošku akademiju u Rijeci, gdje je radila kao učiteljica Hrvatskoga jezika.
Osim rada u školi aktivno sudjeluje u mnogim kulturnim zbivanjima. Od 1983. do prestanka izlaženja, bila je član uredničkog vijeća lista Odgoj i osnovno obrazovanje, pisala kolumnu: Prosvjetni radnici - umirovljenici.

Članica je Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske, Udruge dragovoljaca domovinskog rata od 1991. godine i Hrvatskog svjetskog kongresa.

Dobitnica je Godišnje nagrade Grada Rijeke za 2006. godinu, za izniman doprinos dječjoj književnosti i poetskoj riječi za djecu., Nagrade za životno djelo na području književnosti, Subotica, 2016., Nagrade za životno djelo Društva hrvatskih književnika, Vinkovci, 2019. Pjesme su joj prevedene na slovenski, talijanski, albanski, romski i ukrajinski jezik. Tradicionalna je gošća Mjeseca hrvatske knjige.

Prvom zbirkom pjesama Raskrižje javlja se 1983. godine.

Objavljuje u časopisima, knjigama, glasilima, kalendarima i novinama: Školske novine, Zagreb, Klasje naših ravni, Subotica, Hrvatski Tovarnik, Zagreb, Hrvatski kalendar, Chicago, Hrvatski kalendar, Pecs, Flaka e Vellazerimit, Priština, Zvona, Rijeka, Blaženi Alojzije Stepinac, Zagreb, Glasnik sv. Josipa, Karlovac, Riječ, Rijeka, Jezik, Zagreb, Županija, Rijeka, Državnost, Zagreb, Smib, Zagreb, Mali koncil, Zagreb, Glas Koncila, Zagreb, Hrvatsko slovo, Zagreb, Književna Rijeka, Rijeka, Kršni zavičaj, Humac, Prvi izbor, Zagreb, Radost, Zagreb, Modra lasta, Zagreb i u dječjim listovima osnovnih škola. O književnom stvaralaštvu Ljubice Kolarić-Dumić pisali su Stjepko Težak, Đuro Vidmarović, Ante Selak, Branko Pilaš, Marko Kljajić, Stjepan Hranjec, Ivo Zalar, Ana Pintarić.

Knjige su joj ilustrirali Ivica Antolčić, Vjekoslav Vojo Radoičić, Ivan Balažević i Laura Herceg, a pjesme uglazbili: Ljuboslav Kuntarić, Josip degl' Ivellio, Natalija Banov, Doris Kovačić, Suzana Štefanić, Stjepan Mikac, Mario Anton Kamenar i Ksenija Sobotinčić Štropin.

Pjesme i priče za djecu uvrštene su u časopise, čitanke za Hrvatski jezik, Priručnike za učitelje razredne nastave, u Metodiku Hrvatskoga jezika u razrednoj nastavi Marinka Lazzaricha, UFRI, Rijeka, 2017., u udžbenik Glazbene kulture za 1. 2. i 3. razred osnovne škole, Mirjana Žužić i Doris Kovačić: Glazbene čarolije, Profil International, Zagreb, 2007.

Đuro Vidmarović