Inozemni uspjesi hrvatskih književnika

O poželjnom uspjehu Željke Lovrenčić i Tomislava Marijan Bilosnića u Španjolskoj, a time i na cijelom španjolskom govornom području, do sada (21. 9. 2015.) niti jedno od naših javnih priopćila nije napisalo, odnosno izgovorilo, ni slova. Ali, da se kojim slučajem, to dogodilo Dubravki Ugrešić, Slavenki Drakulić, Miljenku Jergoviću, Velimiru Visokoviću, pa čak i splitskom piskaralu Tomiću, sve bi režimske TV kuće i radio postaje brujale o tome. Ovakva se režimska imena prevode u Hrvatskoj na neke strane jezike, kako bi se mogao obznaniti njihov „uspjeh na inozemnom tržištu“, zatim se takvi prijevodi poklanjaju, a ostatak naklade ide u reciklažu. Ali, zlo ne može pobijediti u konačnici.

T. M. Bilosnić s prevedenim primjercima zbirke „Tigar“

Anđelko Vuletić je prevođeniji u svijetu od svih režimskih piskarala zajedno, makar iza njega ne stoji ničija politička mašinerija i zloporaba novca poreznih obveznika u dnevno-političke svrhe, pod plaštem kulture. Tako je i s Tomislavom Marijanom Bilosnićem, marljivim, svestranim i uspješnim hrvatskim književnikom iz Zadra. Njegova pjesnička zbirka „Tigar“ (Zadar , 2014.) postiže svjetski uspjeh bez podrške hrvatskom Ministarstva kulture, a možda baš i nasuprot njemu.
Nakon što je prevedena u SAD-u na engleski prije četiri godine, gdje je začuđujuće dobro primljena od književne kritike, Bilosniću se otvaraju i drugi jezični prostori. Najnoviji uspjeh ostvaren je u Španjolskoj, gdje je zbirku „Tigar“ sjajno prevela hrvatska hispanistica i književnica dr. sc. Željka Lovrenčić, a objavila nakladnička kuća iz slavnog univerzitetskog grada Salamnke.

Španjolski prijevod „Tigra“, T. M. Bilosnića

T. M. Bilosnić i Željka Lovrenčić, boravili su od 14. do 19. rujna u Salamanci, Ávili i Madridu, gdje je pod naslovom El tigar predstavljena nedavno objavljena Bilosnićeva zbirka. Tigra je objavila nakladnička kuća Trilce, urednik i autor predgovora je peruansko-španjolski pjesnik, akademik Alfredo PérezAlencart, profesor na Sveučilištu Salamanca, dok je knjigu oslikao poznati španjolski slikar MiguelElías, također, profesor sa Sveučilišta u Salamanci.

Dr. sc. Željka Lovrenčić i T. M. Bilosnić u atriju starog Univerziteta u Salamnki

Španjolski mediji pokazali su iznimno veliko zanimanje za Bilosnićev nastup i predstavljanje njegove pjesničke zbirke hrvatskog autora. Pjesničku zbirku Tigar doživjeli su kao istinsko pjesničko otkriće. Još u mjesecu kolovozu hispanistica Željka Lovrenčić, prevoditeljica ove zbirke, u intervju za list El Norte de Castlla najavila je predstavljanje Tigra u Salamanci, što je objavljeno i na portalu „CrearenSalamanca“ urednika i pjesnika Joséa Amadora Marína Sáncheza. Uz Bilosnića se spominju i pjesnici Boris Domagoj Biletić, Ružica Cindori, Davor Šalat, Ana Horvat, StjepasnŠešelj, Branimir Bošnjak, Irena Vrkljan, Zvonimir Balog, Ljerka Car Maturinović, Mate Ganza i Enerika Bijač, čije je pjesme, također, prevela Željka Lovrenčić i objavila na portalu Crearen Salamanca. Dolazak hrvatskih književnika najavio je i list Salamanca al Dia, koji je objavio i Alencartovu recenziju zbirke Tigar. Vijest o španjolskome izdanju Tigra objavljena je i na web stranici čileanskog pjesnika Andrésa Moralesa Milohanica.

Ilustracija slikara Miguela Eliasa s posvetom našem pjesniku

Bilosniću i Željki Lovrenčić priređena je 15. rujna i zasebna konferencija za tisak kojoj je sudjelovalo desetak novinara i isto toliko fotografa. Na konferenciji za novinare gdje su Bilosnića predstavili biranim riječima kao iznimno uglednog hrvatskoga književnika a nadasve iznenađujuće originalnog pjesnika, pjesnik je sam priznao kako ga se Salamnca utoliko dojmila da bi tamo mogao i živjeti. U toj međusobnoj srodnosti koju je autor osjetio prilikom dolaska kod svojih španjolskih kolega, a koja se razvijala još od 2013. godine kada je izbor Bilosnićevih pjesama prvi put objavljen na čileanskim i španjolskim portalima, proteklo je cijelo vrijeme njihova međusobna druženja.

Španjolske novine El Norte de Castilla tri dana za redom na cijeloj stranici pratile su predstavljanje Tigra u Salamanci i Ávili, te književne nastupe Bilosnića i Lovrenčićke u ovim gradovima. Pišući o Bilosnićevom Tigru španjolske novine donose i iscrpnu informacije o suvremenoj hrvatskoj poeziji. Salamancartv al día također na cijeloj stranici kulture pišući o Bilosnićevu nastupu u Salamanci ističe kako je zbirka Tigar ovog autora uz španjolski prevedena i na osam drugih svjetskih jezika (engleski, njemački, talijanski, albanski, makedonski, romski, slovenski, bugarski, mađarski) te da je ugledni američki teoretičar i stručnjak za europsku književnost dr. John Taylor uvrstio u svoj izbor „TheLittle Tour throughtEuropeanPoetry“. Veliki broj portala u Španjolskoj, kao i u zemljama španjolskog govornog područja popratio je s velikim brojem fotografija Bilosnićeve nastupe u Salamanci i Ávili.

Najava promocije zbirke „Tigar“ u nazočnosti autora i prevoditeljice u dnevniku „El Norte de Castilla“

Zbirka Tigar predstavljena je 16. rujna u Kazalištu „Liceo, Sala de laPalabra“, u Salamanci, jednom od najpoznatijih španjolskih sveučilišnih gradova, te u Ávili (17. rujna), rodnom gradu svete Terezije Avilske čija se 500. godišnjica svečano obilježava upravo ove godine. Tom je prigodom pročitana i Bilosnićeva poema Molitva sv. Franji, iz zbirke Molitve nagrađene Tinovom nagradom, koju je španjolska publika kao i kolege pjesnici prihvatila s oduševljenjem, pozivajući Bilosnića na Međunarodni festival religiozne poezije u Ávili.

Španjolski list La Gaceta o nastupu T. M. Bilosnića

Dnevni list El Norte de Castilla tri je dana obavještavao o gostovanju hrvatskih književnika

Akademik Alfredo Pérez Alencart, Tomislav Marijan Bilosnić i dr. sc. i Željka Lovrenčić na promociji „Tigra“ u Salamnki

Na predstavljanju Tigra uz autora Tomislava Marijan Bilosnića, sudjelovala je prevoditeljica Željka Lovrenčić, urednik i pisac predgovora, akademik AlfredoPérezAlencart, te ilustrator knjige, slikar MiguelElías. Lovrenčićka je mnogobrojnu španjolsku publiku upoznala s Bilosnićevom vrlo bogatom književnom, slikarskom, novinarskom i fotografskom biografijom, dok je urednik Alencart, ponavljajući svoje mišljenje kako je ovdje riječ o izuzetnom pjesniku koji svojim pisanjem i svojom dušom, pjesnik-tigar dodiruje ono najdublje u čovjeku.Alencart je prisutnima otkrio i to da je pjesme iz Tigra preveo i glasoviti portugalski pjesnik AntónioSalvado. Slikar MiguelElías pročitao je svoje pismo upućeno Bilosniću u kojemu izražava svoje osobno divljenje njegovoj poeziji, dok je sam Bilosnić govorio o svojoj potrazi za tigrom gledajući svijet tigrovim očima.

U predstavljanju Tigra, sudjelovali su i španjolski pjesnici čitajući pjesme iz ove zbirke: José Maria SánchezTerrones, Elena Diaz Santana, Carmen Prada, Ronald López Ordiales, JoséAmador Martin, JacquelineAlencar, Luis Frayle Delgado, SofiaMontero, Isaura Diaz Figueiredo, Francisco Javier Sánchez, Montserrat Villar, Juan Carlos López Pinoto i Sol de Diego. Pjesnik i umjetnički fotograf José Amador Martin Sánchez, poklonio je Bilosniću i Lovrenčićki svoju monografiju Salamanca, dok ih je u Avili ugostio pjesnik José Maria Muñoz Quirós.

Tako je dvanaest španjolskih pjesnika u Salamanci, i isto toliko pjesnika u Ávili, zajedno s autorom čitalo izbor od dvanaest pjesama iz Bilosnićeve knjige Tigar. I u Salamanci i u Ávili u suglasju je glazbala ljepota poezije u dva jezika – na hrvatskom i španjolskom.

Hrvatski književnici sa španjolskim kolegama u Avili.

Za španjolsku izdavačku kuću Trilce Bilosnićev Tigar pokazao se iznimnim projektom, jer je velik interes za zbirku pokazan i u latinsko-američkim zemljama španjolskoga govornog područja (Peru, Čile, Meksiko), kao i u susjednom Portugalu. Potrebito je istaći kako je uz sama izdavača s hrvatske strane u projektu sudjelovao Grad Zadar, Ministarstvo kulture RH, Ministarstvo vanjskih poslova RH, te Društvo hrvatskih književnika.

Kao dokaz dobrog prijema u Španjolskoj Bilosnićeve zbirke „Tigar“, donosimo prijevod Predgovora urednika španjolskog izdanja zbirke, peruansko-španjolskog pjesnika, sveučilišnog profesora i člana Akademije Kastille i Leóna Alfreda Péreza Alencarta.

„Tigar zvani Tomislav
1.

Kažem tigar i pojavi se Tomislav.
To je sloboda. Poezija također. Poezija nalik mekome snijegu, nalik Tigru rođenome u Ulici Zadarskog mira u hrvatskome gradu Zadru...
Da bi se to moglo dogoditi, treba se ukotviti u maštu, preobraziti se, vjerovati samome sebi i obznaniti kao što to čini Veliki pjesnik koji se preziva Bilosnić: „Tigar i ja/Ja i tigar/Tigar i Tigar...“. Ili:

Tigar je svaki osjećaj
Tigar je svako osjetilo tigar je svaka vrijednost
On je moje ja.

Između stiha i stiha, nalazi se taj tigar koji je smisao njegova postojanja, rame za plakanje ili drugo ja.

2.

U međuvremenu, ja u svojoj Salamanci, na obali rijeke Tormes, uživam u izuzetno raznolikoj ponudi jela koja je za goste željne dobre hrane i tigrove duše, odnosno Poezije, pripremio vrhunski kuhar. On nam putem mašte, svojega trozupca, donosi neku drugu stvarnost koju zaziva ili nam pak predočuje prizore koji nas oduševljavaju.

Zadarski pjesnik kaže: „tamo gdje je nekad bio svijet/tu se tigar danas javlja“. Točno je, jer mi vidimo (ili zamišljamo) tigra kako prelazi granice od Malezije do Petrograda, od Bengala do Sibira; od Irana do najneprohodnije prašume...
Kako li samo luta taj Tigar zvani Tomislav!

3.

Već znamo u kojoj životinji možemo prepoznati pjesnika iz Ulice Zadarskog mira u Zadru u njegovome drugome životu, prema hinduističkoj reinkarnaciji. On je spreman za to: „Tigar je svako moje sjećanje/svaki zaborav/život i smrt/osvijetljeni i zatamnjeli put/blago srca moga/srce moje prazno/vratio se tigar vječne radosti“.

Jedni traže tigra i raduju se njemu i njegovome zlatnom krznu, a drugi, malobrojni, da ne kažem njih dvoje ili troje - Bilosnić i poneki avangardisti - imaju tigrovo krzno i njegovu dušu:

Što na moja usta iziđe
tigra zaziva
njegova je krv
ovo što nosim u srcu
njegova je krv

Uhvaćen ali ipak slobodan, luta pjesnik-tigar i opisuje svoju živu legendu, pušta nas da otkrijemo njegove velike želje, predočuje nam njegove maštarije i u parabolama objašnjava njegovo krštenje i svoju vječnu bliskost s njim: „prastaro bratstvo još jednom je obnovljeno/i do mene dosiže pjesma džungle/Moja je preobrazba dovršena/moje je putovanje završeno/a da nitko osim mene ne zna što se dogodilo“.

Tvrdi:
.... da to jedino razumijem
da to odgovara mojoj duši
Mislio sam o tome napisati pjesmu
o tome što vidim
što znam
imao sam iste prilike kao da sam pisao o bilo čemu
ali ja ustrajavam na tigru

4.
Kažem tigar, i sto trideset i petero Tomislave djece iz knjige koja je njihov dom - vreba na mene. Pripremaju mi zasjedu: uhvatila su me, ali me održavaju na životu jer sva jednoglasno šapuću ključnu misao ovoga djela: „gledajući ljepotu tigra, vidimo ljepota ove Poeme“.

Svojim pisanjem i svojom dušom, pjesnik-tigar dodiruje ono najdublje u čovjeku. On bilježi naše snove. Poistovjećuje se sa slikarima, pjesnicima i prozaicima s Istoka i Zapada koji su zbratimljeni u ovome jedinstvenom predstavljanju tigra. Potiče nas da pogledamo zvijezde jer „nebo jepuno svijetlih lubanja/tigrovih očiju“... , te proučimo i fizičko i metafizičko kako bismo, usprkos izvjesnome nepovjerenju ili općem strahu koji sve obuzima kad se radi o njemu, tigra mogli doživjeti kao pobjednika.

Radiografija ili pjesma za pjesmom.

Čitam te lijepe stihove i prisjećam se slike tigra kojega sam vidio kako se sunča na jednome srušenom stablu na obali rijeke Manu u peruanskoj prašumi na području Madre de Dios gdje sam rođen: ta mi vizija dopire u dubinu duše, prodire mi kroz kosti...

Tigrov gorljivi govor sve je snažniji.

5.
Ne možemo prodrijeti u nepoznati jezik bez osobe koja je u stanju neki tekst prevesti ili prepjevati. Teže je kad se radi o poeziji.

Ali, mi koji govorimo španjolski imamo Željku Lovrenčić koja nam omogućava da „otkrijemo“ istaknute pjesnike poput Tomislava Marijana Bilosnića. Zahvaljujući njoj, hrvatski književnici proširuju svoja obzorja; zahvaljujući njoj upoznao sam stihove Borisa Domagoja Biletića, Ružice Cindori, Davora Šalata, Ane Horvat, Stjepana Šešelja, Branimira Bošnjaka, Irene Vrkljan, Mladena Machieda, Zvonimira Baloga, Ljerke Car Matutinović, Mate Ganze, Enerike Bijač, DelimiraRešickog i drugih, i pomogao da se prenese svijetom.
O svojemu tigru Tomislav kaže:
On govori kroz moja usta
To što kaže uvijeno je u moje srce

A o ovome španjolskome, Željkinom tigru, kažem: tigar je postao tigre. Kakva preciznost! Koliko pozornosti prethodi našemu prvom ganuću!
Kažem tigar i pozdravlja me Tomislav!“
AlfredoPérezAlencart,
srpanj, Tejares, 2015.

Prijevod: Željka Lovrenčić

Đuro Vidmarović