Hrvatska predsjednica među Hrvatima u Boki kotorskoj

Iako je obavijestio dnevni tisak, predsjednica Republike Hrvatske, gospođa Kolinda Grabar Kitarović posjetila je u petak, 5. lipnja 2015. hrvatsku nacionalnu manjinu u Crnoj Gori. Susret se zbio u selu Donja Lastva s većinskom hrvatskom populacijom. Ovo selo ima dugu i bogatu povijest. Danas je sjedište Župe, a administrativno pripada gradu Tivtu. Ovdje djeluje Hrvatski radio dux, važno obavijestno sredstvo hrvatske manjine.

Novinar zagrebačkog Večernjeg lista napisao je šturu, nepotpunu, gotovo tendencioznu obavijest: „Susretu su nazočili predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, predsjednica Hrvatske građanske inicijative Marija Vučinović, zastupnica u Parlamentu Crne Gore Ljerka Dragičević, predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Mario Brguljan, predsjednica Hrvatskog kulturnog društva Tomislav LjiljaVelić, ravnateljica Radio Duxa Milema Pilastro Kovačić te tajnica HNV-a Ana Vuksanović."

Što su novinar, odnosno njegov urednik, izbjegli, ili propustili napisati, a što je vrlo važno za hrvatsku javnost?

1. „Predsjednica Hrvatske građanske inicijative Marija Vučinović" je ministrica u Vladi Crne Gore. Ne kao članica neke crnogorske političke stranke, već kao hrvatska manjinska političarka u ovoj zemlji.

2. Gospođa Ljerka Dragičević jest „zastupnica u Parlamentu Crne Gore", ali novinar prešućuje kako je ona zastupnica izabrana na listi stranke koja okuplja Hrvate u Crnoj Gori, a zove se Hrvatska građanska inicijativa (HGI), dakle kao Hrvatica.

3. Hrvatska građanska inicijativa je politička stranka hrvatskog naroda u Crnoj Gori koja je na posljednjim parlamentarnim izborima uspjela ujediniti biračko tijelo, tako da je njezina kandidatkinja Ljerka Dragičević dobila 10 % od ukupnog broja ovdašnjih Hrvata s pravom glasa i time bila izabrana u crnogorski Parlament kao predstavnica svog naroda. Bio je to povijesni trenutak. Nigdje u svijetu gdje žive Hrvati, bilo kao iseljenici, bilo kao autohtone manjine, nije se desio ovakav slučaj. Nakon izbora mandatar za sastav Vlade, Milo Đukanović, ponudio je koaliciju strankama nacionalnih manjina. Nakon održanih pregovora HGI dobila je mjesto ministra bez portfelja (bez lisnice, kako se u hrvatskoj političkoj tradiciji naziva ovakvo ministarstvo), te nekoliko nižih dužnosničkih mjesta. Predsjednica HGI, Marija Vučinović postala je time članica koalicione Vlade Crne Gore, kao stranačka čelnica. I to je u ovom trenutku jedinstveni slučaj u svijetu.

Kolinda Boka

Na fotografiji: ministrica Marija Vučinović, predsjednica RH, Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik HNV, Zvonimir Deković (riva ispred crkve sv. Roka u Donjoj Lastvi)

Predsjednica Grabar-Kitarović je posjetila ured Hrvatskog nacionalnog vijeća i tijekom svoje predsjedničke kampanje, u prosincu 2014. godine, tako da je ovdašnjim Hrvatima dobra znanica. Bokokotorski Hrvati prijateljski i oduševljeno dočekali su hrvatsku Predsjednicu ispred crkve sv. Roka u Donjoj Lastvi. Njezin dolazak, kao izvještava Radio dux, pozdravljen je zvonjavom crkvenih zvona, nakon čega su je glazbom pozdravile i tivatske klape "Jadran" i "Veterani vazda mladi". Pozdrav s mora uputila je i okićena jedrilica s istaknutom hrvatskom i zastavom Dalmacije, a osmjesi i srdačnost na licu nazočnih pokazali su neizmjernu radost i dobrodošlicu predsjednici.

Kolinda Boka2

Razdragani bokokotorski Hrvati pjesmo su dočekali hrvatsku Predsjednicu

Predsjednik HNV, Zvonimir Deković (žitelj Donje Lastve) pozdravio je predsjednicu Grabar-Kitarović „ne krijući radost i ponos što je ima priliku ugostiti ponovno nakon 6 mjeseci kao predsjednicu Republike Hrvatske". U pozdravnom je slovu kazao:

"Prilikom prošlog susreta smo nazdravili uz želju da Vas sljedećeg puta pozdravimo sa Dobrodošli predsjednice, što sada upravo imamo i priliku učiniti. Mi smo već predstavili koliko smo dobro organizirani i integrirani u društvu i politici,a najnovije od vašeg prošlog posjeta jeste da je u Podgorici potpisan prvi bilateralni sporazum između Crne Gore i Hrvatske o zaštiti crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Crnoj Gori. Time se preporuča Crnoj Gori da i dalje pomaže u funkcioniranju hrvatskih udruga, štampanju hrvatskih novina i funkcioniranju Radio Duxa, kao i povrat privatne i crkovne imovine, što smatramo vrlo važnim. Imamo se čime podičiti za ovih 15 godina, vrlo dobro smo integrirani a ostali smo svoji".

Na tople riječi dobrodošlice, hrvatska je Predsjednica odgovorila:

"Drago mi je da sam nazad tu i da sad možemo konkretno razgovarati o tome što ćemo zajedno učiniti kako bismo vama pomogli da očuvate svoj nacionalni, kulturni, povijesni, jezični i svaki drugi identitet. Danas nećemo govoriti uopće o prošlosti, o tome što su prošle naše dvije države, nego o sadašnjosti i budućnosti. Iznimno je bitno čuti, i drago mi je da ste to rekli - da ste vi državljani Crne Gore i lojalni građani, ali i nadalje ćete gajiti svoj identitet, a s druge strane Vlada Crne Gore je to prepoznala i podržava vas.

Iznimno drago mi je biti među vama, uvijek se osjećam dobrodošlo, čovjek se osjeća stvarno kao kod kuće. I vi niste tu dijaspora, već ste autohtono hrvatsko stanovništvo . Ja svakoga dana mislim na vas, zato što u uredu imam prekrasnu sliku Vaska Lipovca "Verige". I pogled na to plavilo, na taj prekrasni pejzaž Boke je nešto što je stvarno osvježavajuće. Onda se uvijek sjetim i vas i onog našeg prekrasnog susreta.

A inače, kada prijeđete granicu i kada gledate prostor oko sebe, nema tu razlike. To je toliko i geografski, i duhom i dušom sve slično, tako da ta međusobna orijentiranost i budućnost na koju moramo gledati s optimizmom je pred nama i moramo je iskoristiti", istakla je Predsjednica tijekom današnjeg razgovora.

Kolinda boka3

Hrvatska Predsjednica i bokokotorske Hrvatice u narodnim nošnjama

Predsjednica se na kraju sastanka upisala u knjigu utisaka i kao znak pažnje primila prigodne poklone koji su joj uručili predsjednik HNV-a Zvonimir Deković I predsjednik Hrvatskog građanskog društva Mario Brguljan.

Druženje s predsjednicom nastavljeno je u Kotoru, gdje se susrela s predsjednikom Općine Aleksandrom Stjepčevićem i dopredsjednikom Općine Brankom Nedovićem. Skupa su se uputili u katedralu baziliku sv. Tripuna, gdje ih je dočekao generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan, poželio Predsjednici i izaslanstvu dobrodošlicu i ukratko ih upoznao s poviješću Katedrale.

Potom je Predsjednica RH posjetila Hrvatski dom u Starom gradu i susrela se s direktoricom Pomorskog muzeja Milevom Pejaković Vujošević. Taj Hrvatski dom uređuje se već osam godina, što dovoljno govori samo po sebi.

U Kotoru je do prije dvije godine djelovao Generalni konzulat RH. On djeluje i sada ali na nižoj diplomatskoj razini – bez generalnog konzula. Gospodin Vuković koji stoji na ćelu ovog hrvatskog DKP, marljiv je, sposoban i predan diplomat. Predstavnici bokokotorskih Hrvata imaju za njegov rad samo riječi hvale. Ne vidim razlog zbog kojega se ovom mladom diplomati ne dade status generalnog konzula.

Predsjednici su uručeni prigodni pokloni od Općine i Muzeja, djela kotorskih pisaca, don Nika Lukovića i Antona Sbutege.

Na žalost, navedena zaslužna imena ne mogu se svrstati u kategoriju književnika. Don Niko je bio utjecajni i cijenjeni svećenik koji su se bavio publicistikom, poviješću i političkim opredjeljenjima. Anton Sbutega je brat pokojnog svećenika vlč. Branka Sbutege, ali on je, prije svega, crnogorski diplomat i rodoljub.Neću kvariti raspoloženja, ali bojim se kako je poklonom njihovih knjiga Predsjednici poslana određena politička poruka. Jer, ako su domaćini htjeli pokloniti djelo nekog pjesnika koji je Hrvat iz Iz Boke kotorske i koji je djelovao, ili djeluje kao Hrvat, tada je to od navedenih, daleko više zaslužio Miloš Milošević, a od živih Miroslav Sindik iz Tivta i Desanka Matijević iz Kotora. Kao poklon Predsjednici mogle su biti i knjige don Pave Madača o hrvatskim bokeljskim svecima, ali i vrlo uspješna monografija Gornje Lastve, djelo skupine autora predvođene poznatom zagrebačkom kroatisticom, prof. dr. Sanjom Vulić

Nakon okrjepljenja i prijateljskog druženja u hotelu Vardar, domaćini su ispratili Predsjednicu koja će i narednih dana boraviti službeno u Crnoj Gori i susresti se s vrhovnim dužnosnicima Crne Gore.

Kolinda boka4

Hrvatska Predsjednica Kolinda Grabar - Kitarović i hrvatska parlamentarna zastupnica u Crnoj Gori, Ljerka Dragičević, sa suradnicama.

Radio Dux zaključuje: Posjet Kolinde Grabar Kitarović, iako kratak, bio je veoma prijateljski i topao, a domaćinima - svojim sunarodnjacima u Boki obećala je još posjeta, koje će se konkretno ticati pitanja Hrvata u Boki i Crnoj Gori".

Kao znalac povijesti, ali i sadašnjih prilika Hrvata u Boki kotorskoj (napisane dvije knjige o tome), teško mi se oteti dojmu kako Predsjedničini savjetnici nisu odradili na najbolji načinsvoj posao. Naime, veliki slikar Vasko Lipovac, kojega s ponosom spominje, nije Hrvat iz Boke kotorske, već Crnogorac iz Boke kotorske. On je živio u Hrvatskoj, u Splitu i ondje ostvario sjajnu umjetničku karijeru, tako da ga smijemo smatrati hrvatskim umjetnikom, ali pošteno je kazati kojem narodu pripada. A pripadao je crnogorskoj nacionalnoj manjini u RH.Kao i npr. Dimitrije Popović.
Vasko Lipovac, slikar, kipar i grafičar, rođen je 14. lipnja 1931. godine u Škaljarima nedaleko Kotora, od oca Spasoja Lipovca i majke Antice Lui, kćeri uglednog zemljoposjednika Maksimilijana Lui. Iz Škaljara su IvanIvanBrkanović (27. prosinca 1906.-Zagreb, 20. veljače, 1987.),poznati hrvatski skladatelj, otac hrvatskog skladatelja, dirigenta i glazbenog pedagoga Željka Brkanovića (1937.)

Vasko Lipovac završio je zagrebačku Likovnu akademiju primijenjenih umjetnosti. Nakon završene Akademije, a u razdoblju od 1955. do 1959. godine, bio je polaznik Majstorske radionice Krste Hegedušića. Od 1967. živi u Splitu.Ovajhrvatski mediteranski grad ostao je njegovo doživotno prebivalište, u njemu je stvorio vlastiti figurativni svijet, svijet Vaska Lipovca. Kontinuiranim umjetničkim djelovanjem priskrbio si je niz nagrada, kako za skulpturu tako za ilustraciju i javne spomenike. U svibnju 2006. godine dobio je i nagradu za životno djelo. Vasko Lipovac preminuo je 4. srpnja 2006. godine i ostavio svoj bogat opus kao „Ostavštinu za budućnost".

Preporučio bih uvaženoj gospođi Predsjednici nabaviti po jednu sliku velikih hrvatskih umjetnika koji su rođenjem doista bokokotorski Hrvati. To su: Antun Šojat (Prčanj, 6. listopada 1911. – Zagreb, 10. listopada 1974). Diplomirao na Akademiji u Zagrebu 1939. Cijeli je život ostao vezan uz rodnu Boku kotorsku. Slijedi njegova gospođa, također priznata hrvatska slikarica, Melita Šojat-Bošnjak (Zagreb, 20. veljače, 1917.-Zagreb, 27. veljače, 2009.), sa sjajnim radovima nadahnutima Bokom kotorskom. Ukoliko je u mogućnosti preporučio bih Predsjednici nabaviti neku od slika, bilo ulja, bilo crteža i stripova) Andrije Maurovića (Muo, 29. ožujka, 1901.-Zagreb, 2. rujna, 1901.), velikog hrvatskog slikara i jednog od najvećih svjetski slikara u žanru stripa. Među mlađim umjetnicima iz Boke kotorske ističe se Željko Brguljan rođen 1962. u Kotoru. Osnovnu školu pohađao je u Prčanju, a srednju, matematičkog smjera, u Kotoru. Radi kao srednjoškolski profesor u Zagrebu. Vrlo je kvalitetan slikar i njegov bi rad ukrasio Predsjedničin ured.

Hrvatska je predsjednica Hrvatskom domu u Donjoj Lastvi, kao i svim hrvatskim društvima u Crnoj Gori poklonila (stručno kompetentnu) knjigu "Književnost ranog novovjekovlja u Boki kotorskoj", autora prof. dr. sc. Slobodana Prosperova Novaka i njegove gospođe, dr. sc. Viktorije Franić Tomić. Da sam na mjestu predsjedničinog savjetnika kazao bihjoj kako takvu čast (da njihova djela budu poklon) zaslužuju prof. dr. Vanda Babić sa zadarskog Sveučilišta, dr. sc. Vinicije Lupis, s Instituta Ivo Pilar u Dubrovniku, književnica Nevenka Nekić i akademik Josip Pečarić. Oni su autori vrlo vrijednih knjiga o Hrvatima u Boki kotorskoj i preporučio bih prof. Kolindi Grabar - Kitarović da ih nabavi i pročita.Možda je Predsjednica trebala nabaviti knjige sabranih djela velikoga Viktora Vide u izdanju Matice hrvatske i „Dore Krupićeve" iz Zagreba". Vida je vertikala hrvatske poezije XX. stoljeća. On je Hrvat iz Kotora.Pored njega tu su i drugi veliki pjesnici, bokeljski Hrvati, kao npr. Vjenceslav Ćižek (Đenovići, Herceg Novi, 28. veljače 1929. – Dortmund, 25. studenoga 2000.), Jeronim Korner (Herceg Novi, 3. siječnja 1909. – Volterra kraj Pise, 21. siječnja 1976.), Ljubica Orešković (Perast, 1933.-Zagreb, 15. rujna 2014.) Svakako, ne bi trebalo mimoići jednog od najvećih Hrvata iz dijaspore, pjesnika, enciklopedistu i znanstvenika, Luku Brajinovića (Kotor 13. siječnja 1919.- Pomplona, 8. veljače, 2011.) Njihova djela treba vratiti u kulturnu stvarnost Hrvata u Boki kotorskoj.

Kolinda boka5

Kanonik msgr. Anton Belan, pokazao je hrvatskoj Predsjednici i njezinim suradnicimačudesno lijepu stolnu crkvu sv. Tripuna, ponos hrvatske srednjovjekovne sakralne arhitekture.

Izaslanstvo predsjednice je bilo u sastavu: mr. sc. Dario Mihelin - savjetnik predsjednice za vanjsku i europsku politiku, Andro Krstulović Opara - savjetnik predsjednice za društvene djelatnosti, Josip Buljević - savjetnik predsjednice za obranu i nacionalnu sigurnost i Luka Đurić - glasnogovornik ureda Predsjednice.

Đuro Vidmarović

Pon, 17-12-2018, 19:27:23

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).