Dani Nike Andrijaševića u Gradcu

U pitoresknom hrvatskom gradiću Gradcu održan je od 25.-28. rujna 2014. simpozij pod naslovom: „Dani dr. Nike Andrijaševića".

Gradac

Gradac

Niko Andrijašević je domaći sin rođen u Gradcu na moru, 24. siječnja 1882., a umro je u Sarajevu 25. srpnja 1951. Osnovnoškolsku naobrazbu stekao u rodnom mjestu, gimnaziju u Splitu, a studij filozofije, zemljopisa, povijesti, slavistike, prava i geologije u Beču i Zagrebu. Doktorirao s temom: O vertikalnom pomicanju obalne linije na sjeveroistoku Jadranskog mora. U Sarajevu je od 1911. godine, gdje je prvo sudbeni prislušnik, potom odvjetnički perovođa, odvjetnik i bankarski stručnjak.

Dani Andrijasevica

Hrvatska ga enciklopedija predstavlja sljedećom obaviješću:

„Andrijašević, Niko, hrvatski književnik, kritičar i publicist (Gradac kraj Ploča, 24. I. 1882 – Sarajevo, 25. VII. 1951). Studirao povijest, slavistiku, geologiju i pravo u Beču i Zagrebu. Službovao u Zagrebu, Splitu i Sarajevu. U pripovjedačkom opusu zakašnjelo je dosljedan u nastavljanju tradicionalnoga realističkog pripovijedanja, a socijalni naboj svojih priča, tematski uglavnom vezan uz selo dalmatinske sredine, začinja nerijetko sentimentalističkim opisima ljubavnih scena (Slike i priče iz neretvanske krajine, 1907; Pripovijesti, 1912). Pisao je i kritičke osvrte te prikaze likovnih izložaba".

Organizacioni odbor Simpozija na svojoj web-stranici predstavio je Niku Andrijaševića nešto obimnije posebnom „Krakom biografijom":

„Dr. Niko Andrijašević prozni pisac, književni kritičar, publicist, odvjetnik i geolog, rođen je u Gradcu 24.1.1882., preminuo u Sarajevu 25.7.1951. godine. Otac Petar bio je učitelj, a majka Doma (rođena Šimić, iz Igrana) sestra je književnika Nikole Šimića.

Pučku školu završio je u Gradcu, klasičnu gimnaziju u splitskom sjemeništu. Povijest, zemljopis, geologiju, pravo i slavistiku studirao je u Beču i Zagrebu. Godinu dana radio je kod odvjetnika D. Politea, a neko vrijeme i u uredništvu splitskog dnevnika Velebit.

Iza apsolviranih 'filozofskih nauka' posvetio se pravu. Godine 1909. promoviran je u doktora filozofije s disertacijom O vertikalnom pomicanju obalne crte u historičko doba na sjevero-istoku Jadranskog mora. Na zagrebačkom sveučilištu promoviran je u doktora prava 1910. godine. Sljedeće godine službovao je kao odvjetnički prislušnik u Banja Luci, a 1912. počinje odvjetničku karijeru – isprva kao perovođa, a zatim kao samostalni sarajevski odvjetnik.

Pisao je pripovijetke, novele, književne osvrte i kritike o K. Š. Gjalskom, D. Šimunoviću, H. Bahru, M. Uvodiću; prikaze o likovnim izložbama E. Vidovića, I. Mujezinovića, Čike – Silvija Bonačija. Prva objavljena novela bila je Iz potištenih duša (Vienac, 1902.), a surađivao je s mnogobrojnim publikacijama: Jadran (1903.), Novi list (1904.), Hrvatska kruna (1906.), Savremenik (1907.), Glas MATICE Hrvatske (1909.), Narodne novine (1909.), Narodni list (1909.), Svačić (1910.), Obzor (1910.), Bosanska vila (1913.), Jadran, Buenos Aires, (1916.), Pregled, Sarajevo, (1928.), Narodni kalendar Jadranske straže (1936.) i drugima. Služio se i pseudonimom Niko Petrov.

Neke su male pripovijetke prevedene i na češki jezik. Zajedno sa S. Perišićem napisao dramu u stihovima Mila Gojsalić, izvedenu 1909. u splitskom HNK-u. U kritici je često nazivan tipičnim predstavnikom seoske novelistike koji opisuje život i svijet „malih" ljudi, posebice onih iz svog zavičaja".

Djela: Iz Neretvanske krajine (pripovijesti, 1907.), Antun Tresić, nadripjesnik i megaloman (sa Srećkom Perišićem, 1909.), Pripovijesti (1912.).

Da je riječ o odlično organiziranom znanstvenom skupu svjedoči činjenica što je sudionike dočekao poseban vodič (čiju naslovnu stranicu prilažem članku) u kojem je pored imena članova Organizacijskog odbora, dnevnog reda, imena sudionika i protokola simpozija, objavljena kratka bio-bibliografija Nike Andrijaševića, te tri njegove pripovijetke.

Ivan Kosovic

Ivan Kosović (HDZ) načelnik Općine Gradac

SP Novak

Prof. dr. Slobodan P. Novak, predsjednik Organizacijskog odbora

Osim vodiča, Organizacioni je odbor objavio i stručno uređenu knjigu (450 stranica) pod naslovom Niko Andrijašević: Život i djelo, „Naklada Bošković", Split, 2014. Knjigu je uredila dr. sc. Viktorija Franić Tomić, od 1. siječnja 2014. docentica na Odjelu za kroatologiju Hrvatskih studija u Zagrebu.

Organizacijski odbor „Dana dr. Nike Andrijaševića" činili su: Društvo hrvatskih književnika, Filozofski fakultet u Splitu, Hrvatski studiji, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Matica Hrvatska Makarska), Općina Gradac, Turistička zajednica Općine Gradac, Splitsko-dalmatinska županija, Ministarstvo kulture, te kao članovi Davor Ivo Stier, Viktoria Franić Tomić, Zoran Buzdovačić i dr. Neven Olivari. Predsjednik Organizacijskog odbora bio je prof. dr. Slobodan Prosperov Novak.

On je vrlo uspješno vodio cijeli simpozij, dok je za sve organizacione i tehničke probleme bio zaslužan dogradonačelnik Davor Andrijašević. Pisac ovih redaka impresioniran je organizacijskim sposobnostima dogradonačelnika Andrijaševića, ali i ljubaznošću, uljudnošću i dobrohotnošću načelnika Kosovića (nije čudo da je već četvrti mandat biran na to mjesto na listi HDZ-a).

Arboretum1

Arboretum prof. Milka Andrijaševića

Arboretum2

Arboretum prof. Milka Andrijaševića (Kauri drvo s Novog Zelanda)

Treba pohvaliti i sudionike simpozija koji su podastrijeli svoje referate ili usmneo izložili svoje teze. To su: Milko Andrijašević, Miroslav Ujdurović i Robert Andrijašević iz Gradca, Veljko Barbieri (DHK), Stjepan Čuić (DHK), Jakša Fiamengo (HAZU), Viktoria Franić Tomić (Hrvatski studiji), Željko Ivanković (književnik iz Sarajeva), Aleksandar Jakir (F.F Split), Josip Karamatić (Galerija slika Antuna Gojaka, Makarska), Emilio Marin (Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb), Tihomil Maštrović (Hrvatski studiji, Zagreb), Božidar Petrač (DHK), Ivan Pederin (prof. u miru Sveučilišta u Zadru), Slobodan Prosperov Novak (ADU, Zagreb), Zvjezdan Rados (Sveučilište u Zadru), Marinko Šišak (Hrvatski studiji, Zagreb, Marinko Tomasović (Gradski muzej, Makarska), Josip Vrandečić (FF Split), Dubravko Zima (DHP) i Đuro Vidmarović (DHK).

Andrijasevic sudionici

Sudionici simpozija

Na rodnoj kući dr. Nike Andrijaševića postavljena je spomen-ploča. Tom se prilikom nazočnima obratio hrvatski zastupnik u Europskom Parlamentu, gospodin Davor Ivo Stier, dok je spomen-ploču otkrio predsjednik DHK, Božidar Petrač.

Djuro Vidmarovic spomen ploca

Autor ispred spomen-ploče Niki Andrijaševiću

Dan u oči sv. Mihovila, patrona Gradca, sudionici simpozija bili su gosti čuvenog kirurga prof. dr. Nevena Olivarija, a na večer je priređeno pučko veselje u domaću klapu.

***

Skup o Niki Andrijaševiću je posvećen, kako je rekao načelnik općine Gradac Ivan Kosović, jednom od najvećih Gračana ikad koji je u Gradac, među ostalim, donio i moderni turizam. O organizaciji u ime Općine skrbio Davor Andrijašević, a u ime Organizacionog odbora Slobodan Prosperov Novak.

Predstavljanje Andrijasevic

Predstavljanje sabranih djela Nike Andrijaševića u arboretumu Milka Andrijaševića

"Ovo je prvi skup koji organiziramo, ali neće biti i jedini jer namjeravamo kulturnu ponudu Gradca dignuti na višu razinu. Za godinu ili dvije organizirat ćemo novi skup pod istim naslovom, ali posvećen nekom drugom od zaboravljenih autora s ovoga područja, najvjerojatnije Stjepanu Ivičeviću", objašnjava dogradonačelnik Andrijašević, i sam autor knjige o ubojstvu J.F. Kennedyja.

- Djelo Nike Andrijaševića vrlo je zanimljivo. Njegove ocjene kao 20-godišnjaka još su aktualne, njegova disertacija o potonulim gradovima mogla bi se i danas feljtonizirati.

Premda je pokazao izuzetnu nadarenost, prerano je napustio književnost. Objavio je 40-ak priča, književne povijesti ga ne bilježe, ali zastupljen je u Pet stoljeća hrvatske književnosti. Njegov je književni rad cijenio A. G. Matoš. Tijekom simpozija slavljenikom rođak Milko Andrijašević, vlasnik lokalnog Muzeja i arboretuma, obavijestio je nazočne kako je prije nekoliko dan došao u posjed Nikine drame „Mila Gojsalića", koja se smatrala izgubljenom.

Niko Andrijašević je bio vrlo zanimljiv čovjek koji se obogatio kao odvjetnik u Sarajevu, no 1945. imovina mu je konfiscirana, a oteta probrana zbirka umjetnina i danas je prisutna u postavima u Sarajevu. Posvetio se odvjetništvu, a potom bankarskim poslovima. Biografija mu je strašna. Jedan mu je sin bio u diplomatskoj službi NDH. Kako bi spasio ženu i dijete vratio se 1945. u Zagreb, gdje nije uspio pobjeći tako da su ga partizani ubili nakon osvajanja grada.

Drugi mu se sin opredijelio za lijevu opciju. Bio je oduševljen boljševičkom ideologijom tako da je 1948. igrao na pogrešnu kartu. Titoisti su ga uhitili i strpali u konc-logor Goli Otok gdje je ubrzo ubijen. Prema iskazima nekih svjedoka tijelo mu je bačeno u betonsku smjesu kojom je uređeno pristanište logora. Otac je ubrzo umro pod nerazjašnjenim okolnostima. Iza sina IB-ovca ostala su dva muška djeteta. Oni su dočekali raspad Jugoslavije, a onda se obojica u stanu ugušila plinom.

Moderator skupa, Slobodan P. Novak, na početku je duhovito kazao: "Po zastupljenim imenima skup je na razini HAZU-a, a koncept bi se mogao definirati kao elitizam za mase. To znači kako nećemo dopustiti govornicima da ljudi i muhe po zidovima padaju od dosade, već da bude slušateljima zanimljivo"

Novinar Siniša Kekez je ispravo zaključio kako je Niko Andrijašević „zanimljiv pisac koji je napravio rimbaudovski tip zaokreta, koji je geološki i pravnički čvrsto stajao na zemlji", te da „nakon ovog skupa u Gradcu, a i šire, ništa neće biti isto".

Simpozij Zaostrog

Sudionici simpozija u biblioteci franjevačkog samostana u Zaostrogu

Sudionici simpozija posjetili su Drvenik gdje je pisac ovih redaka održao predavanje o Stipanu Ivičeviću, domaćem sinu i hrvatskom Ilircu i preporoditelju iz Dalmacije, a Zdravko Zima o A. G. Matošu. Idući dan posjetili su slavni franjevački samostan u Zaostrogu, gdje je slavni fra Hrvatin Gabrijel Jurišić održao predavanje o fra Andriji Kačiću Miošiću s latinskim pozdravnim uvodom kakav odavna nisam čuo. Proveo je goste kroz samostansku knjižnicu, etnografsku zbirku i izložbu slika Mladena Veže, a potom je za goste priređen ručak u atriju samostana. Naš čuveni arheolog, veleposlanik i prof.dr. Emilio Marin, darovao je fra Gabrijelu knjigu svojih vatikanskih tekstova.

Vidmarovic Zaostrog

Sudionici simpozija u samostanskoj crkvi B.D. Marije u Zaostrogu

Znanstveni skup o Niki Andrijaševiću može služiti na ponos ne samo Općini Gradac, već i cijelome hrvatskom narodu.

Đuro Vidmarović

Sri, 19-12-2018, 11:47:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).