Marija Vučinović, Hrvatica u Vladi Crne Gore

Ministrica Marija Vučinović rođena je 30.siječnja.1958. u Rijeci – Republika Hrvatska. Ondje je završila Tehnički fakultet – Odsjek brodogradnje i stekla zvanje diplomiranog inženjera brodogradnje. Šesnaest je godina radila u Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj u konstruktorskome uredu, na poslovima glavnog konstruktora i rukovoditeljice ureda. Godine 2002. tj. od osnutka uključuje se u politički rad HGI-a i bila izabrana za podpredsjednicu stranke.

marij

Ministrica bez lisnice u Vladi Crne Gore, dipl. ing. Marija Vučinović

Od 2005.godine obnaša dužnost predsjednice stranke. Zaposlena jeu JP Vodovod – Tivat, gdje je radila kao tehnička direktorica. Kako ističe u životopisu članica je Hrvatsko - Crnogorskog međudržavnog savjeta, a po funkciji koju obnaša u političkoj stranci članica je Hrvatskog nacionalnog vijeća. Od 1981.u braku je s Gajom Vučinovićem i živi u Lepetanima. Majka je kćeri Dunje i sina Davora.

lepeat

Boka Kotorska: Lepetane

Kao predsjednica HGI odlučuje se 29. travnja 2011. na izuzetno važan potez: posjećuje biskupa Kotorske biskupije, msgr. Iliju Janjića. Biskup je duhovni vođa Hrvata u Boki kotorskoj, a kotorska Crkva i njezini pastiri čuvari su milenijske sakralne i kulturne baštine kao glavnih stubova etničke samobitnosti io historijske svijesti ovdašnjih Hrvata.

Izdvajamo naglaske iz saopćenja koje je dano nakon susreta s ocem Biskupom.

„Delegacija Hrvatske građanske inicijative i Hrvatskog nacionalnog vijeća u sastavu gospodin Miroslav Franović, gospođa Marija Vučinović, gospodin Josip Gržetić i gospodin Zvonimir Deković posjetila je Biskupa kotorskog, monsinjora Iliju Janjića i čestitala mu petnaestogodišnjicu biskupskog ređenja. Tom prigodom predsjednica Hrvatske građanske inicijative gospođa Marija Vučinović uručila je prigodan poklon Biskupu.

Medaljon sa likom sv.Ante, ubuduće će, kako je kazao kotorski Biskup, podsjećati ga na ovaj dan i na ovaj posjet predstavnika Hrvatske građanske inicijative kojoj je sjedište u Tivtu, a kome je nebeski zaštitnik sv.Ante".

bios

Narodnosni vođe Hrvata u Boki Kotorskoj sa svojim Biskupom

biskmin

Predsjednica HGI-a i sadašnja Ministrica,
dipl. ing. Marija Vučinović i biskup Kotorske
biskupije, msgr. Ilija Janjić

Uspostavljanje razumijevanja između političke stranke i duhovnog vođe doprinijelo je slabljenju autocenzure kod bokokotorskih Hrvata i bilo je na dobrobit cijeloj zajednici.

Kada sam 5. prosinca 2012. obznanio vijest na portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća kako je Marija Vučinović, predsjednica Hrvatske građanske inicijative, političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, postala članicom 40. crnogorske Vlade,bilo je to za mnoge u Hrvatskoj iznenađenje. Tim veće što je nova ministrica u Vladu ušla kao koalicijski partner glavnim crnogorskim političkim strankama.

Dakle, kao lider stranke koja, kako joj ime kazuje, okuplja članove koji pripadaju hrvatskoj nacionalnoj manjini u ovoj susjednoj Državi. Za mnoge koji bolje poznaju probleme s kojima se suočavaju Hrvati u Crnoj Gori, poglavito ako znadu za činjenicu njihovoga demografskog i statističkog nestajanja, jer su svedeni na 0,97 % pučanstva u ukupnoj populaciji zemlje, činila se vijest o hrvatskoj ministrici teško prihvatljivom.

Naprimjer, Hrvati u Vojvodini nisu uspjeli dobiti svoga zastupnika u Parlamentu Srbije, a kamo li člana Vlade, premda su brojniji. O čemu je riječ? Je li država Crna Gora unaprijed Zakonom osigurala hrvatskoj stranci mjesto u Vladi i Parlamentu, kao što je Hrvatska osigurala SSDS-u Milorada Pupovca?

Crna Gora nije ničim stavila Hrvate i HGI u privilegiran položaj. Donijela je jedino 2012. Zakon o izboru poslanika i odbornika u kojoj je kao minimalan broj glasača potrebnih za osvajanje saborničkog mjesta svela na 0, 35 u odnosu na ukupan broj stanovnika. Za Hrvate to je značilo 1400 glasova.

Broj se u prvi mah činio za HGI nedostižnim. No, pametnom predizbornom promičbom došlo jer i buđenja historijske svijesti birača hrvatske narodnosti i ovaj je broj dosegnut. Ne samo da su dosegnuli potreban postotak, već su navedeni cenzus i premašili, dobivši 0,50 % glasova hrvatske manjine.

Podsjetimo jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatska građanska inicijativa, na proteklim izborima osvojila je 0,5% glasova, a izborni cenzus je bio 0,35%.

Vodstvo HGI-a je dobro procijenilo političku situaciju u Crnoj Gori 2012. i istaknula svoju kandidacijsku listu za Skupštinu gradova Tivta i Kotora, ali i za državni Parlament.

djelat

Vodeći djelatnici HGI-a: s lijeva na desno: Ilija Janović, Momir Abović, Marija Vučinović i Ljerka Dragičević

Na izborima za Skupštinu grada Tivta u travnju 2012. HGI je polučila neočekivano dobar rezultat, osvojivši četiri odbornička mjesta. U prethodnom sastavu Skupštine imala je 3 mjesta, a zbog koalicije s DPS-om HGI je dobila mjesto donačelnika, koje je obnašao ugledni mladi političar iz Bogdašića, Ilija Janović. Ove, tj. 2012., crnogorske stranke zastupljene u Skupštini Tivta, DPS i SDP, neočekivano su stvorile nacionalnu koaliciju i time namjerno HGI ostavile izvan struktura lokalne vlasti, premda zastupa 20 posto žitelja općine.

Predsjednica Vučinović ne ulazi u polemiku, ali ne prihvaća niti ponižavajuće uvjete koji joj se nude, na neki način žrtvuje svoga dužnosnika Iliju Janovića, obznanjuje prijelaz u redove tivatske oporbe, ali nastavlja snažnu političku djelatnost, usredotočivši se na predstojeće parlamentarne izbore. Ovdašnji Hrvati, koji su do sada naglašeno izbjegavali javno isticati vlastito narodno ime i prakticirali često i patološku autocenzuru, ohrabrili su se, izašli iz vrzinog kola parbi i oportunizma i svojim glasovima iznenadili javnost.

Na čelu kandidacijske liste za Parlament izabrana je gospođa Ljerka Dragičević, dotadašnja (iskusna i cijenjena) zastupnica (na Hrvatima poklonjenome mjestu od strane DPS-a) u Skupštini Crne Gore. Kako osnažila stranački program predsjednica Marija Vučinović udaljava iz političke igre, uz cijenu raskola, prekaljenog političara još iz doba komunizma, Matiju Marovića, okuplja oko sebe grupu mlađih i sposobnih stranačkih djelatnika, koji su zajedno s njom i Ljerkom Dragičević proveli uspješnu predizbornu kampanju, mobilizirali (do tada razjedinjeno, manipulirano i uplašeno) hrvatsko manjinsko biračko tijelo i ostvarili povijesni uspjeh – izabrali su vlastitoga hrvatskog sabornika u državni Parlament.

Time je HGI postala parlamentarna stranka, što joj je dalo širi manevarski prostor i novu težinu u političkim pregovorima. Nakon ovog uspjeha čini drugi mudar potez: ulazi u koaliciju s crnogorskim manjinskim političkim strankama i s njima kreće u akciju, znajući da će mandatar za sastav nove Vlade, iskusni Milo Đukanović, jer nije dobio apsolutnu, već relativnu većinu, morati pronaći koalicijske partnere za sastav novog Kabineta Ministara. I otpočelo je pregovaranje.

Marija Vučinović vuče i treći mudar potez: između ostaloga, traži za svoju Stranku mjesto u Vladi, ali bez lisnice, odnosno portfelja. Skromno, no i dalekovidno u isti mah. Za portfelj je potrebno više zastupničkih glasova, a članstvo u Vladi pomoći će joj u rješavanju vitalnih problema Hrvata u Crnoj Gori. To je shvatio i prihvatio mandatar Milo Đukanović.

Međutim, koalicijskim je partnerima uvjetovao da predsjednici zauzmu ministarska mjesta, a ne osobe nižega ranga. Zbog toga je čak došlo do trvenja s Bošnjačkom strankom. Problem je u mogućoj dvostrukoj lojalnosti, što može unositi u rad Vlade stanovite nepodudarnosti. Na taj je način Marija Vučinović postala članicom Vlade Crne Gore, što joj, gledajući obiteljski i po mjestu stanovanja nije bio najsretniji izbor. Naime, njen dom je u Lepetanima, na obali Kotorskoga zaljeva, a uspinjati se svaki dan cestom punom serpentina od mora do Podgorice nije uvijek ugodno.

potpisiv

Marija Vučinović u ime HFI-a potpisuje koalicijski dogovor s manjinskim strankama

Premda položaj ministrice bez lisnice može izgledati manje važan od mjesta resornog ministra, u ovom je slučaju izvanredno važan psihološki utjecaj koji će ovaj izbor imati na sve pripadnike hrvatske manjine. Za očekivati je kako će doći do napuštanja njihove autocenzure kada je riječ o slobodnom i ponosnom isticanju vlastitog etnonima, a time i vlastite hrvatske narodnosne samobitnosti.

Crna Gora kao Država ovim je izborom dala znati kako poštuje principe parlamentarne demokracije i višestranačkog ustroja vlasti. Na Mariju Vučinović pala je velika odgovornost. Njezin bi izbor trebao postati povijesna prekretnica u životu Hrvata u Crnoj Gori, poglavito onih koji od VII. stoljeća žive u Kotorskoj biskupiji, odnosno Boki kotorskoj, gdje su jedino domicilno pučanstvo. Za očekivati je da zajedno s gospođom zastupnicom Ljerkom Dragičević, zaustavi asimilaciju hrvatske narodne manjine, odnosno njezinu dekroatizaciju.

Bio sam svjedokom iznenađenja s kojim su Hrvati u Boki Kotorskoj, primili činjenicu da se u Vladi prvi puta nalazi njihov sunarodnjak. Nazivali su ju ministarkom, na što sam ih upozorio kako taj naziv u hrvatskome jeziku ne postoji, a osim toga ima pejorativno značenje obzirom na komediju B. Nušića „Gospođa ministarka". I kod Srba pojam „ministarka" označava ministrovu ženu, dok je žena kao članica s portfeljom – gospođa ministar. Hrvatski jezik nema poseban naziv za ministrovu ženu. Arhaizirani je naziv ministrovica.

Program ministrice Marije Vučinović svodi se na tri osnovne postavke:

Prvo, Hrvati u Crnoj Gori, poglavito njihov najbrojniji dio koji živi u Kotorskoj Biskupiji i gradu Baru, nisu dijaspora, već autohtona etnička zajednica koja je u položaj manjine dospjela političkim izdvajanjem teritorija na kojem obitavaju iz prostornog i demografskog jedinstva s ostalim dijelovima svoga naroda. Oni su domicilno pučanstvo koje u svome zavičaju živi od vremena doselidbe cijele hrvatske etnije.

Drugo, ovdašnji Hrvati imali su burnu povijest, jer su živjeli na razmeđu Istoka i Zapada, između velikih sila i svjetskih religija, sa strateškim značenjem koje ih je činilo ciljem imperijalnih osvajanja.

Treće, Hrvati u Boki kotorskoj, Budvi i Baru, bili su tijekom svoje povijesti okrenuti Zapadu, tj. Mediteranu, Dalmaciji i Hrvatskoj.

djuro

Đuro Vidmarović i Marija Vučinović u Zagrebu, ljeti 2011. godine.

Dubrovački vjesnik pozdravlja 11.prosinca 2012. novu crnogorsku ministricu. Tom prilikom navedeni su i prioriteti njezinoga rada:

„ -Svoj ulazak u Vladu Crne Gore na mjestu ministrice vidim kao još jedan dokaz da je Crna Gora odlučna na svom europskom putu dokazujući i ovim činom da je multietnička i multinacionalna država. Kao ministrica svakako ću kao i do sada raditi na prepoznatljivosti Crne Gore kao takve države, apostrofirajući manjinska prava i u okvirima svojih mogućnosti doprinositi da približavanje europskim integracijama bude brže i prepoznatljivije' -kazala nam je Vučinović.

Priča nam i kako je svojim dosadašnjim uvijek konstruktivnim desetogodišnjim radom, na čelu Hrvatske građanske inicijative, stranke koju vodi na političkoj sceni Crne Gore postala prepoznatljiv integrativni faktor.
'-Želim napomenuti da dobivanje mjesta ministrice nije slučajno već zasluženo mjesto, gdje će se, sigurni smo, rad Hrvatske građanske inicijative i dalje nastaviti ovim tijekom i u smjeru integrativnog zajedništva unutar same države na dobro svih njenih građana'.-kazala je Marija Vučinović.

Otkrila nam je i kako u Dubrovnik dolazi uvijek kada joj to dopuštaju obveze, te je već najavila službene posjete najjužnijoj hrvatskoj županiji i prvim susjedima Crne Gore.

' - U Dubrovniku, kao najbližem gradu iz Republike Hrvatske, do sada sam odlazila koliko su mi to svakodnevne obveze dopuštale, a od sada kao član Vlade vjerujem da će te posjete biti češće i na višem nivou. Svojim radom poticat ću i bolju suradnju hrvatskih NVU iz Crne Gore s Dubrovnikom i Dubrovačko-Neretvanskom županijom na poljima kulture i sporta. Želim napomenuti dobru dosadašnju suradnju s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u Crnoj Gori i vjerujem da će budući moj rad sa njima biti još intenzivniji na povezivanju Republike Hrvatske i Crne Gore'.-zaključila je Marija Vučinović.

Na kraju našeg razgovora zaključila je i da bez obzira na činjenicu da su Hrvati u Crnoj Gori najmanja nacionalna zajednica svojom dosljednošću i upornim i prepoznatljivim radom može se polučiti i ovakav uspjeh: da imaju svog predstavnika u Skupštini i Vladi Crne Gore".

Kako bi bila razvidnija etnička i demografska situacija u Crnoj Gori, a unutar nje kretati će se i napori ministrice Vučinović, donosimo kratku obavijest o tome:

U Crnoj Gori se 44.98 posto građana izjašnjava kao Crnogorci, dok je 28.73 posto Srba, potvrdili su službeni rezultati popisa stanovništva. Prema rezultatima popisa koje je objavio Zavod za statistiku (Monstat) u Crnoj Gori živi 8,65 posto Bošnjaka, Albanaca je 4.91 posto dok Muslimani čine 3.31 posto pučanstva. Hrvata je 0.97 posto, Roma 1.01, dok se 4.87 posto stanovnika nije željelo izjasniti u pogledu nacionalne, odnosno etničke pripadnosti.

Na popisu stanovništva iz 2003. godine Crnogoraca je bilo 43 posto, dok se 32 posto građana izjasnilo da su Srbi. Srpski je tada govorilo 64 posto građana, a crnogorski 23 posto.

Monstat je na konferenciji za novinare objavio rezultate popisa stanovništva, koji se odnose na vjeroispovijest i materinski jezik. Srpskim jezikom govori 42.88 posto građana, a crnogorskim 36.97. posto. Albanskim jezikom govori 5.27 posto građana, bošnjačkim jezikom govori 5.33 posto, hrvatskim 0.45 i srpsko-hrvatskim 2.63 posto.

U Crnoj Gori ima 1,34 posto ateista, pokazao je popis stanovništva Prema podacima popisa iz 2011. 72.07 posto stanovnika se izjasnilo kao pravoslavci, dok je 15.59 izjavilo da im je vjera islam.Muslimanske vjeroispovijesti bilo je 3.14 posto građana, katolika je 3.44, dok je ateista 1.34 posto.Ostalih vjeroispovijesti je 1.02 posto, dok 2.67 posto stanovnika nije izjasnilo.

glazb

Ministrica Vučinović s mladim hrvatskim glazbenicima nakon Božićnog koncerta 2012. u Baru.

Sudbina Hrvata u Crnoj Gori povjerena je dvjema damama. I to je trenutak za povijest. Ta činjenica nije promaknula novinaru „Pobjede". On piše: „Jedina žena – liderka neke od parlamentarnih stranaka i partija na crnogorskoj političkoj sceni, šaljivo obećava da će u narednom periodu, sa brojnim stranačkim kolegicama, listom na istaknutim funkcijama, povesti nešto više računa o – muškarcima. U manjini su, naime, u rukovodnim strukturama, od državnog do lokalnog nivoa. Primjera radi: Žena je bila dosadašnja poslanica u crnogorskoj Skupštini. U izvršnoj državnoj vlasti, u Ministarstvu za manjine, također – žena, pomoćnica ministra. U novom mandatu Skupštine Crne Gore Hrvatsku građansku inicijativu predstavljati će – žena. Ženi će, kako trenutno stvari stoje, pripasti i odbornički mandat u kotorskom parlamentu. I tako redom...".

Na hrvatskoj je strani u kojoj će se mjeri osloniti se na ministricu Vučinović i sabornicu Dragičević u kreiranju bilateralnih odnosa, ali napose u pomaganju Hrvatima u Crnoj Gori kako bi sačuvali etničku samobitnost. A vremena nemamo na pretek. Asimilacija napreduje, sada kao bokeljizacija kao oblik autocenzure, odnosnno crnogorizacija.

Đuro Vidmarović

Uto, 23-10-2018, 08:25:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HT: Kolumna Z. Hodaka

Hrvatski tjednikOd četvrtka u prodaji

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).