REKOM i 25 intelektualaca u drugoj jugosferskoj ofenzivi

Kako su nas izvolili izvijestiti mediji u Hrvatskoj, kao i mediji diljem „regiona“, skupina od 146 – kako ih nazivaju – „intelektualaca“ iz „regije“, među kojima je i „25 uglednih javnih osoba iz Hrvatske“, uputila je otvoreno pismo predsjednicima Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Kosova kojim ih je pozvala da podupru inicijativu za utemeljenje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugimMišljenje strukeVećina relevantnih povjesničara (Marijan, Nazor, Banac itd.) i intelektualaca iz Hrvatske usuglasila se kako je riječ o inicijativi koja Hrvatskoj nije potrebna, jer je eklatantno da joj je cilj proturati tezu o simetriji krivnje, što u perspektivi ponajviše odgovara Srbiji kao glavnome krivcu za sve zločine u ratovima koji su se devedesetih vodili u Hrvatskoj i BiH, a kasnije i na Kosovu teškim kršenjima ljudskih prava na području bivše SFRJ (tzv. REKOM).

O REKOMU je već bilo govora na našemu Portalu, tako da ćemo samo kratko podsjetiti da je riječ o inicijativi koju u Hrvatskoj predvode Zoran Pusić i Vesna Teršelič, a zdušno je podupiru i Milorad Pupovac i Vojislav Stanimirović. Iako se sama inicijativa – kao uostalom i sve druge inicijative protuhrvatskog karaktera – nastoji progurati pod krinkom plemenitih i humanih ideja kao što je utvrđivanje točnoga broja žrtva i odavanja istima dužnoga pijeteta, većina relevantnih povjesničara (Marijan, Nazor, Banac itd.) i intelektualaca iz Hrvatske usuglasila se kako je riječ o inicijativi koja Hrvatskoj nije potrebna, jer je eklatantno da joj je cilj proturati tezu o simetriji krivnje, što u perspektivi ponajviše odgovara Srbiji kao glavnome krivcu za sve zločine u ratovima koji su se devedesetih vodili u Hrvatskoj i BiH, a kasnije i na Kosovu. Inače, od potpisnika iz Hrvatske navode se Vinko Brešan, Alma Prica, Vilim Matula, Rade Šerbedžija, Jurica Pavičić, Ivica Đikić, i dr. Kako vidimo, sve od reda dokazani ljubitelji Hrvatske, njezine nezavisnosti i Domovinskog rata...

Od 542.660 potpisa za REKOM u Hrvatskoj skupljeno punih 3,6 %

Peticija za osnivanje REKOMA – koja se u svim zemljama „regije“ potpisivala tijekom lipnja i srpnja ove godine - u Hrvatskoj je, ako zanemarimo Sloveniju, polučila najlošije rezultate u „regiji“. REKOM je ukupno potpisalo 542.660 ljudi, a od toga tek 19.668 u Hrvatskoj. U Srbiji je prikupljeno 25.539 potpisa, a u BiH 122.473. Već iz ovih podataka razvidno je kome je inicijativa za REKOM – kao pogodno Protiv volje naroda Dakako, to što im volja naroda – kao vrhovna instanca demokracije - predstavlja zadnju rupu na svirali, ne će ih sprječavati da se u svakoj drugoj prilici hvale svojim „liberalnim“ i „demokratskim“ uvjerenjima i drugima dociraju i drže predavanja o ljudskim pravimasredstvo umanjivanja krivnje - najpoželjnija, a tko bi njezinim prihvaćanjem potpisao osmrtnicu vlastitoj zemlji.

Međutim, to što inicijativa u Hrvatskoj nije naišla ni na kakav odjek (iako su za prikupljanje potpisa organizatori, dakako, imali otvorenu financijsku slavinu i svu potrebnu infrastrukturu), ako zanemarimo dvadesetak tisuća orjunaša i jugosferaša, vidimo da „ugledne hrvatske intelektualce“ – od kojih mnogi u ozbiljnoj državi ne bi mogli dobiti prostora niti u seoskome oglasniku za prodaju traktora – ne sprječava da rade protivno volji naroda i pokušavaju utemeljiti nešto što je narod demokratski odbacio.

Dakako, to što im volja naroda – kao vrhovna instanca demokracije - predstavlja zadnju rupu na svirali, ne će ih sprječavati da se u svakoj drugoj prilici hvale svojim „liberalnim“ i „demokratskim“ uvjerenjima i drugima dociraju i drže predavanja o ljudskim pravima. Prostota, naime, ne bira sredstva: ako nije prošlo demokratskim putem, jugosferaši se nadaju da će proći zaplotnjačkim radnjama, u kojima im iskustva nikada nije manjkalo. Spominjanje intelektualaca – od kojih je većina karijeru izgradila na jugoslavenstvu, antihrvatstvu i difamiranju prvoga predsjednika – ovdje je samo sredstvo za „opsjeniti prostotu". Pravi cilj je, znade to svaki pristojan čovjek, izjednačavanje krivnje za rat i stvaranje političkih i psiholoških pretpostavki za voljene im jugoslavenske integracije, zvale se one „Zapadni Balkan“, „Jugosfera“, „region“ ili nešto četvrto.

U Hrvatskoj inicijativu za REKOM podupire i 25 (dvadeset pet) intelektualaca

Zanimljivo je inače kako je ovu incijativu potpisalo samo 25 „intelektualaca“ iz Hrvatske. Riječ o poraznoj brojci s obzirom na činjenicu da projugoslavenski i ljevičarski intelektualci u Hrvatskoj okupiraju 90 % medijskog prostora, pa bi čovjek pomislio da ih je mnogo veći broj. Neki nadasve besramni cinik mogao bi zaključiti kako se tih 25 „intelektualaca“ zapravo stalno i izmjenjuju u medijima, ali lukavom strategijom, disciplinom, koherentnošću i povezanošću stvaraju privid kako su oniZa sada ništaU svakom slučaju, „slučaj REKOM“ pokazuje kako niti uz otvorenu agitaciju medija i uz neograničena financijska sredstva projekti koji obrambeni Domovinski rat žele izjednačiti sa velikosrpskom genocidnom politikom Slobodana Miloševića, među hrvatskim pukom još uvijek ne mogu proći većina u hrvatskome intelektualnom životu.

U svakom slučaju, „slučaj REKOM“ pokazuje kako niti uz otvorenu agitaciju medija i uz neograničena financijska sredstva projekti koji obrambeni Domovinski rat žele izjednačiti sa velikosrpskom genocidnom politikom Slobodana Miloševića, među hrvatskim pukom još uvijek ne mogu proći. A ako usporedimo slične inicijative, peticije, prikupljanja potpisa i sl. koje dolaze iz hrvatskog miljea, dolazimo do zaključka kako ih podržava neusporedivo veći broj ne samo građana (primjerice skupljanje potpisa za generale, inicijativa „Kopno je more“ i sl.), nego i intelektualaca. Pismo akademika Pečarića kojim se od UN-a traži oslobađanje nevinih hrvatskih generala u Haagu, tako je potpisalo više od 2200 mahom intelektualaca, među kojima i velik broj akademika, biskupa i sveučilišnih profesora. Dakako, pritom treba imati na umu činjenicu da akademiku Pečariću u skupljanju potpisa nisu sekundirali (protu)hrvatski mediji, niti je ga je itko u tome financirao, kao što se u Hrvatskoj obilato financiraju protuhrvatske inicijative i projekti.

No, kao što jugosferaši 1918. i 1945. nisu pretjerano marili za mišljenje naroda, tako ne mare ni sada. Nitko nam stoga ne jamči da REKOM u Hrvatskoj na kraju ne će biti utemeljen. Pogotovo s obzirom na činjenicu da ga podržava predsjednik Josipović, jedan od istaknutih protagonista jugosferske politike u Hrvatskoj.

Davor Dijanović