REKOM

Četvrtak, 19. svibnja 2011.

REKOM

rekom Već nekoliko tjedana diljem Hrvatske i drugih zemalja koja su sačinjavale bivšu Jugoslaviju prikupljaju se potpisi za osnivanje tzv. Regionalne komisije (REKOM) za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenima od 1991. do 2001. na prostoru bivše Jugoslavije. Prikupljanje potpisa u Hrvatskoj koordinira Inicijativa mladih za ljudska prava – koja je posljednjih mjeseci došla u pozornost javnosti denunciranjem Vladimira Šeksa i Davora Domazeta Loše za navodne ratne zločine u Domovinskome ratu - a cilj je do 6. lipnja prikupiti milijun potpisa, koji će se zajedno s Prijedlogom Statuta REKOM-a, predati svim parlamentima u «regiji», od kojih će se tražiti osnivanje komisije.

Zamišljeno je da Komisiju čini 20 članova, koje će iz svojih redova izabrati svaka od država-osnivačica iz «regije», a njezino djelovanje temeljilo bi se na principu međunarodnog tijela koje ima pravni subjektivitet, a mogu ga financirati kako države, tako i domaći i strani donatori. Formalno, kao glavni cilj REKOM-a ističe se utvrđivanje jedinstvene, objektivne istine o ratnim zbivanjima devedesetih, utvrđivanje broja poginulih u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, izrada poimeničnog popisa svih žrtava, utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i kažnjavanje njihovih počinitelja, individualizacija krivnje, razvijanje suradnje i povjerenja u «regiji» itd.

Stanimirović i Soros podupiru REKOM

Osnivači REKOM-a su Documenta, kojom upravlja Vesna Teršelič, beogradski Fond za humanitarno pravo (FHP), te sarajevski Istraživačko-dokumentacioni centar (IDC). Pored toga, Koalicija za REKOM – kako stoji na službenim web stranicama REKOMA - «okuplja više od 1500 organizacija civilnog društva, pojedinaca/ki iz svih država nastalih raspadom bivše SFRJ. Među njima su i udruge roditelja i obitelji nestalih osoba, veterana, novinara, predstavnika manjinskih etničkih zajednica, organizacija za zaštitu ljudskih prava i sl.».

Od poznatijih udruga u Hrvatskoj uz Documentu u radu REKOMA sudjeluju još i Centar za mirovne studije i udruga B.a.b.e. Kao uzor za osnivanje REKOM-a navodi se južnoafričko povjerenstvo za pomirenje. Sama inicijativa za osnivanje REKOM-a javnosti je predstavljena na tzv. regionalnim konzultacijama, 9. svibnja 2008. u Podgorici, a osnivanje su podržali hrvatski predsjednik Ivo Josipović, srbijanski predsjednik Boris Tadić, te Europska komisija i Europski parlament. Prema pisanju nekih portala REKOM podržavaju i Stjepan Mesić, Milorad Pupovac, Vojislav Stanimirović, Slobodan Uzelac, Vesna Pusić, Zoran Pusić, kao i Otvoreno društvo Georga Sorosa.

Zoran Pusić Dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata otvoreno se je usprotivio inicijativi za osnivanje Regionalne komisije, ističući kako za poslove koji bi REKOM formalno trebao obavljati već postoje nadležne institucije, kako REKOM jasno ne ističe tko je u ratu bio agresor, a tko žrtva, i kako je prava svrha njegova osnivanja zamagljivanje istine o srbijanskoj agresiji.

Protiv REKOMA je i povjesničar dr. Ivo Banac, koji na upit Globusovih novinara što misli o REKOM-u ističe da «nevjerojatna traženja sa strane nekompetentnih aktivista, koji od država slijednica Jugoslavije zapravo traže preuzimanje državnih ingerencija u korist dobrih namjera, nisu ostvariva, pa su zato samo samoreferentno smiješna. No, kad bi Hrvatski sabor doista prihvatio ovakav prijedlog, pa predložio tri osobe po kriteriju 'visokih moralnih kvaliteta' (po čijim standardima?) 'posvećene tolerantnom dijalogu i konstruktivnom rješavanju sporova', ali bez pravnih ili drugih stručnih kvalifikacija, da pretresaju i zaključe što se ovdje događalo u ratnim sukobima 1990-ih i tko bi za to morao odgovarati, pa još predao izbor Selekcijskom odboru u kojemu REKOM (dakle, Nataša Kandić), uz ministra pravosuđa, vodi glavnu riječ, radilo bi se o opasnom povratku na kolektivno odlučivanje iz vremena Jugoslavije».

Ideologija i osobni interesi na prvom mjestu

documenta Dr. Davor Marjan, povjesničar koji u Hrvatskom institutu za povijest radi na projektu «Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991.-1995.-1998.» također je odlučno protiv osnivanja REKOM-a, navodeći kako « Hrvatske institucije rade svoj posao (...) ne trebamo se bojati da će netko ostati neprocesuiran za zlo počinjeno u ratu. Ne trebaju nam inicijative koje se stavljaju iznad institucija države, inicijative koje se iz tko zna kojih pobuda financiraju izvana i koje, bar u Hrvatskoj, zastupaju osobe koje tvrde da Hrvatsku treba deustašizirati. Previše je ovdje ideologije i osobnih interesa koji se pokrivaju navodnom brigom za 'zdravlje društva'».

REKOM bi uzurpirao rad sudske vlasti

Prema pisanju portala Hrsvijet, dvojac Vesna Teršelič i Zoran Pusić haaškom su sudu uputili zahtjev s ciljem da im Haaški sud na zatvaranju prepusti cjelokupnu dokumentaciju, s ciljem da bi «u idućih 50 godina mogli proganjati političke neistomišljenike, te živjeti na visokoj nozi od donacija koje im u tu svrhu daju različite međunarodne institucije i njihovi domaći podupiratelji. (...) Vesna Teršelič i njeni suradnici uporno zagovaraju ostanak prvostupanjske presude generalima Gotovini i Markaču, kako bi na bazi 'udruženog zločinačkog pothvata' zakonito progonili svoje političke neistomišljenike, djelujući kao zapadnobalkanska politička policija».

Zanimljivo je, inače, da je u čl. 15. st. 2. Nacrta Statuta Koalicije za REKOM propisana obveza da je «svaka osoba kojoj Komisija uputi poziv dužna dati izjavu Komisiji», dok si u članku 44. REKOM uzima za pravo utvrditi da je neka osoba počinila ratni zločin, što je do sada - barem u civiliziranim zemljama demokratske tradicije - uvijek bila zadaća isključivo sudova i pravosudnih organa.

Je li u slučaju REKOM-a riječ o inicijativi kojoj je stvarni cilj zaista utvrditi povijesnu istinu, a ona, kao što je poznato, podrazumijeva jasno utvrđenje činjenice da je Srbija izvršila agresiju na RH i BiH i napravila 95 % svih ratnih zločina, ili je riječ o još jednom jugosferskom projektu koji želi izjednačiti krivnju svih sudionika u ratu, čitateljima vjerujemo da ne će biti teško zaključiti.

Davor Dijanović

KOMENTARI ČITATELJA

#1 Petokolonaši, naivci i korisne budale — zmijicamala 2011-05-18 18:37

Iako se REKOM hvali da ih podržava "više od 1500 organizacija civilnog društva, pojedinaca/ki iz svih država nastalih raspadom bivše SFRJ", iz Hrvatske ih je samo 34 nevladine udruge (NVO), 130 pojedinaca (PJD), 2 medija (MED), 1 udruga (UDR), 0 vjerskih zajednica (VER) i 0 veteranskih udruga (VET).

No, koje su to nevladine udruge iz Hrvatske koje podržavaju REKOM?

Evo nekoliko onih rigidno antihrvatskih:

25 Documenta, Selska cesta 112, Zagreb
26 Grupa za ženska ljudska prava - B.a.b.e., Selska cesta 112, Zagreb
58 Centar za mirovne studije, Selska cesta 112, Zagreb
283 Kuća ljudskih prava, Selska cesta 112c, Zagreb
39 Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Trg Augusta Šenoe 1, Osijek Osijek
273 Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR), Hrvatska
193 Udruga za nezavisnu medijsku kulturu H-alter, Zagreb

Pozdrav vaš zmijicamala

REKOM

REKOM

Stanimirović i Soros podupiru REKOM

Ideologija i osobni interesi na prvom mjestu

REKOM bi uzurpirao rad sudske vlasti

KOMENTARI ČITATELJA

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Najave

Tko je na vezi?

Uvjeti korištenja

Naša udruga

Stranice članova

Izbor publikacija

Prijava na Portal