EU? - Ne hvala!

Nakon smrti predsjednika dr. Franje Tuđmana ulazak Hrvatske u Europsku uniju postaje «vrhunaravni» cilj hrvatske politike. Tome se cilju - čije ostvarenje prema riječima bivšeg predsjednika Vlade (čiji kadrovi i danas drmaju hrvatskom politikom!) podrazumijeva podnošenje svake žrtve - podređuju svi drugi ciljevi, pa ako treba i elementarni nacionalni ciljevi, kao što su, recimo, zaštita generala pobjedničke vojske ili proglašenje gospodarskog pojasa. Takva naopaka politika, koja hrvatske nacionalne interese podređuje zahtjevima inozemnih moćnika, ne trpi bilo kakvo drugačije mišljenje od onoga koje EU glorificira kao zlatno tele suvremenog doba. Susljedno, svi oni koji ne skladaju nekritičke panegirike EU-ropskoj uniji automatski se medijski smještaju u kategorije primitivaca, ognjištaraca, euroskeptika, fašista, pećinskih divljaka itd itd. Istodobno je, međutim, zanimljivo da prema svim relevantnim istraživanjima javnoga mnijenja, kao što je, recimo, ono od eurobarometra, ulazak Hrvatske u EU podržava tek manji dio građana (prema istraživanju eurobarometra od 2005. pa do konca 2009. broj Hrvata koji su podupirali ulazak u EU nikada nije bio veći od 35 %). Drugim riječima: mediji većinu hrvatskih građana smatraju primitivcima, ognjištarcima, fašistima, divljacima... A takvima se, dakako, ne dopušta da u medijima izraze svoje mišljenje, što pak za posljedicu ima činjenicu da se u hrvatskim mainstream medijima – koji su hrvatski samo na papiru, s obzirom da su gotovo svi u vlasništvu stranaca - ne može čuti apsolutno niti jedno mišljenje upereno protiv Europske unije.

Medijsko-EU-ropski totalitarizam, koji iz odlučivanja o ulasku Hrvatske u EU isključuje veći dio naroda, posebno je jak na području novinarstva i publicistike, gdje su, barem koliko ja znadem, do sada napisane tek dvije knjige koje kritički preispituju ulazak Hrvatske u EU. Riječ je o knjizi Tomislava Jonjića «Hrvatski nacionalizam i europske integracije» (2008.) i knjizi Marjana Bošnjaka «EU?-He hvala!» (2010). Dok se Jonjićeva knjiga uglavnom ograničava na političke, povijesne i kultorološke aspekte toga ulaska, Bošnjakova se uglavnom bavi političkim i ekonomskim aspektima. U ovom prikazu pozabavit ćemo se potonjim aspektima, odnosno pokušat ćemo u glavnim crtama iznijeti Bošnjakove argumente zašto Hrvatska ne treba ući u Europsku uniju. Inače, knjiga «EU?- Ne hvala!» objavljena je u pritvatnoj nakladi – što već samo po sebi oslikava povijesno-politički trenutak Hrvatske -, a podijeljena je na 30 poglavlja. Riječ je o izvrsnoj knjizi koja jednostavnim publicističkim rječnikom raskrinkava brojne zablude o ulasku Hrvatske u EU.

Na samome početku knjige autor problematizira način hrvatskog uglaska u Uniju odnosno činjenicu da o ulasku Hrvatske u EU nema demokratske i objektivne javne rasprave, što za posljedicu ima činjenicu da većina hrvatskih građana nema prave informacije o EU-ropskoj uniji. Mnogi tako ne znaju da prema Lisabonskom ugovoru od 1. prosinca 2009. EU-ropska unija poprima elemente federalne države, u kojoj zemlje članice gube bitne dijelove svoga državnog suvereniteta te postaju neka vrste autonomne pokrajine unutar europske megadržave od pola milijarde građana. Središnja država preuzima ključne elemente koji ju čine državom, a to su vanjske granice, jedinstven novac, jedinstveno tržište i vrhovna zakonodavna i politička vlast nad jasno određenim teritorijem. Za hrvatski narod posebno je opasan onaj dio Lisabonskog ugovora koji svim građanima EU jamči pravo slobodnog kretanja, naseljavanja i kupovanja nekretnina unutar granica EU. Drugim riječima: pola milijarde ne-Hrvata nakon ulaska Hrvatske u EU dobilo bi pravo naseliti se na hrvatski teritorij. Europski kolonisti imat će, međutim, ne samo pravo kolonizirati Hrvatsku, nego će istodobno dobivati i ustavom zajamčena politička prava, među kojima je i pravo biranja i pravo biti biran na lokalnim izborima, jednako kao i domicilno hrvatsko stanovništvo. Kakve to implikacije – osobito u kombinaciji s činjenicom da stranci imaju veću kupovnu moć od hrvatskih građana i da Hrvatska nakon ulaska u EU ne će imati pravo određivati svoju politiku useljavanja tj. (ne)prihvaćanja azilanata - može imati za Hrvatsku i njezinu demografsku sliku bit će govora u nastavku teksta. Prema članku 9c Lisabonskog ugovora, odluke u Vijeću ministara od 1. studenog 2014. donosit će se većinom od samo 55 %, uz uvjet da tih 55 % obuhvaća najmanje 15 od 27 članica te 65 % ukupnog pučanstva Unije. No, riječ je, zapravo, o prijelaznoj fazi jer prema Deklaraciji o članku 9c, koja je prihvaćena kao dodatak Lisabonskom ugovoru, od 1. travnja 2017. za kvalificiranu većinu bit će dovoljni glasovi koji predstavljaju: a) 55 % pučanstva Unije, ili, b) 55 % članica. Samo šest velikih članica, Njemačka, Francuska, Engleska, Italija, Španjolska i Poljska, čine 70 % ukupnog pučanstva Unije, što faktički znači da će samo šest velikih država Unije moći donositi odluke koje će god htjeti. Poznato je na koji je način u praksi Hrvatska u bivšoj SFRJ (gdje je bilo oko 22 % Hrvata) dijelila svoj suverenitet, a bolje je da ne zamišljamo kako će ga dijeliti u megadržavi gdje će njezin udio u ukupnom stanovništvu biti sveden na statističku pogrješku.

Zašto se o ovim činjenicama ne može čuti niti slova u hrvatskim medijima nije previše teško pogoditi. Hrvatski mediji, koji su, kako rekosmo, gotovo svi u vlasništvu stranaca, u RH djeluju kao agenti stranih interesa. A glavne smjernice pomoću kojih djeluje EU-propaganda su sljedeći: indoktrinacija i vrbovanje novinara, financiranje nevladinih udruga, potkupljivanje i vrbovanje akademske zajednice, propaganda u školama, financiranje medijskih sadržaja, tv i radio programa u suradnji s izaslanstvom Europske unije, financiranje i tiskanje proeuropskih knjiga i sličnih publikacija, financiranje drugih propagandnih aktivnosti... seminari, Eurobus, natječaji, novčane nagrade itd. Kako prolaze novinari koji se drznu suprotstaviti takvome EU-jednoumlju najbolje nam pokazuje primjer HTV-ovog novinara Gorana Rotima, koji je bio ukoren radi toga što je europskome povjereniku za proširenje Stefanu Füleu pored sedam dogovorenih pitanja postavio i osmo koje se je odnosilo na fiskalnu krizu u Grčkoj. Rotim je ukoren tako što više ne bude mogao raditi intervjue s visokim europskim dužnosnicima. Bošnjak s pravom zaključuje:» (...) Gotovo svi važniji društveni čimbenici su vrbovani, potkupljeni ili na drugi način instrumentalizirani u proeuropsku paukovu mrežu. Proeuropski orijentirani građani novčano su, materijalno i medijski nagrađivani, a Hrvati patrioti medijski su marginalizirani, točnije odstranjeni, i materijalno ignorirani. Proračunski novac kapom se i šakom dijeli podobnima, a nepodobnima je prepušteno da svoje rodoljubno djelovanje financiraju sami».

Gospodarske posljedice ulaska u Uniju predmet su nekoliko poglavlja. Loše posljedice po hrvatsko gospodarstvo nastupile su već 1. siječnja 2002., kad je Račanova vlada donijela odluku da smanji, a zatim sasvim ukine carinu za robu iz EU, što je dovelo do nekontroliranog uvoza u RH. Od 2001. do 2008. EU je svoj ukupni izvoz u Hrvatsku povećala za 386 %, što je podatak koji dovoljno govori sam za sebe. Europski su proizvodi preplavili hrvatsko tržište; uvoz je rastao iz godine u godinu, a izvoz stagnirao. Ukidanje carina na europske proizvode osiguralo je da se nekonkurentna hrvatska industrija nikada ne oporavi, jer je postalo jefitnije uvoziti gotove proizvode nego ih proizvoditi. Poljoprivreda je prošla jednako kao i industrija: ukidanje carina na poljoprivredne proizvode dovelo je do sve većeg uvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda. Tako smo došli do situacije da Hrvatska – koja ima poljoprivredni kapacitet proizvodnje hrane za preko 25 milijuna ljudi – godišnje vozi više od dvije milijarde eura hrane. Europski seljaci – koji svoje proizvode na hrvatsko tržište plasiraju često po dampinškim cijenama - zadovoljno trljaju ruke, hrvatski seljaci propadaju. Pored svega toga, valja napomenuti i to da nove članice EU primaju manje poljoprivredne poticaje od novih. Tako je, recimo, Poljska kada je 2004. ušla u EU imala pravo samo na 25 % poticaja na koje imaju pravo stare članice. Takav pristup ne dovodi do ravnopravnosti, nego do toga da bogati ostanu bogati, a siromašni da se nikada ne oporave. A s obzirom da na to da je kupovna moć hrvatskih poduzetnika neusporedivo manja od one europskih poduzetnika, strani kapital bez većeg će problema moći kupiti većinu hrvatskih poljoprivrednih površina, koje su – poglavito u Slavoniji – neusporedivo kvalitetnije od većine europskih. U tom smislu zanimljiv je podatak da je Italija još 2002. od Svjetske banke dobila sredstva da napravi registar hrvatskih poljoprivrednih proizvođača. Koji su razlozi tome mislim da nije teško dokučiti, posebno ako uzmemo u obzir nadaleko nam poznatu iredentističku tradiciju.

Osim nekontroliranog uvoza iz EU, važnu ulogu u ekonomskoj kolonizaciji Hrvatske imaju i trgovački lanci i strani shopping centri koji su u zadnjih desetak godina preplavili Hrvatsku. Glavna uloga i jednih i drugih nije otvaranje proizvodnih pogona, nego, jasno, da ostvare što veće profite i da hrvatsko tržište preplave uvoznom robom. Naglo širenje trgovačkih centara za posljedicu ima uništavanje malih hrvatskih trgovaca i obrtnika, pa je tako do 2009. njihov udio u hrvatskom gospodarstvu pao na svega 18 % ukupnog tržišta. Samo u 2009. g. zatvoreno je više od 2400 trgovina i obrta uz gubitak 9000 radnih mjesta. Od 50 najvećih poduzeća u RH iste je godine njih čak 22 bilo u stranom vlasništvu, s tim da većina stranih poduzeća u Hrvatskoj nema namjeru proizvodi, nego isključivo prodavati robu iz svojih matičnih zemalja. Ako Hrvatska uđe u EU, odnosno u «područje slobodnog protoka ljudi i kapitala» - na kojemu je ravnopravnost samo puka teoretska kategorija - mali hrvatski trgovci i obrtnici imat će još manje izgleda za opstanak, jer će ih nadmoćni kapital iz ostalih zemalja Unije doslovno pregaziti. Ako hrvatsko gospodarstvo ne može konkurirati stranome kapitalu na sadašnjem domaćem hrvatskom tržištu, potpuno je iluzorno očekivati da će to moći na budućem jedinstvenom megatržištu. Štoviše, ulaskom u EU privatizirat će se i ono malo strateških dijelova gospodarstva koji su još u državnom vlasništvu, kao što su elektroprivreda, željeznice, vodoopskrba...

Posebno je važan dio knjige onaj koji se bavi demografskom slikom Hrvatske nakon ulaska u EU. Kako je već rečeno, pola milijarde ljudi imat će pravo naseliti se u bilo koji dio Hrvatske, dok će istodobno Hrvata biti sve manje i manje. Naime, prema demografskom istraživanju Državnog zavoda za statistiku Hrvata bi do 2051. moglo biti čak 1,3 milijuna manje. Tu treba dodati i – s obzirom na to da Hrvatska već danas prema podatcima Svjetske banke ima najveći odljev mozgova u Europi - i vrlo vjerojatni novi egzodus Hrvata u strane zemlje nakon ulaska u EU. Nedostatak radne snage neminovno će dovesti do velikog useljavanja stranaca u Hrvatsku, a nema sumnje da će mnogi od njih naseliti najatraktivnije primorske lokacije. Najbolji primjer što znači slobodni protok ljudi daje nam Španjolska, koje je itekako usporediva s Hrvatskom, s obzirom na to da se i jedna i druga zemlja ističu svojim prirodnim ljepotama. Naime, kad je Španjolska 1986. ušla u EU u njoj je živjelo 241 977 stranaca, što je iznosilo 0,63 % u ukupnom stanovništvu. Godine 2008. u Španjolskoj je živjelo 5 220 600 stranaca odnosno 11,3 %. Dakako, ovdje valja reći je Španjolaca desetak puta više nego Hrvata, tako da bi Hrvati u istom razdoblju i pod jednakim postotkom useljavanja u vlastitoj zemlji postali manjina. Pritom je posebno važno napomenuti da je većina naših susjednih zemalja – s kojima bi se ulaskom EU našli u jednoj državi bez granica, koja, nota bene, teško da će biti dugoga trajanja - tijekom povijesti prema Hrvatskoj imala teritorijalne aspiracije.

U kontekstu teritorijalnih aspiracija na Hrvatsku, prije svega treba spomenuti velikotalijansku imperijalnu politiku. Do stvarne defašizacije, kao i utrnuća iredentističkih ideja u Italiji nikada nije došlo. Navest ćemo za to samo nekoliko primjera. Talijanski predsjednik Carlo Ciampi – dakle ne neki trećerazredni političar već talijanski prdsjednik ! - 24. listopada 2001. dodijelio je najviše talijansko odličje, Zlatnu medalju, «talijanskoj gradskoj upravi Zadra, talijanskoga grada koji je doživio najžešća bombardiranja saveznika». Dakle, za talijanskoga predsjednika Zadar je talijanski grad. Talijanski ministar za odnose s parlamentom, Carlo Giovanardi, izjavio je u listopadu 2005. na 52 nacionalnom skupu dalmatinskih Talijana u Chioggji kako će Italija izvršiti kulturnu, gospodarsku i turističku invaziju na Hrvatsku kako bi «obnovila talijanstvo Dalmacije». Zastupnik u talijanskom Parlamentu Roberto Menia početkom 2005. u Firenci je izjavio da «Hrvatska mora biti sprema vratiti Istru, Rijeku i Dalmaciju kada uđe u Europsku uniju». Talijanska je državna pošta 12. prosinca 2007. izdala marku s fotografijom grada Rijeke uz popratni tekst «Fiume – terra orientale gia italiana» - Rijeka – istočna zemlja nekoć dio Italije. Talijanski je parlament 9. veljače 2006. prihvatio izmjene zakona o državljanstvu po kojem bi svi hrvatski državljani kojima je barem jedan predak nekada bio talijanski državljanin mogli ujedno postati talijanski državljani. To u praksi zapravo znači da bi svi potomci onih građana, kako Talijana tako i Hrvata, koji su svojevremeno živjeli na okupiranim područjima Hrvatske i firmalno bili talijanski državljani ponovno postali talijanski državljani. Akademik Davorin Rudolf tada je upozorio kako je «istinska svrha novoga talijanskog zakona umnažanje broja građana s talijanskim državljanstvom u Hrvatskoj i Sloveniji. Očekuje se od 20. 000 do 100. 000 zahtjeva. Želi se, dakle, povećati broj pripadnika talijanske nacionalne zajednice i promijeniti nacionalna struktura stanovništva, posebice i prije svega u Istri». O iredentističkim pak ispadima bivšeg potpredsjednika talijanske Vlade Gianfranca Finia nije potrebno posebno ni govoriti. Ulaskom u EU iredentisti bi – a vidimo kako uživaju potporu samoga talijanskog političkog vrha – dobili sve potrebne mehanizme za kolonizaciju željenih hrvatskih krajeva, posebno Istre, Rijeke i Dalmacije.

U kontekstu kolonizacije Hrvatske, najveća opasnost postoji u pogledu hrvatskih otoka. Naime, prema posljednjem popisu pučanstva iz 2001. na svim naseljenim hrvatskim otocima živjelo je samo 121 606 ljudi. Drugim riječima: doseljavanje samo 130 000 stranaca na otoke – što nije naročito velik broj, poglavito ne za ekspanzionistički nastrojene Talijane – omogućilo bi im ne samo da postanu većina na otocima, nego i da preuzmu vlast. Primjer Španjolske daje nam naslutiti da bi takav scenarij bio itekako izgledan. Posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da da je kupovna moć Hrvata premala da bi mogli kupovati nekretnine na otocima, koje će ulaskom u EU još dodatno porasti. Za preuzimanje 15 najslabije naseljenih hrvatskih otoka, gdje živi samo 826 stan., bilo bi dovoljno svega 1000 useljenika. Dakako, osim Talijana za hrvatske otoke zanimanje pokazuju i Nijemci, Englezi, Rusi itd. Nijemci ili Austrijanci bi se, recimo, tako mogli koncentrirati na pješčani otok Susak, južno od Rijeke, zbog njegove bliskosti Austriji i južnoj Njemačkoj, a za njegovo preuzimanje bilo bi dovoljno svega 200 kolonista. Najveći hrvatski otok Cres mogao bi biti pravi za raj za Austrijance, jer je od Austrije udaljen svega nekoliko sati vožnje, ili za Talijane, jer je njegova udaljenost od Trsta manja nego od Zagreba. Takvih je primjera bezbroj. Hrvatski su otoci pravi biseri, a kao što reče jedan komentator: s biserima se ne ide među lopove. Prema pisanju Slobodne Dalmacije od 16. studenoga 2007. na hrvatskome Jadranu već sada postoje odobreni prostorni planovi koji do 2015. omogućavaju gradnju kuća, vila i stanova za 5,7 milijuna stanovnika. S tim u svezi zanimljivo je da je više do 50 % Talijana spremno napustiti mjesto stanovanja u potrazi za boljim poslom. Riječ je o podatcima koji užasavaju svakog nacionalno svjesnog hrvatskog građanina. Prava je šteta ako ćemo tek nakon što izgubimo Hrvatsku, vidjeti kakvo smo blago izgubili.

Dva posebna poglavlja problematiziraju vlasništvo nekretnina u RH. Prema nekim procjenama koncem 2009. više od 80 000 tisuća nekretnina bilo je u stranom vlasništvu. Među vlasnicima najbrojniji su Nijemci, Austrijanci, Mađari, Britanci i Rusi. Od 180 000 vikendica, oko 80 000 u stranom je vlasništvu. Od 1995. do 2009. čak 44 % od ukupnog broja vikendica došlo je, dakle, u vlasništvo stranaca. Nakon ulaska u EU samo je pitanje vremena kad će stranci pokupovati gotovo sve vikendice, s obzirom na to da imaju veću kupovnu moć nego domaće stanovništvo. Dakako, posebno je pitanje tko je strancima omogućio stjecanje vlasništva nekretnina prije ulaska u EU. Pogađate? Riječ je o Vladi salzburškog sužnja dr. Ive Sanadera. Dne 5. prosinca 2008. u Saboru je po hitnom postupku usvojen zakon prilično opskurna imena «Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunam zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima», koji je svim državljanima EU dao pravo da u RH kupuju nekretnine pod istim uvjetima kao i Hrvati. Dakako istovjetnost uvjeta samo je mrtvo slovo na papiru, s obzirom na nejednakost kupovne moći Hrvata i stranaca. Tim više što banke koje posluju u RH – a one su, znademo, skoro sve u vlasništvu stranaca – naplaćuju puno veće kamate nego što naplaćuju svojim građanima u svojim zemljama. Stranci od tada imaju pravo kupovati i hrvatske šume, koje čine 44 % ukupnog teritorija Hrvatske, i koje su pravi biser riznice hrvatskoga obiteljskog srebra. Primjera da bi neka država omogućila strancima stjecanje vlasništva nekretnina prije ulaska u EU do sada nije bilo. A nesumnjivo nije bilo ni primjera da bi neka vlast radila na štetu svoje vlastite zemlje, kao što je hrvatska vlast radila, recimo, prilikom privatizacije Liburnije i Sunčanog Hvara, kada je odlukom da se hoteli privatiziraju «u paketu», a ne pojedinjačno onemogućila da hotele kupi Hrvat.

Iako EU formalno jamči ravnopravnost svih jezika u Uniji, u praksi je stvar bitno drukčija. Unijom suvereno dominira engleski jezik, tako da je 88 % sadržaja na europskim službenim portalima samo na engleskom. Čak se i Nijemci i Francuzi žale da se favorizira engleski te da se njihovi jezici zapostavljaju, iako su službeni i trebali bi biti ravnopravni s engleskim, ali to nisu. Za hrvatsku je pak posebno opasna činjenica da i danas većina sveučilišta u zemljama Zapadne Europe zauzima stajalište da hrvatski ne postoji kao zaseban jezik. Na katedrama slavistike tih sveučilišta hrvatski se jezik redovito povezuje sa srpskim i predaje kao «srpsko-hrvatski». Na haaškome se sudu također prakticira politički hibrid zvan «srpsko-hrvatski». No, sve ovo nije nimalo čudno s obzirom na to da i hrvatsko Ministarstvo kulture financira knjige koje dokazuju da hrvatski jezik ne postoji... Najezda pak stranih jezika na hrvatskoj televiziji i radiju posebna je priča. Dok recimo Nijemci kojih ima više od 80 milijuna sve strane filmove i programe prikazane na svojim televizijama sinkroniziraju na njemački, u Hrvatskoj, koja ima nešto više do 4 milijuna stanovnika i koja bi trebala ljubomorno čuvati mukom sačuvanu jezičnu samobitnost, tako je nešto čini se nezamislivo. Opasnost pak od jezične invazije srpskoga na istoku Hrvatske, mađarskoga na sjeveru Hrvatske i talijanskoga u Istri i Dalmaciji posebna je priča.

Zanimljivo je i poglavlje koje pokušava dokučiti što se skriva iza tzv. «euroregija», novih regionalnih i multietničkih jedinica koje se ne bi temeljile na postojećim nacionalnim grupacijama, nego na zemljopisnim i regionalnim načelima. Želja da se EU ustroji kao federalna država koja bi se sastojala od regija, a ne više od nacionalnih država, opravdava se se kao tobože nužna mjera protiv toga da EU ne postane «centralistička» država. Za poticanje euroregija EU je osnovala poseban program prekogranične suradnje Interreg, za koji je osigurano ukupno gotovo 5 milijardi eura u razdoblju od 2000. do 2006. U narednom periodu iznosi su udvostručeni. Ono što se, međutim, skriva iza regionalizacije Europe zapravo je nastojanje da se oslabi monolitnost i ovlasti postojećih malih nacionalnih država. Naime, lokalnim jedinicama daje se mogućnost udruživanja s drugim prekograničnim jedinicama izvan matične države u nove euroregije koje dobivaju svoj zasebni legalni status u Uniji, te koje sa svojim razvojnim fondovima mogu izravno pregovarati s Bruxellesom, što Europskoj komisiji omogućava da preskoči legalnu nacionalnu vlast tih država. Euroregije posebno su opasne za Hrvatsku, s obzirom na to da se one lako mogu iskoristiti kao instrument kolonizacije i osvajanja susjednih područja. Taj instrument pogoduje gospodarski i demografski jačim narodima jer im daje legalno pravo da svoj utjecaj prenesu i na drugu stranu granice, gdje je do tada domicilni narod imao isključivi suverenitet. Primjer za to daje nam tzv. Jadranska euroregija. Ta regija obuhvaća 22 milijuna ljudi i okuplja 23 jedinice lokalne samouprave iz šest zemalja koje izlaze na jadransko more. Njezine članice su sedam talijanskih regija, slovenska općina Izola, Hercegovačko-neretvanska županija iz BiH, pet albanskih lokalnih jedinica, crnogorska općina Kotor te osam hrvatskih županija; Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska. Zanimljivo je, a za one opreznije i upozoravajuće, da se granice Jadranske euroregije podudaraju s nekadašnjim granicama Mletačke Republike, iz vremena kada je Venecija pod svojom okupacijom držala veće dijelove hrvatskog Jadrana. Kome je Jadranska euroregija u interesu nije potrebno posebno napominjati. Iredentisti, naime, zadovoljno trljaju ruke, pogotovo s obzirom na činjenicu da je prvi predsjednik te euroregije ponati autonomaš Ivan Jakovčić.

U kontekstu izgradnje «Zapadnog Balkana» posebno je zanimljiv projekt prekogranične suradnje između Hrvatske i BiH, kojeg je, da ne bi bilo zabune, odobrila Europska komisija. Riječ je o projektu koji obuhvaća područje od oko 70 000 kvadratnih kilometara, a usmjeren je na pučanstvo od 4,4 milijuna ljudi. Cilj ovoga projekta je prvenstveno povezati cjelokupnu «Republiku Srpsku» s nekadašnjom hrvatskom Krajinom te s cijelom Dalmacijom i Hercegovinom. Takav projekt možda odgovara Srbiji, koja je kako doznajemo napisala Drugi Memorandum SANU, ali Hrvatskoj svakako ne.

Gershon Peres, poznati izraelski poduzetnik i brat izraleskog predsjednika Simona Peresa, u razgovoru za «Vjesnik» 2004. na pitanje «gdje vidite mogućnosti za razvoj Hrvatske» dao je sljedeći odgovor:» Svakako ne u pristupu zajedničkom tržištu EU-a. Mislim da bi to za vašu zemlju bilo katastrofa, iako svi ljudi s kojima sam ovdje razgovarao o tome govore kao o životnom snu. Ja to ne mogu razumjeti: borili ste se da izađete iz Jugoslavije i za to ste platili vrlo visoku cijenu, zašto sad želite ući udrugu, veću Jugoslaviju? Što tamo možete dobiti što sad nemate? Ljudi mi na to odgovaraju protupitanjem: što je alternativa integriranju? Mislim da je alternativa švicarski model, da je najbolji put za Hrvatsku zadržati 4000-6000 dolara per capita i polako jačati svoje prednosti. Najvažnija od njih je svakako turizam od kojeg Hrvatska, kao mala zemlja, može lijepo živjeti. Ulaskom na to veliko tržište bit ćete preplavljeni skupim proizvodima velikih zemalja, kojima vi nemate što ponuditi. Ako želite očuvati svoju kulturu, svoj jezik, sve za što ste se borili, nemojte potraćiti svoje izglede priključivanjem gomili «Europljana», jer vam oni to neće dopustiti. Ako ne odustane od svoje kulture, najviše čemu se možete nadati jest da će vam dopustiti da budete u svojem getu».

Poštapajući se Ortegom y Gassetom, a obraćajući se hrvatskim političarima - kojima su EU sinkere do sada bile važnije od Hrvatske, za čiju je samostalnost tijekom mučeničke povijesti palo previše milijuna hrvatskih leševa - riječima Gersona Peresa može se samo pridodati: Morate to pozorno slušati. Taj čovjek znade što govori...

Davor Dijanović

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 OGNJIŠTARSKI — dantun 2011-05-26 18:22

EVO JEDNOG OGNJIŠTARSKOG. SVAKI ČOVJEK U SVAKOJ ŽIVOTNOJ SITUACIJI MORA IMATI NEKOLIKO, A NAJMANJE DVA IZLAZA. jEDAN IZLAZ IMA SAMO U SLUČAJU KADA GA VRAG POJEDE...

Prijavi Administratoru

#2 Nema te cijene koju nismo spremni platiti za obranu nezavisne i samostalne hrvatske države — Jedino Hrvatska 2011-05-26 19:09

Citat:

Zanimljivo je i poglavlje koje pokušava dokučiti što se skriva iza tzv. «euroregija», novih regionalnih i multietničkih jedinica koje se ne bi temeljile na postojećim nacionalnim grupacijama, nego na zemljopisnim i regionalnim načelima. Želja da se EU ustroji kao federalna država koja bi se sastojala od regija, a ne više od nacionalnih država, opravdava se se kao tobože nužna mjera protiv toga da EU ne postane «centralistička» država.

U ovom kontekstu treba sagledavati i najavu budućeg regionalnog ustroja Hrvatske, koja bi bila podijeljena u 5 regija, sa sjedištima u Splitu, Rijeci, Zagrebu, Varaždinu i Osijeku, i koje bi brojile između 750.000 do 900.000 stanovnika, kako to nalažu pravila Eu-ropske unije, koja idu u pravcu federalizacije Eu-ropske unije sa regijama kao njenim federalnim jedinicama.

Taj projekt bi bio prvi korak ka federalizaciji Hrvatske, sa krajnjim ciljem aktiviranja plana Z-4, ponovne obnove srpske paradržave u Hrvatskoj koja bi tada bila amenovana i od strane Eu-ropske unije.

Jedini penicilin protiv ovoga antihrvatskog bjesnila s krajnjim ciljem dezintegracije hrvatske države stvaranje je državotvornog bloka „Saveza za Hrvatsku“ koji bi bio čvrsta brana oživotvorenju ovog paklenog plana koji se sprema ukoliko kukurikakvci dođu na vlast, ali i u slučaju ostanka na vlasti današnje vladajuće koalicije na čelu sa HDZ-om, čija politika u nedostatku bilo kakve suvisle nacionalne politike se svodi na već uobičajenu floskulu: „Nema te cijene koju ne ćemo platiti za ulazak u EU“.

Geslo državotvornog bloka trebalo bi glasiti: "Nema te cijene koju nismo spremni platiti za obranu nezavisne i samostalne hrvatske države".

P.S. Stoga se pridružujem Davoru Dijanoviću u jednom velikom NE Eu-ropskoj uniji!

Prijavi Administratoru

#3 TAKO JE VEDRANE.. — MIJO F 2011-05-26 19:32

Citat Jedino Hrvatska:

Citat:

Zanimljivo je i poglavlje koje pokušava dokučiti što se skriva iza tzv. «euroregija», novih regionalnih i multietničkih jedinica koje se ne bi temeljile na postojećim nacionalnim grupacijama, nego na zemljopisnim i regionalnim načelima. Želja da se EU ustroji kao federalna država koja bi se sastojala od regija, a ne više od nacionalnih država, opravdava se se kao tobože nužna mjera protiv toga da EU ne postane «centralistička» država.

U ovom kontekstu treba sagledavati i najavu budućeg regionalnog ustroja Hrvatske, koja bi bila podijeljena u 5 regija, sa sjedištima u Splitu, Rijeci, Zagrebu, Varaždinu i Osijeku, i koje bi brojile između 750.000 do 900.000 stanovnika, kako to nalažu pravila Eu-ropske unije, koja idu u pravcu federalizacije Eu-ropske unije sa regijama kao njenim federalnim jedinicama.

Taj projekt bi bio prvi korak ka federalizaciji Hrvatske, sa krajnjim ciljem aktiviranja plana Z-4, ponovne obnove srpske paradržave u Hrvatskoj koja bi tada bila amenovana i od strane Eu-ropske unije.

Jedini penicilin protiv ovoga antihrvatskog bjesnila s krajnjim ciljem dezintegracije hrvatske države stvaranje je državotvornog bloka „Saveza za Hrvatsku“ koji bi bio čvrsta brana oživotvorenju ovog paklenog plana koji se sprema ukoliko kukurikakvci dođu na vlast, ali i u slučaju ostanka na vlasti današnje vladajuće koalicije na čelu sa HDZ-om, čija politika u nedostatku bilo kakve suvisle nacionalne politike se svodi na već uobičajenu floskulu: „Nema te cijene koju ne ćemo platiti za ulazak u EU“.

Geslo državotvornog bloka trebalo bi glasiti: "Nema te cijene koju nismo spremni platiti za obranu nezavisne i samostalne hrvatske države".

P.S. Stoga se pridružujem Davoru Dijanoviću u jednom velikom NE Eu-ropskoj uniji!

..I uz naša HRAST-daltona.. znana..dodajmo još ovog umnika(kojem je Mijo u nekim segmentima jači matematičar...h a,ha,ha..)..našeg Aralicu,Paju Kanižaja,Franju Tuđmana('ajd Mijo ludo ustaška,pa ON je umro?..ma da kad?..nikad ON umrijeti neće niti UMRH?...Mijo budaletino naivna..NIKAD!. ..i ono NIKAD!!..'ajd sad koj' tu sad lud,a tko pravozborit?..p a Pečarić.)..i hrvatski neprobojni ZID...FUJ INTEGRACIJA..ma marvo veleizdajnička USTAV ste prepravili?..ma tko može prepravljati USTAV?..koji se zove dr FRANJO TUĐMAN?..NITKO, a kamo li Vesna Pusić....čim budem pomoćnik ministra policije,eto Vesnice u društvu Jove Smradanera..ali ne za lovu,nego za VELEIZDAJU!..ha ,ha..MFP!

Prijavi Administratoru

#4 SAMO NEUPUĆEN HRVAT.. — MIJO F 2011-05-26 20:46

..se odriče HRVATSVA i 100% suverene DRŽAVE,a tako je bilo i za predsjedničke izbore...mislio sam da hrvatsko ime i prezime "Ivo Josipović" nosi 50% glasova i sad shvaćam da je to puno više?..čak možda i 70%,a narod ne razumije koliko je to AGNOSTIK-TITOLJ UBAC i antihrvat! MFP!

Prijavi Administratoru

#5 SAMO NEUPUĆEN HRVAT.. — kostresh 2011-05-27 04:15

Citat MIJO F:

..se odriče HRVATSVA i 100% suverene DRŽAVE,a tako je bilo i za predsjedničke izbore...mislio sam da hrvatsko ime i prezime "Ivo Josipović" nosi 50% glasova i sad shvaćam da je to puno više?..čak možda i 70%,a narod ne razumije koliko je to AGNOSTIK-TITOLJUBAC i antihrvat! MFP!

... samo bi dodao, i umno bolestan!

Prijavi Administratoru

#6 ULAZAK U EVROPSKU UNIJU GUBITAK INDENTITETA I SUVERENOSTI NA SVIM POLJIMA — preporod 2011-05-27 06:31

ISTINA ISTINA;ISTINA.. .
Gotovo je nevjerovatno da bi itko normalan i dobronamjeran tko prostudira ove činjenice i vidi sve implikacije i konzekvence što ULAZAK U EVROPSKU UNIJU donosi može i sanjati i u najgorem snu da DOBROVOLJNO pristane na taj akt samouništenja.. .
A opet mnoge ekonomski i Politički devastirane države kao što svakim danom
sve više postaje Hrvatska bivaju svakodnevno smišljenom propagandom i
ekonomskim "zavrćanjem ruku" naprosto mesmezirane obećanjima i iluzornim "prednostima" te MEGA DRŽAVE
koja će za Hrvatsku biti samo još jedna
mamutska verzija bivše Jugoslavije.
Ulazaku UNIJU za Hrvatsku znači PUT UNATRAG...(iako nam STALNO sugeriraju obratno od toga) Put prema konačnoj asimilaciji,put prema gubenju suveriniteta
stranog diktata,dominac iji tuđih ekonomija i uvozno-izvoznih quota,nekontrol irane imigracije i gubenje u nepovrat nacionalnog, kulturnog i jezičnog indentiteta...( što je jedna od zadaća MASONSKE IDEOLOŠKE UNIJE u globalu)
Ukratko put u nestajanje...

Prijavi Administratoru

#7 Na žalost ponavlja se 1918, sve smo bliže katastrofi — Komentro 2011-05-27 08:37

Lažna podjela na desne i lijeve stranke, je bacanje prašine u oči!
Pitanje je; je smo li za Boga i domovinu?
Preciznije je smo li za kršćanski humanizam i domovinske koncepte, ili je nemoralni politički pragmatizam i sebični interes izbor.
Da za Boga i domovinu, a ne pošto poto u Europsku uniju!

Prijavi Administratoru

#8 prilika — Miros 2011-05-27 09:44

Imamo priliku. Samo jedinstvom najvažnijih političkih vođa ovog tlačenog naroda možemo ju iskoristiti. Nije još kasno za to. Vrhunski cilj naroda nije blagostanje (pa sve da i je istina to što nam Savez za Europu govori, a nije), već SIGURNOST. Psi se prodaju za kolačić, a ne ljudi. Mali narodi, kao što naš, nemaju interesa biti u zajednici sa tzv. velikim (brojčano) narodima.

Prijavi Administratoru

#9 O EU - smireno ! — Boljunac 2011-05-27 19:15

Problem je suviše ozbiljan da bi se o njemu pisalo na brzinu i nepromišljeno.

Unatoč svoj sili argumenata koji ističu M. Bošnjak (autor knjige) i komentator D. Dijanović - ne mogu prihvatiti konačnu njihovu prosudbu o štetnosti ulaska Hrvatske u EU.

Da parafraziram našega Blaženika, bio bih najveća ništarija kad bih se oglušio na istaknute argumente protiv EU.

Kako pomiriti takva dva isključva stajališta glede EU: za i protiv ?

U čemu je "kvaka" ?

Pokušat ću neprisrano razmotriti čvrstinu argumenata protiv Hrvatske u EU.

Za sada samo jedno upozorenje mladom komentatoru. Zaboga, otkuda mu izraz o previše miljinuna palih leševa ?

Pali leševi ? Strašno je tako nešto reći.

Prijavi Administratoru

#10 Rezolucije ? — Miroslav 2011-05-27 22:28

Ulazak u EU bi nas možda, u smislu EU Rezolucija o osudi komunisitčkih zločina, kao i tekstu tzv Praške izjave iz veljače 2010. godine učinkovito rješio ove komunističke kamarile koja se danas u Hrvatskoj lažno predstavlja kao “antifašisti” i misli da nisu prepoznati kao sljednici neviđenih zločinaca ?
Ako bi se tako nešto sa 100% sigurnošću dogodilo, samo po sebi je dovoljan razlog za ulazak u EU, bez obzira što ćemo radi razdoblja između 2000. i 2003. godine ući u EU kao mala prezrena, izdana, rasprodana i ponižena državica zapadnog Balkana, što nikada nismo bili a naročito ne do te nesretne i za RH kobne 2000. godine!.

Prijavi Administratoru

#11 Argumenti i kvaziargumenti — Boljunac 2011-05-27 23:25

Najviše ima nanizano strahova koji figuriraju kao argumenti. Rekao bih da ima i dobrih argumenata protiv ulaska u EU, ali nisu na čvrstim temeljima.

Izdvojio sam neke na koje ću se osvrnuti kritički.

Prijavi Administratoru

#12 . — flick 2011-05-28 04:38

Kako je ovo bila dobra drzava od 1990.-1999..
Kako smo bili ponosni, jaki, nacionalno osvijesteni!
Kako smo dobru i jaku vojsku imali, kako smo sposobno i odlucno drzavno
vodstvo imali, kako smo dobru glazbenu scenu imali, kako smo rasturali u
sportu, kako smo nezavisni, samostalni i svoji na svome bili!
Prokleti bili svi oni koji su to rasturili i koji su nas prodali i
upropastili, proklet svaki onaj euro i funta koju su primili kako bi
unistili srecu hrvatskog naroda!
Prokleti bili izdajnici!

Prijavi Administratoru

#13 Kao guske u magli ... — Mario Bralic 2011-05-29 00:44

Čovjek se nakon ovoga uitinu mora zapitati da li su svi oni koji se zalažu za ulazak Hrvatske u EU uopće ZDRAVOG RAZUMA???

Političari su izabrani da ostvaruju volju naroda. Ako to ne čine, ogriješili su se ne samo o demokratski zakon, nego i o ljudski zakon.

Na referendumu o hrvatskoj samostalnosti održanom 19. svibnja 1991. godine sudjelovalo je 83.5% svih birača od kojih se čak 94% izjesnilo za samostalnost, za državu, za slobodu, a sada se to želi poništiti glasovima svega 26% birača.

Hrvatke političare bi trebalo suditi kao izdajnike i kazniti ih onako kako su se u povijesti svi izdajnici kažnjavali.

Prijavi Administratoru

#14 noć velikog NE U EU — dduvnjak 2011-05-29 00:54

www.youtube.com/.../
Nema spavanja!

Prijavi Administratoru

#15 Ako ovo pročita bar 200 tisuća HRVATA?! — MIJO F 2011-05-29 01:04

P R O G L A S
Svim građanima Republike Hrvatske

Dragi građani, nalazimo se pred sudbonosnom i za sve nas dalekosežnom odlukom.

Odlukom koja je za Hrvate i sve one koji Hrvatsku smatraju svojom domovinom karta za put bez povratka. Svjedoci smo do sada neviđenog omalovažavanja volje naroda, sustavnog zatiranja svih demokratskih vrijednosti i intelektualnog nasilja nad svima nama gurajući nas u jednu novu integraciju, na put bez povratka-u EU. Usprkos cenzuri medija, ipak se mogu vidjeti ili čuti vijesti koje nam jasno mogu dati do znanja da je EU tvorevina koja nije „strateški interes Republike Hrvatske“ kako nam to podastire naša Vlada.

Moramo Vam dati do znanja da se Vlada RH službeno očitovala kako nema prijevod Lisabonskog sporazuma (tzv. Ustava EU) Ugovora koji namjerava, u što kraćem roku, potpisati. Zapitajte se kako je to moguće da netko odlučuje o sudbini jedne zemlje i svih njenih građana stavljajući potpis na Ugovor koji prethodno nije pročitao i temeljito analizirao? Lisabonski ugovor je i ekspertima prevoditeljima nečitljiv, sadrži 650 stranica koje vode na slijedećih 3000 stranica s raznim zakonskim podaktima, dopunama i gomilom zamki za sve one koji nisu upućeni u pravo EU-e. Taj i takav Ugovor je prije svega štetan za Hrvatsku jer zadire u suverenitet i temeljne ljudske slobode svakog građanina RH.

Navodimo slijedeće razloge:

-Potpisom na taj Ugovor Hrvatska bi se odrekla neovisnosti i suverenosti, otvorila granice za slobodni prolaz ljudi i materijalnih dobara čime bi bio stvoren uvjet za kupovinu svega što je hrvatsko, dovođenje jeftinije radne snage iz primjerice Rumunjske, Bugarske i ostalih istočnih zemalja, mogućnost naseljavanja stranaca koji bi imali jednaka prava kao i vi, kako u materijalnom, tako i političkom smislu. Stranci bi mogli neograničeno i nekontrolirano kupovati dijelove Hrvatske, iskorištavati ih i dobit prosljeđivati u svoje matične zemlje i banke a hrvatski narod od toga ne bi imao nikakve koristi.

-15 zastupnika iz RH koji bi bili u EU parlamentu predstavljali bi manje od 1% parlamenta i nebi imali punu zakonodavnu snagu za Republiku Hrvatsku, što znači da bi sve odluke koje bi donijela većina morale biti provođene u RH, a to opet znači da bi naši zastupnici imali praktičnu ulogu poslušnika i provoditelja zakona EU bez mogućnosti da bilo što promijene u korist RH. Volja i mišljenje hrvatskog naroda nebi imala nikakvu političku težinu. Ako spomenemo da bi ti isti zastupnici imali osobni godišnji proračun preko 300 000€, tada postaje jasno kome je strateški interes ući u EU. Da su posrijedi vlastiti interesi, dosadašnje Vlade RH i oporba su to više puta u ovih 20 godina dokazali praktičnim dopuštanjem sustavne pljačke svih resursa RH i njenih građana.

-EU je također donijela zakon kojim svaki građanin EU garantira stabilnost Eurozone i EUR-a svojom imovinom, čime stavljaju hipoteku na svu imovinu koju posjeduju građani EU.

-Građanima RH nebi bilo dozvoljeno zapošljavanje unutar Unije najmanje 7 godina od pristupa.

-U EU je „dozvoljena upotreba smrtonosne sile za suzbijanje nereda i prosvjeda“.

-Pitanje Savudrijske vale tj. Piranskog zaljeva više neće imati nikakvu težinu jer bi ulaskom u EU Hrvatska dozvolila izlov ribe ne samo Sloveniji, nego i Italiji i drugim zemljama EU. Nadalje, Jadransko more bi postalo vlasništvo i drugih zemalja EU-e i bila bi otvorena vrata eksploataciji svih dobara našeg obalnog pojasa i mora (Italija, Mađarska, Austrija itd.) ali jednako tako i svih ostalih kopnenih resursa.

-Za primjer „boljeg života u Uniji“ si možemo uzeti zemlje poput Irske, Grčke, Portugala i Španjolske koje su osjetile što znači biti članicom EU i korištenje fondova EU i MMF-a. Čisto dužničko ropstvo. Velika Britanija također bilježi ogroman pad zaposlenosti i socijalne nemire. Zapitajte se što bi tek Hrvatsku snašlo da uđe u tu anacionalnu, totalitarističk u tvorevinu kojoj je jedini cilj profit.

-Da RH uđe u Uniju, nebi imali mogućnost izlaska iz iste, jer takav je to slučaj i s drugim članicama EU. Formalno postoji mogućnost, no tehnički je to potpuno onemogućeno.

Ovo su samo neki od velikog broja primjera što bi se dogodilo stavite li svoj „DA“ za ulazak u EU. Nedajte se zbuniti niti prevariti slatkorječivost ima Vlade RH kako bi u EU bilo bolje. Vlada je prekršila temeljna ljudska i ustavna prava građana kada je krenula na put u EU bez da je omogućila uvid u Ugovor koji želi potpisati te da sami odlučujemo želimo li u EU kada nam se podastru svi argumenti „ZA“ ili „PROTIV“ i kada je odlučila u potpunosti uništiti sve što je ostvareno Domovinskim ratom - neovisnost i suverenitet RH.

Zato temeljem svega što je rečeno, molimo Vas da promislite o Vašoj budućnosti kao i budućnosti Vaše djece i pokoljenja koja dolaze, jer ovo su sudbonosni trenuci koji mogu dovesti do novog gubitka suverenosti vlastite domovine i konačnog gubitka identiteta i kulture. RH ima snage i resurse da bez ulaska u ovakve integracije preživi i sačuva svoju opstojnost, kulturu i vjeru i ono što je najvažnije - suverenost i nacionalni identitet.

Izaberite DA za slobodnu i suverenu Hrvatsku i NE U EU. Vrijeme je da sami odlučite o svojoj sudbini i sudbini Lijepe Naše, jedine nam domovine Hrvatske.

nadstranačka udruga
Volim Hrvatsku
..i svaki HRVAT.."kako umije" prepričati bar dvojici HRVATA?..kad se spomeni EU..bit'će odgovor Hajduk će ih naprašiti najmanje sa 5:0..ha,ha..ZDS ! MFP!

Prijavi Administratoru

#16 S njima ?NIKAD! — dduvnjak 2011-05-29 01:24

www.youtube.com/.../
Prevaranti !

Prijavi Administratoru

#17 Hrvatska u EU — Boljunac 2011-05-29 22:59

Argumenti za i protiv EU

Prije nego se očitujem na neke od argumenata protiv EU, nešto ću reći općenito o ponašanju ljudi, po čemu se ljudi razlikuju od životinja.

Životinje, osobito sisavci, snabdjeveni su očima, osjetlima za njuh, sluh. Životinje imaju tu osobinu da dobro razlikuju šuštanje lišća uslijed vjetra i onoga kad se netko ili inešto kreće i prema tim zvukovima određuje svoje trenutno ponašanje ili je ti zvukovi i ne zanimaju jer joj nisu nikakva ni opasnost niti mogu imati od njih neke koristi. Istu ulogu imaju i mirisi i gledanje što se zbiva u njihovoj okolici. Životinje imaju tek početnu sposobnost tzv. inetencionalnog ponašanja u odnosu na druge životinje ili ljude koji ih mogu ugroziti ili koji im mogu biti od koristi, koje mogu npr. pojesti ili od kojih moraju bježati radi spašavanja vlastitog života.
Čovjek je ima maštu i može misliti o tomu što drugi smjera i da li zna da on zna što taj drugi smjera. Sve što je veća, razvijenija mašta, na temelju onoga zla što je već proživljeno, to ima više i u mašti zamišljeno više raznih opasnosti od nastupa novih zala. Na tome se zasniva strah. Onaj tko nema mašte, gotovo da i nema straha.

Puno argumenta iznesenih od protivnika ulaska u EU ima tu boljku što se zasnivaju na strahovima od loše budućnosti koja bi nas mogla pogoditi. A, ponavljam, okolnosti se mijenjaju, tako da se nacionalna povijest ne može ponavjati ma koliko se toga pribojavali.

Ja se bojim konkretnih utanačenja koja su uglavili naši pregovarači s EU u prepristupnim pregovorima.
Načelno sam za EU, ali ne pod svaku cijenu.

Ne znam kako se konačno dogovorilo za isključivi gospodarski pojas na moru. Da će i drugi loviti ribe u našem gospodarskom pojasu nije sporno po međunarodnom pravu, ali se za to mora platiti određena naknada i izlobv mora biti u skladu s utvrđenom ribolovnom politkom. Nikako bez ograničenja i bez nadzora od strane naših vlasti.

Navodno da se za neke proizvode utvrđuju kvote za svaku državu i da se ih ne će moći prekoračivati. Slučaj mlijeka, šećera, ulja, pšenice, i dr. Takva ograničenja kao trajno stanje ne mogu biti prihvatljiva za zemlje koje same imaju uvjete za veću proizvodnju, ali zbog negativnih povijesnih okolnosti ne proizxvode niti koliko imaju vlastitu potrošnju. Možda bi se za takav slučaj trebalo smanjiti poticaje, ali zabrana povećane proivodnje ne bi smjela imati mjesta u EU.

Citati :
1. "…zanimljivo da prema svim relevantnim istraživanjima javnoga mnijenja, kao što je, recimo, ono od eurobarometra, ulazak Hrvatske u EU podržava tek manji dio građana (prema istraživanju eurobarometra od 2005. pa do konca 2009. broj Hrvata koji su podupirali ulazak u EU nikada nije bio veći od 35 %). Drugim riječima: mediji većinu hrvatskih građana smatraju primitivcima, ognjištarcima, fašistima, divljacima... "
Postotak onih koji je za ulazak u EU od 35 % nije mali. To ne znači da je 65 % nih protiv. Ima puno građana koji o EU nemaju nikakvog mišljenja. I većina od najmanje 95 % nema dovoljo relevantnih informacija za donošenje odluke. Više se odlučuje prema trenutnom raspoloženju anketiranih i oknosti u kojima žive.

2. "Prema članku 9c Lisabonskog ugovora, odluke u Vijeću ministara od 1. studenog 2014. donosit će se većinom od samo 55 %, uz uvjet da tih 55 % obuhvaća najmanje 15 od 27 članica te 65 % ukupnog pučanstva Unije. No, riječ je, zapravo, o prijelaznoj fazi jer prema Deklaraciji o članku 9c, koja je prihvaćena kao dodatak Lisabonskom ugovoru, od 1. travnja 2017. za kvalificiranu većinu bit će dovoljni glasovi koji predstavljaju: a) 55 % pučanstva Unije, ili, b) 55 % članica. Samo šest velikih članica, Njemačka, Francuska, Engleska, Italija, Španjolska i Poljska, čine 70 % ukupnog pučanstva Unije"
Mehanizammodlučivanja je veoma složen, teško razumljiv i, rekao bih, neoprostivo kompliciran kojekakvim iznimkama koje su su ishodovali pregovarači pojedinih zemalja. To nije sustav odlučivanja nego sustav nevjerojatnih kompromisa i s mnoštvo izuzetaka u raznim područjima EU prava. Čovjek bi mora završiti Fakultet za pravo EU, da bi razumio naučio što sve vrijedi u toj zajednici država odnosno asocijaciji koja nije slična ničemo što poznaje povijest ljudskog roda.

3. " Hrvatski mediji, koji su, kako rekosmo, gotovo svi u vlasništvu stranaca, u RH djeluju kao agenti stranih interesa. "
To je malo retenciozno rečeno. Bez dokaza. Jer, konkretno, vlasništvo nad medijima je višenacionalno, pa da bi se mogla postaviti takva tvrdnja trebalo b konkretno dokazati vezu između vlasnika i uređivačke politike.

4. " Ukidanje carina na europske proizvode osiguralo je da se nekonkurentna hrvatska industrija nikada ne oporavi, jer je postalo jefitnije uvoziti gotove proizvode nego ih proizvoditi. Poljoprivreda je prošla jednako kao i industrija: ukidanje carina na poljoprivredne proizvode dovelo je do sve većeg uvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda. Tako smo došli do situacije da Hrvatska – koja ima poljoprivredni kapacitet proizvodnje hrane za preko 25 milijuna ljudi – godišnje vozi više od dvije milijarde eura hrane. "

Problem je nekonkurentnost naše proizvodnje, poljoprivredne i industrijske. Imam red sobom dva proizvoda od žitarica , nekog sjemenja i voća. Prvi je taljanski i nije nimalo jeftin. 13-tak kuna mu je cijena za valjda 200 grama težine (Grancereale) i drugi finski FIN CRISP - Muligrain koji je stajao oko 15-ta kuna za 250 grama. Eto, obične žitarice pšenca, zob, ječam, raž, malo kvasca, sezam i sl. stoji 60 kuna za 1 kg. I to iz Finske ! A mi raspravljamo o proizvodnji žita (ratarstvo) i drugih temeljnih kultura na povšinama od po 10-tak hektara zemlje.

5. " Naglo širenje trgovačkih centara za posljedicu ima uništavanje malih hrvatskih trgovaca i obrtnika, pa je tako do 2009. njihov udio u hrvatskom gospodarstvu pao na svega 18 % ukupnog tržišta. Samo u 2009. g. zatvoreno je više od 2400 trgovina i obrta uz gubitak 9000 radnih mjesta. Od 50 najvećih poduzeća u RH iste je godine njih čak 22 bilo u stranom vlasništvu, "

Trgovački su se lanci pokazali kao veoma učinkoviti u trgovini. Omogućuju snabdijavanje velikim količinama kvalitetnim o jeftinim robama. To je trend u svijetu koji moramo slijediti ili smo propali. Naravno da trpe oni koji ostaju bez posla i ti se moraju okrenuti za drugim poslom.

6. "U kontekstu izgradnje «Zapadnog Balkana» posebno je zanimljiv projekt prekogranične suradnje između Hrvatske i BiH, kojeg je, da ne bi bilo zabune, odobrila Europska komisija. Riječ je o projektu koji obuhvaća područje od oko 70 000 kvadratnih kilometara, a usmjeren je na pučanstvo od 4,4 milijuna ljudi. Cilj ovoga projekta je prvenstveno povezati cjelokupnu «Republiku Srpsku» s nekadašnjom hrvatskom Krajinom te s cijelom Dalmacijom i Hercegovinom. Takav projekt možda odgovara Srbiji, koja je kako doznajemo napisala Drugi Memorandum SANU, ali Hrvatskoj svakako ne."

Prekogranična suradnja s kime će se obavljati ako ne sa susjedima. BiH i Hrvatska su upućene jedna na drugu, već zbog svoga geografskog uklapanja jedne zemlje u drugu. Šteta je da se to pitanje nije riješilo ui glede bescarinskog i beskontrolirano g prolaza preko Neumske enklave. tako da nikome ni na pamaet ne padne nekakav pelješki most.

Prijavi Administratoru

#18 Neinformiran — EU? -Ne Hvala! 2011-05-29 23:24

Boljunac voli komentirati o ovoj temi, ali je nažalost NEINFORMIRAN.

Trebao bi zaista pročitati CIJELU Bošnjakovu knjigu od 314 stranica, pa bi i sam vidio da su zaključci i više nego utemeljeni na brojnim (provjerenim) činjenicama, koje većini Hrvata nažalost nisu poznate.

Boljunac pokušava secirati Dijanovićevu kratku sinopsu Bošnjakove knjige, ali prije nego li kaže nešto pametno, trebao bi pročitati CIJELU knjigu.

Prijavi Administratoru

#19 Odrastanje — Boljunac 2011-05-30 07:44

Slažem se da sam nedovoljno informiran. Ali, u nekim sam pitanjima informiran daleko bolje od drugih.

Parafraziram jednu izjavu glede odgoja svoje djece : " Moramo pustiti svoja poduzeća da odrastu kako bi se suočila sa svijetom odraslih naoružanim znanjem, daleko bolje neg su to činila naša poduzeća u prošlosti. To je zastrašujuće, ali je alternativa još gora."

I još : "Je li vam palo na pamet da možda griješite, da ste u krivu, da se ponašate neodgovrno ?"

Zanesenjaštvo je veoma opasno stanje duha.

Prijavi Administratoru

#20 Jedno drugačije viđenje EU — Boljunac 2011-05-30 08:33

hrvatski-fokus.hr/.../

Zanimljivoje da su sve države članice EU koje su u financijskom kolapsu lijevo orijentirane. Grčka je uz pomoć Tita htjela soc. revokuciju, u Španjolskoj su na vlasti socjalisti, a sjetite se grašanski rat kad je Fraco spasio zemlju od kmunista, Portugal je isto tu negdje. Irska je valjda nešto drugačiji slučaj. Jug Italije i Sjever. Sve to imamo i mi u državama bivše države. Na vrhu je Slovenija i na dnu Srbija s Kosovom.

Prijavi Administratoru

#21 @Boljunac — Miros 2011-05-30 09:13

Citat Boljunac:

Argumenti za i protiv EU

........
Načelno sam za EU, ali ne pod svaku cijenu.
.......................

Mnogi bi htjeli u Eu, ali ne bi u ovakvu.
E, pa, ovakva je na tapeti, nije drugačija. Što sad? Pristati na nešto što zapravo, ne želimo? Zašto?

Gdine Boljunac, molim Vas da mi odgovorite, u skladu s vašom tvrdnjom, kako se očitovati na referendumu?

Prijavi Administratoru

#22 jasne informacijei jasni odgovori — Boljunac 2011-05-30 21:16

Uvjek stičem da Hrvatska treba ući u EU , ali ne pod svaku cijenu. Dakle, vrata Hrvatske za EU moraju biti uvijek otvorena, ali uvjete pod kojma će Hrvatska ući u EU moraju biti javno obznanjeni i ne smiju se ulaskom u EU Hrvatska za svagda odreći nekih prava koje se tiču naše hrvatske opstojnosti.

Nadam se da ćemo u idućim mjesecima do referenduma dobiti relavantne informacije o tome kako bi trebala biti riješena vitalna hrvatska pitanja.

Koja su to naša vitalna pitanja ? Nadam se da ima ljudi u Hrvatskoj koji mogu bolje od mene odgovoriti na to pitanje.

Zato vam g. Miros ne mogu ogovoriti na vaše pitanje bez nekih ako ...

Ne jednom sam istaknuo kako je izjava o tomu da u EU trebamo ući pod svaku cijenu- najveća idiotarija koju je izrekao jedan naš propali političar (kojemu se divi Ante Prkačin). To je kao i skidanje gaća pa neka se svatko zadovolji po želji. Tu su situaciju obilato koristili naši susjedi Slovenci, gladni zemlje, Britanci kojima smo pomrsili račune na Balkanu i drugima koji su imali specijalne prohtjeve prema Hrvatskoj.

Prijavi Administratoru

#23 Vodič kroz Lisabonski ugovor — Boljunac 2011-05-30 21:38

Pokušao sam preuzeti taj vodič. Ne znam zašto, ali nisam ga mogao preuzeti. Lisabonski ugovor sam preuzeo. Ali Lisabonski je ugovor toliko opširanni kompliciran da si postavljam pitanje čemu da se moja malenkost trudi oko toga teško razumljiva dokumenta. Ne ću se time baviti. Imam drugih preokupacija.

Htio bih jednostavnu ali ujedno temeljitu informaciju, jer ako ja kao akademski obrazovana individua, s relativno velikim radnimi životniom iskustvom imam poteškoća u razumijevanju te složene materije , kako će se u tome snaći naši građani i potom o ulasku u EU glasovati na referendumu.

Pokušat ću nabrojiti i utvrditi koju cijenu Hrvatska ne bi smjela platiti za ulazak u EU.

Za tu stvar treba mi malo više vremena. I niti vrijeme nije presudno. Nedostaju mi pouzdane informacije. Nemam ekipu ljudi koji bi radili za mene i prikupljali informacije koje me zanimaju. O mnogo čemu tek mogu nagađati i na temelju takvih nesigurnih podataka ne mogu tvrditi da je pravo upravo ono što ja tvrdim.

Prijavi Administratoru

#24 @Boljunac — Miros 2011-05-30 22:39

Citat Boljunac:

.....

Zato vam g. Miros ne mogu ogovoriti na vaše pitanje bez nekih ako ...

U roku kojih šest mjeseci bit ćete pitani o tome. Nadam se samo da tad ne ćete ostati doma i reći sami sebi - Ne mogu odgovoriti na to pitanje...-jer ćete tako postupiti upravo onako kako Savez za Europu želi.

Europska unija otvoreno kreće prema diktaturi. Shvatite da tamo nema trodiobe vlasti. Sabor nije zakonodavno tijelo. Sve i da je, poslanici nemaju vezani već slobodni mandat. Ne zastupaju svoje birače. Imate samo saborsku kazalištnu predstavu. Da, recite slobodno da to već imamo ovdje. U pravu ste. Ali ovdje to možemo promijeniti.

Prijavi Administratoru

#25 Novi totalitarizam ? — Boljunac 2011-05-31 08:59

Citat Miros:

Citat Boljunac:

.....

Zato vam g. Miros ne mogu ogovoriti na vaše pitanje bez nekih ako ...

U roku kojih šest mjeseci bit ćete pitani o tome. Nadam se samo da tad ne ćete ostati doma i reći sami sebi - Ne mogu odgovoriti na to pitanje...-jer ćete tako postupiti upravo onako kako Savez za Europu želi.

Europska unija otvoreno kreće prema diktaturi. Shvatite da tamo nema trodiobe vlasti. Sabor nije zakonodavno tijelo. Sve i da je, poslanici nemaju vezani već slobodni mandat. Ne zastupaju svoje birače. Imate samo saborsku kazalištnu predstavu. Da, recite slobodno da to već imamo ovdje. U pravu ste. Ali ovdje to možemo promijeniti.

Dragi Miros, tim pitanjima ćemo se baviti u budućnosti u čitavom svijetu.

Kreće li svijet u neki novi totalitarizam ?

Moguće je. Ali, da su taj put odabrale euroske zemlje, to i nije baš tako jasno. Novi se totaitarizam provodi na drugačiji način, a ne putem državne vlasti. Zastupnici i mraju imati slobodni mandat, ali i povjerenje svojih birača. Ako izgube povjerenje birača, tada izborni model mora omogućiti njihov silaza sa vlasti, akio ne odmah , a ono na idućim izborima.

To je jedno. Drugo, države članice EU, zadržavaju svou nadležnost i samo dio poslova koje s renijele na organe EU može biti u njihovoj nadležnosti. To se ne može širiti na druge poslove koji su rezervirani za članice odnosno za lokalno odlučivanje. Za to postoje dobri mehanizmi zaštite od presezanje EU vlasti u nadležnost članica. A tu ne će biti Hrvatska sama. Jer će u istom položaju biti i najveće države, koje žele imati svoju neokrnjenu domenu odlučivanja.

Treće, Lisabonski ugovor sadrži i odredbe o istupanju iz EU. Ne zanm kakvi su uvjeti, ali nogućnost za to postoji.

P.S. Ipak sam kopirao "Vodić kroz EU", nešto sam bio krivo odabrao.

Prijavi Administratoru

#26 Treba pročitati knjigu — EU? -Ne Hvala! 2011-05-31 12:48

Dragi Boljunac, upravo zato trebate pročitati Bošnjakovu knjigu jer je on već odradio posao za vas.

Jednostavnim jezikom je obradio i Lisabonski ugovor i brojne druge teme, s puno puno ČINJENICA.

Knjigu prodaje Knjižara Ljevak na Trgu bana Jelačića.

Prijavi Administratoru

#27 Knjiga — Boljunac 2011-06-01 07:18

Citat EU? -Ne Hvala!:

Dragi Boljunac, upravo zato trebate pročitati Bošnjakovu knjigu jer je on već odradio posao za vas.

Jednostavnim jezikom je obradio i Lisabonski ugovor i brojne druge teme, s puno puno ČINJENICA.

Knjigu prodaje Knjižara Ljevak na Trgu bana Jelačića.

Kad budem došao u Zagreb,potražit ću je. Možda je nađem u Rijeci.

Na "Profitiraj " ima najava poskupljenja hrane do 2030 g. za 180 % . Ističu se kao razlog tome klimatske promjene. Ne bih rekao da je to temeljni uzrok. Temneljni je uzrok zakonitosti poskupljenja hrane u iscrpljivanju nafte i u vezi s time rast njezine cijene. Skupa nafta, skup transport i skupa obrada zemlje i skupa hrana. To je zakonitost sve dok se ne pronađe neki jeftini izvor energije u neograničenim količinama.

U tim se promijenjenim okolnostima, koje se ubrzano mijenjaju, treba snaći i održati.

Hrana bi trebala biti stvar domaće proizvodnje uz uvoz banana i sl. što ne uspjeva u nas. Problem su nove, visoke tehnologije. Problem prehrambenih proizvoda možemo riješiti bez teškoća. Samo da imamo prave volje. Ali kako riješiti pitanja inovacija i njihovo prihvaćanje kao nečega od čega ovisi naša opstojnost ?

Ponavljan rješenja se mora početi tražiti promjenama u političkoj sferi. Zato sam za Hrast. Vjerujem da može iznjedriti razumne i poštene ljde i stvoriti hrvatsku političku elitu. Unaprijediti i realizirati temeljne nacionalne interese i biti u skladu s opće čovječanskim interesima. Trebaju nam ljudi novoga kova. Mislim da se naziru takvi ljudi u Hrvatskoj.

profitiraj.hr/.../...

Prijavi Administratoru

#28 Može i poštom — EU? -Ne Hvala! 2011-06-01 15:26

Oni koji su izvan Zagreba, mogu Bošnjakovu knjigu naručiti i poštom na infojedinohrvatska.hr

Meni je došla za dva dana. Poštar mi dao knjigu a ja njemu 149 kuna.

Prijavi Administratoru

#29 Kupnja knjige — Boljunac 2011-06-01 20:22

U pravilu ja knjige ne kupujem na takav način. Knjigu prethodno pregledam i ako nađem da mi je zanimljiva - kupim je. Posebno me zanima ima li knjiga trajnu vrijednost. Sutra ću si odrediti vrijeme za lunjanje knjižarama. Vidjet ću ima li je u Rijeci.

Prijavi Administratoru

#30 Dobro uočeni naši temeljni problemi — Boljunac 2011-06-02 08:11

poslovni.hr/.../...

Od toga ovisi naša budućnost. Kako će e Hrast odnositi prema tome na što ukazuju poslodavci ?

Fokusirati se samo na EU, a zanemariti naše stvarne probleme, nije razumno.

Nije razumno iznimno tanki društveni sloj poslodavaca sotonizirati kao izrabljivače, prevarante i sl. umjesto da se uvažava njihove preporuke i rekao bih vapaje za sređivanje države kao institucije. Politika se treba jasno odrediti prema tim pitanjima. I sve to bez pristranosti i predrasuda.

U Obzoru VL od subote 28. svibnja o.g. ima veoma dobar komentar Marka Rakara.

Istaknute misli:
" Kapital bismo još i našli, a tehnologiju možemo i uvesti, ali činjenica je da kaskamo u ljudskm resursima jer nemamo ni tradiciju niti edukacijsku podlogu za upravljanje."

" Nedostaje nam operacijski menadžment - vještina koja je u posljednje dvije stotine godina dobro izučena."

Eto, to su naši temeljni problemi. Na njih se ttreba usredotočiti naša politika i razumije se na tome je moguće graditi našu populacijsku politiku, očuvanje našega identiteta. naše kulture itd. itd.

Hoće li se netko zamisliti nad ovim što je neophodno za usmjerenje hrvatskog broda u pravom smjeru ?

Prijavi Administratoru

#31 UHP - tražit će izjašnjenje od strane političkih stranaka — Boljunac 2011-06-02 13:00

Današnji VL donosi oglas na cijeloj stranici u kojoj najavljuje dannpoduzetnika 2011. i izjašnjavanje koje će tražiti od političkih stranaka.

Priprema li se za to i Hrast ?

Prijavi Administratoru

#32 Grčka u EU — Boljunac 2011-06-06 21:43

Eto, kako Grčka koristi članstvo u EU !

www.monitor.hr/.../170266

Za sve m je kriva izrabljibvačka klika bogatih i velikih zemalja članica EU. Jadni Grci, kako li su izrabljivani. I mi imamo takvih još živih boraca iz 1941. do 1945. g s jednim danom boračkog staža, ali sa dva svjedoka o njihovom boračkom statusu.

Ja sam kao mali nosio s deklom hranu u parizanskiu stanicu u selu. Nisam bio dovoljno promućuran ishoditi boračku mirovinu. Neki su osebno talentirani za ostvarivanje svojh prava na teret države.

Prijavi Administratoru

Osvježi listu komentara

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

JComments