Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Osvrt na ustavne promjene

 

Sada kada je postalo vidljivo kakve bi nam promjene sljedeća promjena Ustava mogla donijeti, vrijeme je da se te dugo najavljivanje ustavne promjene pomnije razmotre i upozori na njihove moguće posljedice. Među promjenama najvažnije su one koje se odnose na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, stoga ćemo se na njih ovdje i ograničiti. Riječ je, dakle, o promjenama ustavnih odredbi koje reguliraju udruživanje Republike Hrvatske, a tu prije svega mislimo na odredbe o referendumu. Na čelu radne skupine za ustavne promjene nalazi se potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, a promjenama se, dakako, žele stvoriti pretpostavke za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Vlado ŠeksSadašnja ustavna regulativa glede udruživanja RH poprilično je restriktivna i ne ide na ruku željama službene hrvatske politike, koja želi da Hrvatska čim prije, i pod svaku cijenu, uđe u Europsku uniju. Čl. 141. Ustava RH – koji normira udruživanje – propisuje ovako: «Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi». Ne zahtjeva se, dakle, većina glasova izašlih birača, nego većina glasova ukupnog broja birača u državi. Takva većina teško da bi se mogla ostvariti u bilo kojoj europskoj državi, a poglavito u Hrvatskoj čije je stanovništvo po pitanju ulaska u EU izrazito podijeljeno. Promjena će, stoga, obuhvatiti prvenstveno ovu odredbu. Prema riječima Vladimira Šeksa, nakon ustavne promjene, za uspjeh referenduma neće se više zahtjevati većina glasova ukupnog broja birača u državi (kao što je bilo do sada), nego većina glasova izašlih birača, uz uvjet da najmanje polovica upisanih u birački popis sudjeluje na referendumu. Time će zapravo biti preuzeto rješenje opće ustavne norme o referendumu, tj. rješenje članka 86. Ustava RH koji propisuje: »Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali (većina izašlih birača) , uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača ( polovica upisanih u birački popis ) u Republici Hrvatskoj».

Uz to, Predsjedništvo HDZ-a odlučilo je da će se referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji organizirati samo u Hrvatskoj. Novi list od 26. rujna 2009. tako piše: « Hrvatski državljani koji se žele izjasniti o članstvu naše zemlje u toj europskoj asocijaciji morat će doći u Hrvatsku. Za razliku od izbora, na kojima hrvatski državljani s prebivalištem izvan Hrvatske mogu glasati širom svijeta u hrvatskim diplomatskim predstavništvima, to za referendum neće biti moguće». Iako je hrvatskim državljanima iz dijaspore ostavljena mogućnost da dođu u Hrvatsku te se na referendumu izjasne o ulasku Hrvatske u EU, kada se ovakva odluka pretoči u praksu, ona zapravo znači da je dijaspora isključena od glasovanja na referendumu. Isključivanje dijaspore od glasovanja na referendumu bilo je i očekivano jer vladajuća nomenklatura dobro znade da taj dio hrvatskog nacionalnog korpusa nije pretjerano sklon ulasku Hrvatske u Europsku uniju.

Odlukom da za uspjeh referenduma više neće biti potrebna većina ukupnog broja birača u državi, već većina birača koji su izašli na referendum, uz istodobno praktično isključivanje dijaspore od glasovanja na referendumu, bitno su porasli izgledi da će referendum o ulasku u EU završiti uspješno po vladajuću nomenklaturu. HDZ tako predviđa da oko milijun i 100 tisuća birača može uvesti Hrvatsku u Europsku uniju.

Promjene koje slijede neumitno odgovaraju Hrvatskoj političkoj vrhušci, ali se, u slučaju da za ulazak Hrvatske u EU glasuje samo milijun i 100 tisuća birača, postavlja pitanje legitimiteta hrvatskog ulaska u Uniju. Jer, kada je riječ o sudbonosnim odlukama, a ulazak Hrvatske u EU svakako je sudbonosna odluka s dalekosežnim posljedicama za budućnost, tada bi se trebao (da ne kažemo i morao!) ostvariti što širi nacionalni konsenzus. Nakon ovakvih promjena praktično će biti moguće da nešto više od ¼ birača uvede Hrvatsku u Europsku uniju. A to svakako nije poželjno s obzirom da se radi o odluci koja će uvelike odrediti budućnost Hrvatske. Mišljenja sam stoga da je važeća odredba - koja za uspjeh referenduma zahtjeva većinu ukupnog broja birača u državi - ispravnija, jer zahtjeva širi nacionalni konsenzus. Narod je taj, a ne političari, koji bi trebao odlučiti hoćemo li ući u Uniju ili nećemo. No, iz dosadašnjih postupaka vlasti vidljivo je da će se narod u čitavom ovom slučaju najmanje išta pitati. Da je tomu tako, svjedoči i to da su razrađene teorije po kojima referendum za ulazak u EU nije niti potreban. Naime, u određenim pravnim krugovima otvoreno je pitanje kako shvaćati EU: kao «savez država» ili kao «međunarodnu organizaciju». Ukoliko se EU shvaća kao «savez država», tada je raspisivanje referenduma (sukladno čl. 141. Ustava) nužno. No, ako se EU shvaća kao «međunarodna organizacija», tada referendum nije potreban, jer će o ulasku u međunarodne organizacije, na temelju čl. 139. st. 2., odlučiti Hrvatski Sabor. Tu je problematiku obradio stručnjak za europsko pravo dr. Siniša Rodin, u svom članku «Ustavna osnova za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji« (članak je objavljen u Informatoru, 29. rujna 2008.; može ga se pročitati i na sljedećoj internetskoj stranici: http://bib.irb.hr). U članku dr. Rodin iznosi mišljenje da je, ustavnopravno gledano, moguća kumulativna primjena čl. 139. st. 2. i fakultativnog referenduma temeljem čl. 86. Ustava,. Time bi se izbjegla norma iz čl. 141., te bi o ulasku Hrvatske u EU odlučio Hrvatski Sabor. Ne treba napominjati da bi u tome slučaju bila grubo pogažena narodna volja.

Prilikom promjene Ustava mogu se pojaviti još dvije opasnosti. Naime, budući da je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina u Saboru, nužno će biti potreban konsenzus vladajućih i opozicije. Potencijalna opasnost je ta da bi opozicija mogla uvjetovati davanje podrške promjeni Ustava, time da se dijaspori ukine pravo glasa na predsjedničkim i parlamentarnim izborima.

Druga stvar na koju valja pripaziti jest odredba koja “zabranjuje pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku” (čl. 141). Iako je ova odredba prekršena već mnogo puta, njezinim ukidanjem i pravno bi bila moguća ponovna balkanska asocijacija. A kako je razvidno da smo sve bliže Balkanu (ili “jugosferi” kako nedavno piše britanski Economist), a sve dalje od Europe, oprez je itekako poželjan. Pametan je, naime, onaj narod koji uči iz svoje povijesti i koji ne dopušta da mu se ponavljaju skupo plaćene grješke iz prošlosti.

 

Davor Dijanović

{mxc}

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sri, 8-04-2020, 00:21:23

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.