O postanku hrvatske zastave

Hrvatsko-mađarski rat 1848. i obrana temeljnih prava hrvatskog naroda pod vodstvom najomiljenijeg bana Josipa Jelačića (sl.1) nametnuo je između ostalog, potrebu stvaranja jedinstvene nacionalne zastave. Nastojeći da hrvatska nacionalna zastava bude državotvorna i prihvatljiva za sve povijesne pokrajine, politički čimbenici nacije okupljeni oko bana Jelačića odlučili su boje hrvatske zastave uzeti iz temeljnih boja sva tri grba (sl.2) Hrvatske Kraljevine.

Ban Jelačić

Tako je u dramatičnim danima 1848., kada se iščekivao rat s Mađarima, donesena još jedna značajna nacionalna i heraldička odluka. Stvorena je zastava.

grbovi

Slika 2

U jedinstvenu zastavu (sl. 3) hrvatskog naroda unesene su najprije dvije boje iz povijesnog grba Kraljevine Hrvatske, tj. crvena i bijela. Treća boja nacionalne zastave - plava uzeta je iz povijesnih grbova Kraljevine Dalmacije i Slavonije, budući da je štit grba Dalmacije i grba Slavonije imao plavu boju kao svoje temeljne boje. Prema tome od 1848. i hrvatska nacionalna zastava popularizirat će stari i povijesni grb Hrvatske i raspored njegovih boja: crven, bijeli, tj. svako diranje u boju prve kocke (crvena boja) hrvatska nacija doživljava kao nasrtaj na svetinju njene trobojnice. Od 1848. popularna šahovnica i iz nje izvedena trobojnica postaju nacionalne svetinje hrvatskog naroda.

crven-bijeli-plavi

Slika 3

Hrvatsku zastavu prvi je proslavio ban Jelačić (sl. 1) svojim vojnim i državničkim uspjesima 1848. godine. Kao zajednički simbol nacije nalazimo naš barjak prvi put upotrijebljen kod Zagrebačke narodne garde 1848. Tu je hrvatska zastava bila ne samo prvi put upotrijebljena nego i prvi put ukrašena. Godine 1848. na hrvatskoj zastavi upotrijebljeni su kao ukras združeni grbovi Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Njima je pridodan još jedan heraldički ukras: grb Velike Ilirije (sl. 4).

grb

Slika 4

Uspomena na drugu najstariju upotrebu hrvatske zastave sačuvana je također iz 1848. Vidimo ju ponosno dignutu na slavenskoj barikadi u Beču gdje je studirala hrvatska akademska mladež (sl. 5).

zastava

Slika 5

Istom 1860. godina počinje se hrvatska trobojnica češće upotrebljavati u javnom životu nacije. Ona od tada izražava hrvatsku političku individualnost (sl. 6). Njoj će se, zajedno s hrvatskim grbom, pridružiti od 1891. godine himna "Lijepa naša domovino".

zastava

Slika 6

U burnoj povijesti hrvatske zastave dobro je zabilježiti i ovaj podatak. Hrvatska zastava je godine 1918., kada je hrvatski narod išao u kraljevinu Jugoslaviju, izabrana kao heraldički ispravna za zastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, dakako, s obrnutim rasporedom boja.

Treba zabilježiti i ovo: godine 1918. ni srpska, ni crnogorska zastava nisu mogle postati zastavom Jugoslavije. Razlog tomu bio je dvojak. Najprije ni srpska, ni crnogorska, nisu imale ni jednog autentičnog povijesnog ni heraldičkog elementa. Zatim Crna Gora i Srbija upotrebljavale su do godine 1918. zastavu koja je bila preuzeta iz ruske narodne zastave.

Burna povijest hrvatske zastave doživjela je 1943. godine još jedan veliki trenutak svoje povijesti. Izabrana je Odlukom AVNOJ-a 1943., a zbog istih razloga kao i 1918., zastavom druge Jugoslavije (sl. 7). Hrvatskoj zastavi s obrnutim rasporedom boja dodana je 1943. godine petokraka zvijezda. Time je hrvatska zastava s preokrenutim redom boja bila i zastavom Socijalističke Jugoslavije sve do 1990. godine.

SR Hrvatska

Slika 7

God. 1990. samostalna i međunarodno priznata Republika Hrvatska Ustavnim je zakonom utvrdila da se njezina zastava sastoji "od tri boje: crvene bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u sredini", i to uobičajenim vodoravnim redom boja (sl. 8).

rh

Slika 8

Istom prigodom utvrđena je zastava predsjednika Republike Hrvatske, koja je "obrubljena tankim rubom naizmjeničnih crvenih i bijelih polja. U sredini zastave na modroj podlozi je znak u obliku povijesnog hrvatskog grba s 25 crvenih i srebrnih polja. Štit krasi vijenac medaljona u kojima su povijesni hrvatski grbovi "(...)", i to Velike Ilirije, Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre, i Slavonije; precizirane su i druge komponente. (slika 9)

hr

Slika 9

xxlworld.xx

Ned, 15-12-2019, 09:17:11

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.