Mark Antun de Dominis

Hrvatski isusovac Mark Antun de Dominis (rođen kao Marko Domnianić na otoku Rabu, 1560.-1624.) svrstava se među najznačajnije europske filozofe i znanstvenike svog doba. Njegova karijera sveučilišnog profesora započela je u Padovi. Bio je posebno cijenjen u Engleskoj, u koju ga je pozvao kralj James I. Tamo je živio na Dvoru nadbiskupa Canterburyja i bio je postavljen za dekana Windsora i kraljevog savjetnika.

Dominis je stigao u London u prosincu 1616. uz veliku pompu nakon svog otpadništva od Rima. Četiri dana nakon spektakularne dobrodošlice, Dominis je bio smješten na peto mjesto pored kralja Jamesa. To je značilo, prema protokolu tog doba, da je bio peti po redu u državnoj hijerarhiji. 1617. je predavao u Cambridgeu i Oxfordu. U Cambridgeu mu je dodijeljena titula doktora bogoslovlja. Njegove londonske propovijedi bile su tiskane na talijanskom, engleskom i latinskom. Njegova knjiga "Crkvena država" bila je tiskana na latinskom jeziku uz dozvolu kralja.

Dominis

Zanimljivo je da je Dominis uveo riječ "puritanski" u engleski jezik u modernom značenju te riječi, budući da se ranije rabila samo u teološkoj literaturi i da je imala vrlo usko značenje.

Njegov rad na polju fizike citirao je I. Newton u svojoj knjizi "Optika" objavljenoj 1704. (stranica 147.). Među ostalim, doprinio je objašnjenu pojave dvostruke duge. Njegova teorije morskih mijena temeljila se na ideji privlačenja između Mjeseca i Zemlje, što je kasnije preciznije učinjeno u Newtonovoj teoriji gravitacije. Otkrio je i pojavu difrakcije bijele svjetlosti (vidjeti G. Hund: "Povijest fizike"). No, glavna preokupacija bio mu je problem mira u Europi i reforma Crkve. 1618. je njegovo djelo "Stijene brodoloma kršćanstva" bilo tiskano najprije na talijanskom, a zatim na engleskom. Smatralo se važnim apologetskim djelom protestantske teologije, i uskoro je bilo prevedeno na francuski. Čitalo se po cijeloj Europi.

Nakon šest godina boravka u Engleskoj, njegova se veza s Anglikanskom crkvom i samim kraljem ohladila, iako je dao Anglikanskoj crkvi jedno od njenih najvažnijih doktrinarnih oružja. (za više informacija vidjeti [Mardešić], str. 162).

Njegovo djelo "De Republica Ecclesiastica" (O crkvenoj republici), koje je bilo tiskano u deset knjiga u Londonu, donijelo mu je anatemu Rima. Inkvizicija ga je zatočila, i kad je umro nije bio dozvoljen njegov pokop. Tijelo mu je bilo spaljeno, zajedno s njegovim rukopisima, na trgu Campo dei Fiori u Rimu, gdje je Giordano Bruno bio spaljen dvadeset četiri godine ranije.

croatianhistory.net
Preveo: D. J. L.

Pet, 7-02-2025, 18:56:21

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.