Hrvati i njihovi potomci rasuti su po svijetu kao zvijezde po nebeskom svodu. Neki od njih vidljiviji su od drugih, kao i zvijezde, barem za neko vrijeme. Za vas sam prikupio crtice iz života onih koje sam tako rekavši „u hodu“ zapazio i o njima iz raznih izvora ponešto zabilježio. Poneke sam od njih i poznavao. A ovdje ih vi možete sve upoznati i vidjeti da u tom našem rodu i narodu ima stvarno nadarenih, radišnih i uspješnih pojedinaca diljem kugle zemaljske. Lijepo je (do)znati tko su ti naši sunarodnjaci i biti ponosan na njih. Svatko je od njih na svoj način obogatio svijet...

Među ovim kratkim životopisima pročitat ćete o ljudima vrlo različitih zvanja i iz raznih krajeva svijeta. Ali sve ih povezuju hrvatski korijeni. Svi su bili ponosni na ono što su ponijeli iz domovine ili naslijedili od svojih roditelja, djedova i baka – od domaćih jela i obiteljskih tradicija do hrvatske kulture općenito. Ali ima i još nešto što oni imaju zajedničko: prepoznali su svoje talente i imali životne ciljeve, te bili radišni, strpljivi i uporni u njihovu ostvarenju. Znali su da prirodna nadarenost nije dovoljna za velika postignuća. To je samo temelj na kojemu treba graditi, ustrajno radeći, ono što želimo u životu postići. Bili oni znanstvenici, glumci, pjevači, športaši... njihova je zvijezda zasjala i postala vidljiva jer su „brusili“ sami sebe, i to uz velike napore i žrtve.

Ante Čuvalo, Hrvati u svijetu – 101 životopis za školarce (i roditelje), CroLibertas Publishers, 2017.

Vinko Nikolić (1912. – 1997.)
pisac i publicist

Biti umjetnik, pjesnik, pisac i kulturni djelatnik nije lako! Ovo posebice vrijedi za ljude koji stvaraju ne na svojoj rodnoj grudi, nego “pod tuđim nebom”, i još ako su prisilno odsječeni od kulturne matice svog naroda i domovine. vinko nikolic2Jedan od takvih bio je i Vinko Nikolić, najpoznatiji hrvatskih kulturni djelatnik izvan domovine poslije Drugog svjetskog rata, koji je čuvao, jačao i širio hrvatsku kulturu u svijetu, ali istovremeno i pridonio njezinu bogatstvu u domovini.

Nikolić je rođen u Šibeniku 2. ožujka 1912. godine. Po završetku osnovne škole i gimnazije, otišao je u Zagreb studirati na Filozofskom fakultetu i 1937. diplomirao hrvatsku književnost i jezik. Drugi svjetski rat zatekao ga je kao mladog predavača, a u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941 ‒ 1945) istaknuo se u Zagrebu kao profesor, pjesnik i urednik. Nakon rata on, kao i tisuće drugih Hrvata, našao se u izbjeglištvu u Austriji, potom u Italiji i 1947. našao je utočište u Argentini.

Njegov stvaralački duh i ljubav prema pisanoj riječi nisu mu dali mira pa je nedugo iza dolaska u Buenos Aires otpočeo pisati i baviti se publicistikom. Najvažniji njegov pothvat bio je pokretanje kulturno-književnog časopisa Hrvatska revija, koja je izlazila u emigraciji od 1951., a 1991. “vratila se” u Hrvatsku, zajedno sa svojim dugogodišnjim urednikom Nikolićem. Napomenimo da je Hrvatska revija počela izlaziti u Zagrebu 1928., ali su je komunisti zabranili 1945.

Osim što je Nikolić kroz toliko desetljeća svake godine uredio i izdao četiri broja Revije, on je pripremio i objavio šezdesetak važnih knjiga, svojih i drugih hrvatskih emigrantskih autora, koje ne bi nikad bile objelodanjene da ne bi njegova uporna i nesebična rada. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni njegovu Šteficu, koja mu je bila vjerna supruga i suradnica.

Jedna od njegovih poznatih knjiga, antologija hrvatskog pjesništva u emigraciji, nosi naslov Pod tuđim nebom, jer on i svi drugi autori u njoj bili su u domovini “zabranjeni”. Oni nisu smjeli vlastitu domovinu ni posjetiti, a o njima je bilo zabranjeno pisati ili čitati. Da bi bio barem bliže Hrvatskoj, Nikolić i supruga su se 1960-ih preselili u Europu, ali da se ne bi zamjerile komunističkoj Jugoslaviji, gotovo sve europske zemlje, osim Španjolske, odbile su im dobrodošlicu. U Barceloni su Nikolići živjeli, stvarali i sanjali o povratku u slobodnu i samostalnu Hrvatsku, u koju su se za stalno vratili 1991.

Pjesništvo Vinka Nikolića protkano je ljubavlju za majku, domovinu Hrvatsku, njegov rodni Šibenik i plavi Jadran. Od poznatijih naslova koje je izdala Knjižnica Hrvatske revije vrijedno je istaknuti djela Pred vratima domovine (1966., 1967.), Stepinac mu je ime (1978. i 1980.) i Tragedija se dogodila u svibnju (1984., 1985.).

Po povratku u domovinu, Nikolić je darovao cjelokupnu književnu ostavštinu Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a umro je u rodnom Šibeniku 12. srpnja 1997. Njegov životni put bio je prožet bremenom vremena u kojem je živio, ali na tom putu nikad nije posustao, stalno je stvarao i sanjao o slobodi svoje domovine, i na kraju se njegov san i ispunio.

dr. Ante Čuvalo

 

Sub, 13-08-2022, 11:55:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.