Letica i Bekić o Paveliću i Titu: Kvislinzi dvaju totalitarnih režima

Prije desetak dana poznati hrvatski hibridni povjesničar (istražuje i piše političku, diplomatsku i umjetničku povijest), predsjednički savjetnik, diplomat i pisac dr. Darko Bekić objavio je naJosip Broz Tito svom facebook profilu, konceptualno i paradigmatski krajnje zanimljivi i provokativni, zapis o mogućem i potrebnom alternativnom pristupu istraživanju i tumačenju hrvatske i južno-slavenske (danas slavenstvo nijeNije uspjeloČinilo se da je hrvatska državotvorna, ratna i ideologijska drama stvorena podjelama u Drugom svjetskom ratu uspješno okončana pobjedničkom „povijesnom pomirbom djece partizana, domobrana i ustaša“ u Domovinskom ratu, ali najnovije podjele i verbalni rat oko promjene imena Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske jasno pokazuju kako i dalje živimo u ozračju podijeljenih povijesnih – osobnih i obiteljskih – memorija, trauma i tragedija, pa i zločina nastalim u XX. stoljeću dostatna povijesna odrednica, jer mu treba pridodati i bošnjaštvo-muslimanstvo i albanstvo-kosovarstvo) povijesti XX. stoljeća.

U tom zapisu on Josipa Broza Tita i Antu Pavelića vidi kao kvislinge dvaju totalitarnih i – sada je to svakom iole upućenom bjelodano – zločinačkih pokreta i bankrotiranih „svjetskih“ poredaka: fašizma/nacizma i staljinizma/komunizma.

Citiram ključni dio tog Bekićeva zapisa: „Pojednostavljeno govoreći: u međusobnom ratu dvaju kvislinga, Hitlerovog i Mussolinijeva Pavelića i Staljinova Tita, pobijedio je ovaj drugi, a hrvatski narod, umjesto kvislinške NDH, 1945. ‘izborio’ si je ‘satelitski’ režim SRH u sklopu velikosrpske FNRJ.

Na toj državnopravnoj osnovi započet je ‘dugi marš’, preko Ustava 1974. i Tuđmanova HDZ, odnosno, Domovinskog rata, u kojem je, uz obilne isporuke ruskog oružja, podršku sv. Oca Pape Ivana Pavla II. i kancelara Kohla, nasuprot volji zapadnih zemalja i SAD, konačno izborena suverena hrvatska država.“

Osobno bi u tom zapisu promijenio važnu „sitnicu“: dr. Ante Pavelić je, nažalost, ostao fašističko-nacističkim kvislingom do samog kraja Drugog svjetskoga rata, dok je Josip Broz Tito – lukavo, makijavelistički, ali i hrabro – nakon sukoba sa Staljinom formalno prestao biti njegovim osobnim kvislingom,Trg maršala Tita ali je do kraja života ostao – staljinistom.

Kult ličnosti Josipa Broza Tita još uvijek jak

Činilo se da je hrvatska državotvorna, ratna i ideologijska drama stvorena podjelama u Drugom svjetskom ratu uspješno okončana pobjedničkom „povijesnom pomirbom djece partizana, domobrana i ustaša“ u Domovinskom ratu, ali najnovije podjele i verbalni rat oko promjene imena Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske jasno pokazuju kako i dalje živimo u ozračju podijeljenih povijesnih – osobnih i obiteljskih – memorija, trauma i tragedija, pa i zločina nastalim u XX. stoljeću.

Javne reakcije brojnih javno poznatih osoba na, očigledno je, konačnu promjenu imena Trga, pokazuju koliko je još uvijek snažan kult ličnosti Josipa Broza Tita.

Od brojnih reakcija osobno mi se čini paradigmatično najzanimljivijom ona kazališne redateljica, sveučilišne profesorice i kazališne povjesničarke dr. Snježane Banović. U emotivnom govoru koji je zorni primjer onoga što Milan Kundera naziva „sindrom ranjene ljubavi“ (u konkretnom slučaju prema kultu ličnosti Josipa Broza Tita) na budućem Trgu Republike Hrvatske koji je 71 godinu pomagao u izgradnji i njegovanju kultu ličnosti JBT, ona je na prosvjednom skupu „Trg je naš“ upriličenom na Dan antifašističke borbe po Tuđmanovom kalendaru (22. lipnja 2017.) između ostalog rekla: RusijaU najnovijem istraživanju iz lipnja ove godine Staljin je i dalje po prosudbi reprezentativnog uzorka Rusa najvažnija i najcjenjenija osoba u svjetskoj povijesti, dok je Vladimir Putin (koji uspješnog gradi vlastiti kult ličnosti) na drugom mjestu, pisac Aleksandar Sergejevič Puškin na trećem, Vladimir Iljič Uljanov Lenjin na četvrtom, car Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki) na petom mjestu“Vjerujem da svi znamo danas da postoje linije s kojih se ne ide i postoje crte s kojih se ne uzmiče. Ta je crta danas ovaj Trg koji ime maršala Tita nosi to ime 71 godinu i nosit će ga barem još 10 puta toliko. Trg maršala Tita barometar je i bilo Zagreba po kojem se vidi koliko se grad sjeća svoje herojske prošlosti. Grad koji se srami partizanske prošlosti osuđen je na zaborav, zapravo na smrt”.

Josip Broz Tito postao je nakon pada komunizma („samoupravnog socijalizma“), krvavog raspada SFRJ i stvaranja, obrane i oslobađanja Republike Hrvatske u Domovinskom ratu dvojaki simbol: simbol antifašizma „posebnoga kova“ (komunističkog, staljinističkog, jugoslavenskog) i simbol komunističkog totalitarizma i masovnih zločina počinjenih pod parolom „Smrt fašizmu sloboda narodu“.

Istraživanja

Dvojni simbolizam koji spominjem nije nikakva hrvatska posebnost kad su u pitanju bivše komunističke zemlje. Da je tome tako najbolje potvrđuju ruska istraživanja javnoga mišljenja koja od 2001. sustavno provodi jedna od najboljih tamošnjih agencija za istraživanje javnoga mišljenja Levada Center.

U najnovijem istraživanju iz lipnja ove godine Staljin je i dalje po prosudbi reprezentativnog uzorka Rusa najvažnija i najcjenjenija osoba u svjetskoj povijesti, dok je Vladimir Putin (koji uspješnog gradi vlastiti kult ličnosti) na drugom mjestu, pisac Aleksandar Sergejevič Puškin na trećem, Vladimir Iljič Uljanov Lenjin na četvrtom, car Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki) na petom mjestu itd.

Za priču o Josipu Brozu Titu i njegovim gluhim i slijepim obožavateljima zanimljivo je napomenuti da se postotak onih koji prema Staljinu osjećaju i gaje „poštovanje“, „simpatije“ i „divljenje“ u posljednjihDragi TitoCinik bi mogao zaključiti ovako: promijenila su se vremena, političke prilike i – što bi trebalo biti najvažnije – istraživačke spoznaje o Josipu Brozu Titu, ali njegovi obožavatelji (iskreni i interesni) i dalje pjevaju istu pjesmu: „Što je više kleveta i laži, Tito nam je miliji i draži“ godina (uz stanovite oscilacije) povećao od 38% u 2001. na 46% u 2017.

Dakle, nema ničega čudnog u fascinaciji Titom, primjerice, već spomenute dr. Snježane Banović ili, primjerice, feminističke i „antifašističke“ ratnice, članice Antifašističke lige RH, Rade Borić koja je na Trgu ovako zborila:

„Branit ćemo ime trga, sviđalo se to ili ne onima koji Hrvatskoj oduzimaju pravo da se ponosno nazove pobjednicom Drugog svjetskog rata. Trg je prozvan po Josipu Brozu Titu, organizatoru oslobodilačkog pokreta, jednom od najvažnijih ljudi 20. stoljeća na ovim prostorima. Očuvanjem imena ovog trga želimo sačuvati, ovoga puta barem na simboličnoj razini, i sjećanje na sve one koji su, najčešće nasilno, skončali svoje živote u borbi protiv fašizma, kao što su im nasilno oduzeta imena ulica, tvornica i trgova.”

Cinik bi, dakle, mogao zaključiti ovako: promijenila su se vremena, političke prilike i – što bi trebalo biti najvažnije – istraživačke spoznaje o Josipu Brozu Titu, ali njegovi obožavatelji (iskreni i interesni) i dalje pjevaju istu pjesmu: „Što je više kleveta i laži, Tito nam je miliji i draži“.

Nevolja je gluhih i slijepih sljedbenika Staljinova i Titova kulta u tome što postoje nepobitni znanstveni dokazi da se ne radi o klevetama i lažima, već o nepobitnim i strašnim istinama o zločinima koje su Staljin i Tito zapovjedili, a to znači i počinili.

Slaven Letica
Facebook

Čet, 21-09-2017, 03:23:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0072_Marusevec_0348.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).