Izborni sustav i manjak demokracije

Prema godišnjem izvješću američke nevladine organizacije Freedom House, kako su sredinom lipnja prenijeli mediji, Hrvatska je po demokratskom razvoju zadnja odnosno najlošija od bivših komunističkih zemalja danas članica Europske unije, štoviše čak i nazaduje. Među analiziranim područjima DemokratizacijaProces demokratizacije hrvatskoga društva koje je zaraženo totalitarističkim mentalitetom i koje je okovano umreženim djelovanjem komunističke nomenklature, njezinih slugu te njihovih potomaka, sudbinsko je pitanje temeljnoga oslobođenja bez kojega nije moguć napredak ni na kojem području društvenoga života, osobito ne u politici i u gospodarstvu.društvenoga i javnoga života demokratski razvitak u Hrvatskoj priječe korupcija, nedostatna neovisnost medija, upravljanje na lokalnoj i državnoj razini, pravosuđe i izborni proces, a najbolje stoji funkcioniranje civilnoga društva.

Zaključke te američke nevladine organizacije treba prihvatiti s određenom mjerom kritičnosti, osobito ako su točne neke interpretacije toga izvješća u medijima u Hrvatskoj. No svakom slobodnom i dobronamjernom analitičaru hrvatskih društvenih procesa više je nego jasno da je u Hrvatskoj nastupio zastoj demokratskih procesa, osobito za mandata Kukuriku koalicije, te da članstvo Hrvatske u EU-u glede oživljavanja procesa demokratizacije, osim izručenja bivših obavještajaca osumnjičenih za umiješanost u jugoslavenski državni politički terorizam u Njemačkoj, još nije dalo ni pravoga poticaja ni zamaha, a kamoli ploda.

Proces demokratizacije hrvatskoga društva koje je zaraženo totalitarističkim mentalitetom i koje je okovano umreženim djelovanjem komunističke nomenklature, njezinih slugu te njihovih potomaka, sudbinsko je pitanje temeljnoga oslobođenja bez kojega nije moguć napredak ni na kojem području društvenoga života, osobito ne u politici i u gospodarstvu.

Manjak demokracije

Najbolji pokazatelj manjka demokracije, kao i nezainteresiranosti političara za taj prevažni društveni proces, sve su brojniji zahtjevi za neposredno odlučivanje građana, tj. za održavanje referenduma. Dok vlasti oklijevaju i ne znaju što bi činile s već prikupljenim potpisima za referendum o ćirilici u Vukovaru, sindikati od 5. lipnja prikupljaju diljem Hrvatske potpise za raspisivanje referenduma o donošenju zakona protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru, a Građanska inicijativa »U ime obitelji« 11. lipnja pokrenula je inicijativu, kako je rečeno na konferenciji za novinare, za raspisivanje »referenduma o izmjeni Ustava s načelima koji će dovesti do promjene izbornoga sustava, a kojim bi se osiguralo da birači na parlamentarnim izborima mogu izravno – imenom i prezimenom, odabirati svoga predstavnika u Hrvatskom saboru uvođenjem preferencijalnih glasova bez cenzusa«.

Dok političari oklijevaju ili dok žele nametnuti neprihvatljiva i ponižavajuća rješenja pojedinih pitanja ili dok žele manipulirati izborima i izbornim rezultatima, drugi legalni i legitimni društveni subjekti poduzimaju inicijative koje su neosporno velik doprinos procesu demokratizacije. Stoga sve te inicijative treba pozdraviti, podržati i uključiti se u njih.

PromjenaPromjena izbornoga zakonodavstva ključ je i prvi korak stvarne i žurne demokratizacije hrvatskoga društva jer postojeće izborno zakonodavstvo već godinama generira sve najvažnije negativnosti u hrvatskom društvu kao što su na primjer protežiranje nesposobnih političara samo zato što su bliski šefu političke stranke ili kao što je stvaranje moćnih pojedinaca i centara moći neovisno o tome koliku potporu uživaju u stranci ili u društvu. Svakom je građaninu razumljivo da nije realno očekivanje da bi političke stranke, koje u sebi nisu demokratske – već su uvelike kopije bivše komunističke partije – mogle pospješivati demokratske procese u društvu.Promjena izbornoga zakonodavstva ključ je i prvi korak stvarne i žurne demokratizacije hrvatskoga društva jer postojeće izborno zakonodavstvo već godinama generira sve najvažnije negativnosti u hrvatskom društvu kao što su na primjer protežiranje nesposobnih političara samo zato što su bliski šefu političke stranke ili kao što je stvaranje moćnih pojedinaca i centara moći neovisno o tome koliku potporu uživaju u stranci ili u društvu. Svakom je građaninu razumljivo da nije realno očekivanje da bi političke stranke, koje u sebi nisu demokratske – već su uvelike kopije bivše komunističke partije – mogle pospješivati demokratske procese u društvu.

Slijepa poslušnost

Za razliku od stabilnih demokratskih država s dugom demokratskom tradicijom, u Hrvatskoj se često ponavlja da političari voluntaristički nameću čak i nelogična i štetna rješenja, a nema ih tko zaustaviti jer u samim strankama prevladava slijepa poslušnost koja je zapravo jedini i najvažniji kriterij da bi se netko penjao u unutarstranačkim strukturama. U Hrvatskoj političari uglavnom ne trebaju stručnjake ni stručna mišljenja prije donošenja određenih strateških odluka, već trebaju one stručnjake koji će braniti i tumačiti odluku koju su oni kao političari donijeli bez stvarne konzultacije s ozbiljnom strukom i zato nije iznenađenje što se u Hrvatskoj ništa ne mijenja osim što na mnogim gospodarskim i društvenim područjima postaje sve gore.

Strašno je, ali je činjenica, da postojeće izborno zakonodavstvo upravo omogućava vrhuškama političkih stranaka da više pozornosti i truda posvećuju osobnim ili grupnim interesima i da na taj način zapravo sustavno rade protiv općega dobra, a da ih nitko ne može učinkovito pozvati na odgovornost, odnosno da ih može tek kazniti na izborima. Postojeće izborno zakonodavstvo također smišljeno onemogućava građane da stvarno biraju, da izaberu sposobne ljude, pa je moguće da su zbog toga gospodarske politike vodećih političkih stranaka u biti iste, a razlika je samo u ideološkim stavovima koji služe jedino kao udica za davanje glasa, dok se stvarno u društvu ili konkretno u gospodarstvu ništa bitno ne mijenja. Sve vlade nakon 2000. godine, bez obzira na predznak njihove političke opcije, imale su puna usta reformi, a ništa se bitno nije mijenjalo jer je upravo postojeće kaotično stanje u hrvatskom gospodarstvu i društvu idealno za istjerivanje osobnih i grupnih interesa na štetu općega dobra.

Takvo stanje može se promijeniti, a prvi korak mora biti promjena izbornoga zakonodavstva, i to tako da bude moguće da građani biraju političare, a ne politički moćnici svoje poslušnike. Odnos političkih stranka prema samoj inicijativi za referendum za promjenu izbornoga zakonodavstva, koji bi se trebao održati što je moguće prije, a svakako prije predstojećih parlamentarnih izbora, vrlo će jasno očitovati ne samo njihov stvarni odnos prema demokraciji, nego i koje su političke stranke za slobodnu i prosperitetnu Hrvatsku, a koje za ostajanje sadašnjega kaosa.

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Sub, 25-09-2021, 13:35:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.