Iz EU-a smo dobili nečuveno neprijateljsko pismo

Vlada ima jedva dva tjedna kako bi uvjerila Europsku komisiju da prijevremeno smjenjivanje predsjednika Vrhovnog suda i ombudsmana za zaštitu podataka, te mađarski Ustav i pojedini ustavni zakoni ne krše Unijine smjernice. Po mišljenju stručnjaka europskog javnog prava šansa za dogovor minimalna je, što može dovesti do dugotrajnog spora, pa čak i do parnice i teške kazne. Vlada nije u lakoj poziciji: dosad se još nikada nije dogodilo da bi Europska komisija tvrdila kako zakoni neke države-članice krše europsku Povelju o temeljnim pravima.

„Pismo Viviane Reding neuobičajeno je neprijateljski intonirano" – rekao nam je međunarodni pravnik Tamás Kende. Po mišljenju stručnjaka europskog javnog prava pismo Europske komisije u svezi s novim ustavom koji stupa na snagu u siječnju i pripadajućim zakonima to je više iznenađujuće jer je ranije, pa tako i tijekom ispitivanja zakona o medijima od strane EK, Komisija odbila pored tehničkog ispitivanja pojedinih zakona provjeravati i ciljeve ili okolnosti izglasavanja neke regulative, a sada je postavila i pitanje u svezi s tim. Početkom godine u rasprave oko zakona o medijima Reding, koja se bavi pitanjima temeljnih i ljudskih prava, nije se bila uključila, tada je pismo koje je Europska komisija uputila mađarskoj vladi potpisala Neelie Kroes, povjerenica zadužena za medije.

Bruxelleska novinska agencija Bruxinfo u srijedu je objavila informaciju o pismu koje je članica Europske komisije u ponedjeljak uputila mađarskoj vladi i na koje Komisija očekuje odgovor do petka. Kako prenosi agencija, Viviane Reding smatra kako nedavne reformske mjere daju razlog za tešku zabrinutost.

U pismu stoji kako Europska komisija ne shvaća zašto vlada već sada želi sniziti starosnu dob za umirovljenje sudaca s dosadašnjih 70 na 62 godine, ako se inače dob za starosnu mirovinu diže na 65 godina. Europska komisija ima ozbiljne probleme i s transformacijom Vrhovnog suda, stoga Komisija očekuje odgovor i na pitanje zašto predsjednik Vrhovnog suda András Baka ne može ispuniti svoj mandat određen ustavom. Europska komisija pored toga u pismu traži i garancije za neovisnost novouspostavljenog Državnog sudskog ureda, a Viviane Reding aludirala je i na to da se dosadašnje garancije ne čine dovoljnima.

Bruxelles smatra kako razlog za zabrinutost daje i činjenica da ombudsman za zaštitu podataka András Jóri ne može ispuniti svoj ranije dobiveni šestogodišnji mandat s obzirom da mađarski parlament uspostavljanjem Nacionalnog ureda za zaštitu podataka i informacijske slobode ukida njegovu dužnost.

Nestalo je strpljenja?

Europska komisija dužna je pratiti na koji način države-članice preuzimaju i primjenjuju pravo EU-a. Istovremeno, kada države-članice provode unijsko pravo, dužne su postupiti prema Povelji o temeljnim pravima u kojoj su utvrđene osnovne vrijednosti EU-a" – rekao je Kende, govoreći o tome u kojim slučajevima EK ide na provjeru.

Prema pismu Reding, EK je već nakon prihvaćanja novog ustava u proljeće ove godine provjeravao je li isti u skladu s unijskim ugovorima i Poveljom o temeljnim pravima. Dijelom i temeljem konzultacija vođenih s mađarskim tijelima Da, ali možda i nePrema pismu Reding, EK je već nakon prihvaćanja novog ustava u proljeće ove godine provjeravao je li isti u skladu s unijskim ugovorima i Poveljom o temeljnim pravima. Dijelom i temeljem konzultacija vođenih s mađarskim tijelima ada su došli do zaključka da će se tek nakon upoznavanja sa zakonima o provedbi ustava i prakse moći ustvrditi jesu li pravila u skladu s unijskim ugovorima. Sadašnje pismo međutim ukazuje na to da po mišljenju Reding dosada izglasani ustavni zakoni, kao ni oni čije se donošenje očekuje, nisu u skladu s navedenimtada su došli do zaključka da će se tek nakon upoznavanja sa zakonima o provedbi ustava i prakse moći ustvrditi jesu li pravila u skladu s unijskim ugovorima. Sadašnje pismo međutim ukazuje na to da po mišljenju Reding dosada izglasani ustavni zakoni, kao ni oni čije se donošenje očekuje, nisu u skladu s navedenim.

Po mišljenju Kende nije neuobičajeno da Komisija prigovara zbog nedostatka usklađenosti s unijskim direktivama o zaštiti podataka, kada tvrdi kako mađarski zakon omogućuje da predsjednika novog ureda za zaštitu podataka na prijedlog premijera imenuje predsjednik republike, iako „prema pozitivnoj unijskoj direktivi o zaštiti podataka tijelo za nadzor zaštite podataka treba funkcionirati potpuno samostalno". Po mišljenju pravnika to je jedna od tipičnih pravnih sporova u svezi s provedbom direktiva.

Istovremeno, u dosadašnjoj praksi još nije bilo primjera za to da Europska komisija tvrdi da zakoni država-članica ustavnog karaktera krše europsku Povelju o temeljnim pravima – rekao nam je Kende.

Nije sada započelo

Po mišljenju pravnika iznenađuje i da je Komisija vladi dala svega četiri dana za odgovor. Na naš upit je glasnogovornik povjerenice Reding, Matthew Newman, rekao kako je Europska komisija dala rok od pet dana za odgovor jer novi mađarski ustav stupa na snagu 1. siječnja 2012. godine. Rekao je kako Europska komisija, kao čuvar unijskih pravila i temeljnog ugovora, ne samo ima pravo, nego je i dužna razjasniti nesigurnosti. Mađarska, kao punopravna članica EU-a, dužna je poštivati unijsko pravo i u roku dostaviti sve odgovore – dodao je glasnogovornik.

Iako se u pismu Viviane Reding poziva na to da je planirani rok stupanja na snagu osporavanih pravnih propisa 1. siječnja, Kende ne isključuje da Bruxelles po ovim pitanjima ne usuglašava prvi puta. Već i za vrijeme ispitivanja ustava u proljeće ove godine obećano je da će EK pratiti tijek donošenja novih zakona, odnosno Komisija se vjerojatno već i ranije informirala od mađarske vlade, ali odgovore nije smatrala zadovoljavajućima. 30. studenog je, odgovarajući na upit zastupnice MSZP-a u Europskom parlamentu Kinge Göncz Viviane Reding izjavila kako će Europska komisija zatražiti informacije od mađarske vlade o razlozima reorganizacije tijela za zaštitu podataka.

Smjena ombudsmana mogla bi kršiti direktivu

U odgovoru dostavljenom Kingi Göncz Reding je napisala kako je mišljenja da zakon o informacijskoj slobodi krši unijsku direktivu o zaštiti podataka, s obzirom da je, kako stoji u pismu, „mogućnost micanja neke osobe s dužnosti najjače sredstvo za utjecanje na djelatnost koja se vezuje uz tu dužnost. Stoga neovisne institucije unutar EU-a strogo kažnjavaju micanje nekoga s dužnosti bez odgovarajućih razloga". Reding je napomenula i kako je András Jóri „u brojnim slučajevima na visokoj razini vodio istragu protiv vlade; u jednom od takvih slučajeva sud je zadržao njegovu odluku, u drugom slučaju međutim sudski postupak neće se zaključiti do kraja 2012. godine (što je datum prestanka ombudsmanova mandata), stoga nova regulativa utječe na ombudsmanove istrage koje su i trenutno u tijeku".

Iako se iz pisma dostavljenog Göncz ne vidi kako je pokrenuto ispitivanje, 17. listopada su tri civilne udruge zatražile od Mađarska i AustrijaNa naš upit pravnik je, poznavajući prethodne događaje i ranija ispitivanja, isključio drugu opciju, to jest da temeljem odgovora na pitanja iz pisma Europska komisija utvrdi da Mađarska teško krši temeljne demokratske vrijednosti Unije. U takvom slučaju temeljem čl. 7. Unijskog ugovora Europsko vijeće bi 4/5 većinom moglo čak i obustaviti prava države-članice, što bi značilo da bi se danu državu-članicu isključilo iz unijskog donošenja odluka. Ta mogućnost postoji od amsterdamskog ugovora izglasanog 1997. godine, ali je EU nije primijenio čak ni kada je Slobodarska stranka Jörga Haidera kao članica koalicije upravljala Austrijompredsjednika tog tijela da na Europskom sudu pokrene postupak protiv Mađarske. Po mišljenju TASZ-a, Instituta Károly Eötvös i Mađarskog helsinškog odbora ukidanje dužnosti i ureda neovisnog ombudsmana za zaštitu podataka krši pravo EU-a, budući da jedan od direktiva propisuje da se osoba koja vodi neki nadzorni ured ne može micati sa svoje dužnosti prije isteka mandata.

Po navodima Bruxinfoa, međutim, pozornost Bruxellesa nije pobudio mađarski, nego finski vrhovni sud, koji je prije par mjeseci napisao pismo Komisiji, moleći da Komisija ispita događaje u Mađarskoj. Prema pismu povjerenice vrhovni sudovi više država-članica obratili su pozornost EK na preustroj mađarskih sudova. (Paket zakona koje je razradila vlada ukida Državno sudbeno vijeće kao samoupravno tijelo sudova. Uvodi se Državni sudski ured na čije je čelo parlament u utorak imenovao Tünde Handó, suprugu eurozastupnika Józsefa Szájera. Vrhovni sud je ustavom preimenovan u Kuriju, a sadašnji se predsjednik u smislu prijelaznih odredaba smjenjuje s 31. prosinca, te na njegovo mjesto dolazi Péter Darák.)

Teška kazna ili isključivanje Mađarske

Ustav i ustavni zakoni stupaju na snagu za 16 dana, stoga je po mišljenju Kende upitno kako bi se konflikt mogao izbjeći ako Europska komisija procijeni da spomenuti zakoni krše unijsko pravo. Zbog kratkoće vremena sporna pitanja će biti teško riješiti čak i u slučaju ako će mađarska vlada maksimalno surađivati s Europskom komisijom.

Po mišljenju pravnika međunarodnog prava, ako bi EK utvrdio da je Mađarska prekršila unijsko pravo, a budimpeštanska vlada ne bi prihvatila zaključke EK, mogao bi se pokrenuti spor koji bi mogao trajati godinama. To u načelu može biti ili „tradicionalni" postupak zbog povrede prava ili postupak prema članku 7. Unijskog ugovora.

Kende smatra da u slučaju razmjene pisama koja ne bi donijela nikakve rezultate – za što je i ranije bilo bezbroj primjera i u slučaju drugih država a i u slučaju Mađarske – Europska komisija će izdati jedno mišljenje s obrazloženjem, te bi slučaj na inicijativu EK mogao završiti na Sudu Europske unije. Ako Sud Europske unije donese osuđujuću presudu protiv Mađarske i Mađarska ne udovolji presudi, na kraju novog sudskog postupka, kako se to već ranije dogodilo u slučaju Grčke, Francuske i nekih drugih država-članica, sud može državi odrediti kaznu od nekoliko desetaka milijuna eura, a može odrediti i dnevnu kaznu koja se može gomilati sve dok vlada ne udovolji presudi. Po mišljenju pravnika nastala bi specifična situacija ako bi recimo za tri-četiri godine sud ustvrdio da neko od ustavnih zakona krši unijsko pravo, ali ne bi postojala dvotrećinska podrška u parlamentu za izmjenu osporenog zakona.

Na naš upit pravnik je, poznavajući prethodne događaje i ranija ispitivanja, isključio drugu opciju, to jest da temeljem odgovora na pitanja iz pisma Europska komisija utvrdi da Mađarska teško krši temeljne demokratske vrijednosti Unije. U takvom slučaju temeljem čl. 7. Unijskog ugovora Europsko vijeće bi 4/5 većinom moglo čak i obustaviti prava države-članice, što bi značilo da bi se danu državu-članicu isključilo iz unijskog donošenja odluka. Ta mogućnost postoji od amsterdamskog ugovora izglasanog 1997. godine, ali je EU nije primijenio čak ni kada je Slobodarska stranka Jörga Haidera kao članica koalicije upravljala Austrijom.

Po njegovu mišljenju u slučaju takvog spora u pomoć Mađarskoj mogle bi uskočiti i druge države koje, iako na mađarske institucionalne reforme ne gledaju pozitivno, žele izbjeći presedan u kojem bi se Europska komisija uplela u donošenje ustava u državama-članicama.

András Kósa
Heti Világgazdaság