I dalje razlike između zapadne i istočne Njemačke

Elisabeth Kaiser potječe iz Gere u njemačkoj saveznoj zemlji Thüringen (Tiringija). Aktualna povjerenica savezne vlade za istočne pokrajine se rodila 1987. godine, Njemačka je tada još uvijek bila podijeljena. Dvije godine kasnije, Berlinski zid je pao, a 3. listopada 1990. komunistički DDR je konačno postao povijest. 

„Nisam svjesno doživjela razdoblje ponovnog ujedinjenja, ali priče koje su mi pričali roditelji i bake i djedovi oblikovale su me“, piše Kaiser u svom godišnjem izvješću, predstavljenom u Berlinu uoči Dana njemačkog jedinstva. To je premijera za 38-godišnju socijaldemokratkinju (SPD), budući da je na dužnosti tek od svibnja 2025., kada je formirana nova savezna vlada.

Je li mlada generacija u Njemačkoj odrasla ujedinjeno?

U svom aktualnom izvješću, politologinja i sociologinja Kaiser fokusira se na pitanje kako mlađi doživljavaju Njemačku, koja je ujedinjena već 35 godina. I samo pitanje u naslovu sugerira da zasigurno postoje razlike između zapada i istoka: "Odrastanje u jedinstvu?"

Formalno, odgovor je "da", jer postoji samo jedna njemačka država. "Mi, djeca s kraja 1980-ih i 1990-ih, prva smo generacija koja je socijalizirana u ujedinjenoj Njemačkoj", navodi Kaiser u predgovoru svog godišnjeg izvješća. "Ipak, za mlade ljude koji tamo odrastaju, 'Istok' je još uvijek puno više od geografskih pojmova. To je prostor koji oblikuje identitete i utječe na biografije", naglašava.

Istočnonjemački identitet je izraženiji od zapadnonjemačkog

U tom pogledu, Kaiser, koja je studirala na Sveučilištu u Potsdamu u istočnonjemačkoj saveznoj pokrajini Brandenburg, uočava razlike u usporedbi s mlađim ljudima sa zapada. "Mnogi mladi koji dolaze s područja stare Savezne Republike ne mogu se identificirati s oznakom zapadnog Nijemca - posebno ako žive na obali ili blizu Alpa. Nasuprot tome, mladi istočni Nijemci se puno češće identificiraju kao istočni Nijemci (nap. red: na njemačkom za to postoji poseban pojam: Ossis)."

Iz perspektive povjerenice za istočne pokrajine, za to postoje dobri razlozi. Iako mladi Nijemci odrastaju u istoj zemlji već tri i pol desetljeća, uvjeti tog odrastanja i dalje se značajno razlikuju. "To se posebno odnosi na prostor izvan istočnonjemačkih metropola."

Manji prihodi, više socijalne pomoći

Kaiser ukazuje na takozvano Izvješće savezne vlade o jednakosti. Ono pokazuje da u malim gradovima i ruralnim regijama javni prijevoz i medicinske ustanove više nisu u potpunosti sigurni. Nadalje, ljudi tamo zarađuju ispodprosječne plaće i više ovise o socijalnim naknadama nego što je to prosjek za cijelu zemlju.

„Bogatstvo je također niže na istoku nego na zapadu“, dodaje Kaiser. Osim toga, starenje stanovništva u ruralnim regijama istočne Njemačke je znatno uznapredovalo. Udio mladih je daleko ispod nacionalnog prosjeka. „To oblikuje životni put mnogih istočnih Nijemaca do odrasle dobi.“ Oni se, kaže povjerenica, puno rjeđe mogu osloniti na financijsku potporu roditelja nego njihovi vršnjaci na zapadu Njemačke.

Bogati zapad, siromašni istok

Prilikom predstavljanja svog godišnjeg izvješća, Kaiser je detaljnije objasnila ovaj aspekt: ​​„Do danas su mladi na istoku u nepovoljnom položaju jer se bogatstvo prvenstveno prenosi nasljeđivanjem.“ Podaci koje je objavio Savezni statistički ured za 2024. godinu su jasni: prema njima, porezni uredi u zapadnim saveznim zemljama oporezovali su preko 106 milijardi eura naslijeđene ili darovane imovine, dok je na istoku, uključujući Berlin, ta brojka bila manja od 7 milijardi eura.

Po glavi stanovnika to je bilo gotovo četiri puta više na zapadu: odnosno nešto manje od 1600 eura, u usporedbi sa samo 400 eura na istoku. Povjerenica za istok Njemačke ove znatne razlike smatra problematičnima. Stoga, kako dodaje, rasprava o promjenama poreza na nasljedstvo nije loša ideja.

Državni „poklon" od 20.000 eura za sve?

Ovim se Kaiser nadovezuje na prijedloge stručnjaka Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) od prije nekoliko godina: država bi trebala svim mladim odraslim osobama isplatiti namjensko „nasljedstvo" od 20.000 eura. To bi se moglo koristiti, na primjer, za financiranje obrazovanja, pokretanje posla ili ulaganje u nekretnine.

Zaklada "Nasljedstvo za sve" (Ein Erbe für Jeden) smatra to realnom i idejom koju bi se moglo financirati: "Isplatit će se iz fonda koji se puni relativno malim nametom na veća nasljedstva", navodi se na njihovoj web stranici. Prema njihovim izračunima, pet posto godišnjeg poreza na nasljedstva u Njemačkoj bilo bi dovoljno za provedbu te ideje.

Cementiranje imovinske nejednakosti

No, povjerenica za istočne savezne zemlje također je svjesna da je rasprava o reformi poreza na nasljedstvo vruća tema unutar vladajuće koalicije. Postoji određena simpatija za to unutar njezine vlastite stranke SPD - ali gotovo nitko u CDU/CSU-u ne pokazuje sklonosti da se uhvati tog vrućeg krumpira. Stoga, čak i 35 godina nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, značajne financijske razlike između istoka i zapada vjerojatno se neće uskoro promijeniti.
Prva misao mi je bila: "Ovo može biti samo privremeno"

Ukupna ocjena Elisabeth Kaiser je stoga pomiješana: istočna Njemačka se dobro razvila u mnogim područjima, gospodarstvo je raslo, postoji živahna start-up scena i istok je pionir u širenju kapaciteta obnovljivih izvora energije. Ali ništa od toga neće biti dovoljno dugoročno da nadoknadi jaz sa zapadom. A to će vjerojatno postati još teže u budućnosti zbog ubrzanog starenja stanovništva na istoku i emigracije mnogih mladih ljudi iz tih predjela.

Dva milijuna ljudi napustilo je istočne savezne pokrajine

Kada se po strani ostavi njemački glavni grad Berlin, istok je od ponovnog ujedinjenja 1990. godine izgubio dva milijuna ljudi zbog emigracije – što je minus od 16 posto. Trenutno pet saveznih istočnih zemalja ima zajedno oko 12,5 milijuna stanovnika. U istom razdoblju populacija zapadne Njemačke porasla je za deset posto na skoro 68 milijuna ljudi.

Marcel Fürstenau
Deutsche Welle