Je li Balkan spreman za formiranje G6

Lideri Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije trebali bi, krajem ovog mjeseca, na marginama zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, razgovarati o formiranju parlamentarne skupštine zapadnog Balkana, te u skladu s tim i svim mogućim zajedničkim djelovanjima. Inicijativa crnogorskog ministra vanjskih poslova, Igora Lukšića, naišla je na odobravanje, u Europskoj uniji, ali i u njegovog zemlji. igor-luksic-wide 500x300Otvorila je međutim i dilemu bi li povezivanje zemalja koje nisu na istom nivou usporilo Crnu Goru na putu k EU.

CGNa upit kako objašnjava što je takva vrsta inicijative upravo potekla od Crne Gore, Radunović kaže: "Crna Gora očigledno ima potrebu biti važnija i agresivnija nego što se to od nje očekuje, posebno iz razloga što ima velike probleme na unutrašnjem planu, na ekonomskom planu. Mislim da su ovo neki potezi na koji bi trebali ipak skrenuti pozornost".Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, zemljama na koje se inicijativa odnosi, već je uputilo tzv. "non paper", kao polazni dokument o konstituiranju "balkanske šestorke" ili skraćeno G6. Državni tajnik za politička pitanja crnogorskog MIP-a Vladimir Radulović u izjavi za podgoričku televiziju Vijesti govori kako bi se na taj naj način mogla unaprijediti parlamentarna suradnja kao i regionalna borba protiv organiziranog kriminala i korupcije:

"Bi li se govorilo o nekoj vrsti balkanske policije, bi li jednako važilo i za parlamentarnu suradnju to ostaje na zemljama članicama pronaći, dogovoriti se i pronaći konsenzus o najoptimalnijim formama suradnje."

Inicijativa crnogorskog ministra vanjskih poslova, Igora Lukšića, naišla je na odobravanje, u EU, ali i u njegovog zemlji. Otvorila je međutim i dilemu bi li povezivanje zemalja koje nisu na istoj razini usporilo Crnu Goru na putu k Europskoj uniji. "Jer na neki način, uvlačenjem u bilo kakvu asocijaciju, gdje su članice neke koje imaju vrlo velike probleme kada je eurointegracijski proces u pitanju, na neki način sputavaju i one koji vuku čitav proces", kaže predsjednik skupštinskog odbora za europske integracije Slaven Radunović iz opozicijskog Demokratskog fronta.

Na upit kako objašnjava što je takva vrsta inicijative upravo potekla od Crne Gore, Radunović kaže: "Crna Gora očigledno ima potrebu biti važnija i agresivnija nego što se to od nje očekuje, posebno iz razloga što ima velike probleme na unutrašnjem planu, na ekonomskom planu. Mislim da su ovo neki potezi na koji bi trebali ipak skrenuti pozornost".

Miris Jugoslavije

Za Radunovića sve nekako miriše na Jugoslaviju.

"Primjećuje se jedna sličnost s našom bivšom državom Jugoslavijom, s tim što smo u ovom slučaju ostali bez Slovenije i Hrvatske a njih smo zamijenili Albanijom, Kosovom. Tako da mi to djeluje malo kao blijeda kopija one Jugoslavije uz ocjenu da se naravno neće raditi o tako čvrstoj zajednici."

S druge strane bivši diplomat Branko Lukovac, koji ispred Crne Gore sudjeluje u Igmanskoj inicijativi koja okuplja zemlje potpisnice Dejtonskog sporazuma, ističe kako je novi oblik regionalne suradnje važan u suočavanju s onim što još opterećuje Balkan koji su devedesetih godina potresali ratovi.

"Njega treba dekriminalizirati i ovim zemljama pomoći svladati europske vrijednosti".

Srbija: Ideja dobra, ali za dalju budućnost

U Srbiji još nema regiranja službenika. Mediji vijest prenose uglavnom bez komentara ili barem bez relevantnih reakcija.

Dalja budućnost

Dijana Vukomanović, članica Odbora za europske integracije iz vladajuće Socijalističke partije Srbije kaže da su ideje o takvim integracijama za neku dalju budućnost. Pri tom podsjeća da premijer Ivica Dačić uskoro odlazi u Crnu Goru, pa će možda, usput, biti i o tome razgovora. Potpredsjednica Socijalističke partije najprije podsjeća na neke slične inicijative:

"Izjava gospodina Lukšića nije novost zato što smo imali nedavno plasiranu sličnu ideju o osnivanju nekog, da tako kažem, panalbanskog Beneluxa. To su oblici organiziranja država koje već funkcioniraju u Europi, kao što je spomenuti Benelux. Pa je čak i premijer Dačić govorio o nekoj vrsti balkanskog nordijskog savjeta. Ali, treba naglasiti jednu činjenicu da smo u nedavnoj povijesti imali bolno iskustvo međusobnih sukoba, tenzija, interetničkih konflikata i prije bi se to u domaćoj javnosti tumačilo kao stvaranje neke nove Jugoslavije i samim tim osuđeno na propast, nego što bi se konstruktivno sjelo za stot i razgovaralo. Znači, ta ideja je za neku budućnost dobra. Gospodin Lukšić je mlad političar...."

Na pitanje misli li da takve ideje posredno lansira EU, Vukomanović odgovara:

"Vjerojatno u razgovorima, ali ja ne vjerujem da je to neka vrsta sugestije pa da bi netko od balkanskih političara izašao s kopijom te ideje."

BiH: Inicijative uglavnom ostaju samo na papiru

Deklarativno zalaganje?

Hajde da zamislimo da će se krajem mjeseca u New Yorku političari sve dogovoriti i razraditi konkretne planove kako će se slobodno kretati ljudi i roba. I kako će ih nadzirati zajednička balkanska policija koja će spriječavati svaki oblik organiziranog kriminala. Ostaje pitanje: jesu li naša društva spremna na približavanje. O tome za RSE govori profesor Envez Kazaz.
Enver Kazaz

06276125 400DeklarativnoBez namjere da se ruši nešto što nije ni prohodalo, ipak su sve prilike da inicijativa o formiranju Zapadnobalkanske šestorke neće otići dalje od deklarativnog zalaganja, jer politički lideri unutar svake od zemalja imaju vlastitih problema, ali i neriješenih poslova jedni s drugima.„Iz najboljih namjera i iz opravdanih razloga, lideri koji dogovaraju takve oblike suradnje kad se suoče s činjenicom da su njihove političke elite upetljane u mnogobrojne unutarnje, dezintegrirajuće, opasne poslove, vrlo brzo odustaju od institucionalnog oblika suradnje i ostaju na deklarativu. Druga dimenzija, valja imati na umu da zemlje u regiji nisu ratificirale međugranične sporazume, npr. BiH - Hrvatska ili Srbija, da neprestano traju sukobi oko pojedinih zona na granicama. I onda možemo reći da su u deklarativnom smislu svi lideri za suradnju, za koegzistenciju itd., a da u praktičnom smislu takva suradnja izostaje. BiH je u tom pogledu izložena tržišno nelojalnoj konkurenciji iz Hrvatske i Srbije - i neprestano, kao mala ekonomija, poput crnogorske ili makedonske ili kosovske, ostaje na periferiji ekonomski integrirajućih procesa. Prema tome, valja sumnjati u ono što govore ovdašnji političari, a detaljno analizirati ono što rade", kaže Kazaz.

Bez namjere da se ruši nešto što nije ni prohodalo, ipak su sve prilike da inicijativa o formiranju Zapadnobalkanske šestorke neće otići dalje od deklarativnog zalaganja, jer politički lideri unutar svake od zemalja imaju vlastitih problema, ali i neriješenih poslova jedni s drugima.

Uostalom, trebalo bi prvo pričekati kako će se u praksi ostvariti neki već zaključeni poslovi. Poput protokola koji su prošli tjedan u Sarajevu potpisali predstavnici Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije o osnivanju Centra za policijsku suradnju.

Kada se utvrdi da ova organizacija može spriječiti pogranični kriminal i nezakonite migracije, postojat će osnova i da su ostala zajednička djelovanja moguća. I realna.

Radio Slobodna Europa

Ned, 24-05-2020, 23:44:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.