Nova pravdanja zločina u Jasenovcu

Izjava rimokatoličkog svećenika i hrvatskog historičara Stjepana Razuma da u koncentracionom logoru Jasenovac nije bilo genocida izazvala je burne reakcije, unutar i van granica Hrvatske. Razum je u intervjuu zadarskom „Hrvatskom listu" rekao da su stradanja Srba, Židova, Roma i pripadnika drugih nacija i nacionalnosti preuveličana i da predstavljaju „srpski mit".

Među prvima je reagirao ambasador Republike Srbije u Zagrebu Stanimir Vukićević. „Ambasada se obratila Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike JasenovacHrvatske i zatražila službeni stav i komentar hrvatskih vlasti povodom izjave hrvatskog historičara i katoličkog svećenika Stjepana Razuma", obavijestio je „Politiku" ataše Dušan Vujović.

Predsjednik Izraelske kulturne zajednice austrijskih Židova Oskar Dojč oštro je osudio novi u nizu pokušaja poricanja holokausta. „Hrvatska nije jedina europska država u kojoj je evidentan nastavak monstruozne prakse da se u skladu s populističkim potrebama dovodi u pitanje postojanje najjezivijeg genocida u povijesti čovječanstva", rekao je Dojč za „Politiku".

Od izjave Razuma ogradila se i Zagrebačka nadbiskupija. Šef za odnose s javnošću Zvonko Franc naglasio je u telefonskom razgovoru za „Politiku" da je svaki zločin, Franjo TuđmanNa najoštriju kritiku naišla je knjiga Franje Tuđmana „Bespuća povijesne zbiljnosti" u kojoj je naveden broj jasenovačkih žrtava – samo 30.000. Tuđman je, kasnije, korigirao ovaj broj nadolle i govorio o „svega" dvadesetak tisuća žrtavaposebno genocid, za osudu. Pri tom je istaknuo da je nadležnost njegove nadbiskupije u ovom slučaju ograničena.

„Stjepan Razum nije dao intervju kao svećenik nadbiskupije, već kao historičar", rekao je Franc ne komentirajući što je Razum načelnik Nadbiskupijskog (povijesnog) arhiva u Hrvatskom državnom arhivu i što je imenovan uz suglasnost nadbiskupa.

„Zločini u Jasenovcu, kao i onaj u Ovčari, jesu za žaljenje", lakonski je prokomentirao Franc.

U bečkom Vizental institutu za studije holokausta, ističe se da je širom svijeta u porastu broj „pokušaja kategorizacije holokausta". Ta procedura zasniva se na Franjo Tuđmanpokušaju da se „parcijalnim faktima" ukaže da su patnje i broj žrtava preuveličani.

Tako se nameće zaključak da je istina o holokaustu politički motivirani mit pobjednika, saveznika u Drugom svjetskom ratu.

Trebalo bi, istini na volju, spomenuti da je takozvanoj reviziji obima zločina u Jasenovcu, „hrvatskom Aušvicu", doprinio Simon Vizental čije ime bečki institut nosi.

Vizental je bio autor studije o Jasenovcu i koautor još tri studije u kojima je broj žrtava u tom logoru smrti između 77.000 i 93.000 Srba, Židova i pripadnika drugih nacija i nacionalnosti.

Osnova za različite procjene bili su spiskovi poznatih i neznanih žrtava u Jasenovcu. Broj žrtava čija su imena i prezimena sačuvana u crnoj knjizi historije iznosi 82.193 osobe.

Međutim, na zaključak da ukupan broj ozbiljno premašuje ove podatke upućuje izvještaj Hitlerovog generala u Zagrebu, Gleza fon Horstenaua, za prvi kvartal 1944. godine. Austrijski ratni zločinac Horstenau je napisao: „Ne može se utvrditi točan broj osoba koje su u Jasenovcu privedene u postupku konačnog rješenja židovskog pitanja i rasnog pročišćavanja. Na osnovu podataka kojima raspolaže Gestapo i na osnovu razgovora s operativcima Abvera (vojno obavještajna služba Trećeg rajha), pouzdano tvrdim da broj nije manji od 300.000 ljudi, ni veći od 400.000."

Pokušaji umanjivanja obujma hrvatskog genocida u Jasenovcu u novijoj historiji dobili su na dinamici krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Uoči i poslije proglašenja nezavisnosti današnje Hrvatske, pojavio se niz publikacija o jasenovačkoj „istini".

Na najoštriju kritiku naišla je knjiga Franje Tuđmana „Bespuća povijesne zbiljnosti" u kojoj je naveden broj jasenovačkih žrtava – samo 30.000. Tuđman je, kasnije, korigirao ovaj broj nadolle i govorio o „svega" dvadesetak tisuća žrtava.

U službenom „dopisu povjesničarima" Stjepan RazumHrvatskog državnog arhiva nedavno je „utvrđen" i stvarni broj stradalih – navodno, 15.792 osobe.

Reakcija Zagrebačke nadbiskupije u izjavi za „Politiku" nije prvi pokušaj tamošnjeg klera da se stavi na stranu povjesničara koji umanjuju dimenzije jasenovačkog genocida.

Poznavaoci materije dovode ovakvo postavljanje hrvatskih crkvenih dužnosnika u vezu s činjenicom da su upravo katolički svećenici bili čelnici Jasenovca. Franjevac Miroslav Filipović, poznatiji pod nadimkom 'Brat đavo', bio je upravnik logora od lipnja do listopada 1942, a u ljeto 1943. komandu u Jasenovcu je preuzeo svećenik Ivica Brkljačić.

Seriju takozvanih studija o Jasenovcu, prije najnovijeg „otkrića" svećenika Razuma, zaokružio je 1998. Adil Zulfikarpašić, osnivač „Bošnjačkog instituta" u Zurichu. On je došao do „objektivnog podatka" o ukupnom broju stradalih – 59.188.


Miloš Kazimirović
Politika

Čet, 28-05-2020, 14:29:17

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.