Spomendan odcjepljenja Međimurja od Mađarske

ČAKOVEC, 9. siječnja 2012. (Hina) - Svečanom akademijom u Čakovcu je obilježen spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države 9. siječnja 1919. godine.

Tog je dana na velikoj narodnoj skupštini na Franjevačkom trgu u nazočnosti 10 tisuća ljudi donesena rezolucija o odcjepljenju Međimurja od Mađarske.

Kako je istaknuo potpredsjednik Hrvatskoga sabora, pokrovitelja svečanosti, Milorad Batinić, građani Međimurja prije 93 godine jasno su rekli što žele. Oni su svoje namjere potvrdili i prije dva desetljeća u Domovinskom ratu, rekao je Batinić i dodao kako se nada će Međimurje i Međimurci 22. siječnja na referendumu glasovati za priključenje jednoj novoj europskoj asocijaciji.

Međimurski župan Ivan Perhoč istaknuo je važnost tadašnje narodne skupštine, danas nezamislivoga skupa s tako velikim brojem ljudi. Poručio je da se Međimurci trebaju ugledati na te dane. Borba za identitet Međimurja u sklopu Hrvatske se nastavlja, rekao je i dodao da nam je Hrvatska jedina domovina te kako se nju želi i treba razvijati. Spomendan je dokaz da na tome treba raditi, i da to treba biti obveza prema generacijama koje dolaze, zaključio je Perhoč.

Povjesničari Vladimir Kalšan i Vladimir Kapun istaknuli su važnost velike narodne skupštine, koja je vrhunac svega što su međimurski Hrvati prolazili u turbulentnom razdbolju pri kraju 1918.

Naime, poslije Prvoga svjetskog rata Međimurje je ostalo izvan granica Hrvatske, prepušteno Mađarskoj. Međimurci su nezadovoljni tim stanjem osnovali Narodno vijeće za Međimurje, čiji je predsjednik bio dr. Ivan Novak. Pripreme za oslobođenje Međimurja intenzivno su se provodile, te je u prosincu 1918. izrađen vojni plan s kompletnom logistikom za oslobođenje Međimurja. Vojni zapovjednik bio je potpukovnik Slavko Kvaternik, a Badnjak 1918. određen je kao vrijeme vojnog pohoda.

Nakon oslobađanja Međimurja na Badnjak, već 9. siječnja 1919. na narodnoj skupštini donesena je rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države te je izražena želja za pripajanjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveću zaslugu za odcjepljenje, rečeno je, imao je dr. Ivan Novak, koji se zauzimao za uvođenje hrvatskoga jezika u škole i javni život, a među ostalim pokrenuo je i "Međimurske novine".

Hrvatski sabor proglasio je 2005. dan donošenja te rezolucije spomendanom.

Proslava spomendana počela je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na grob i rodnu kuću dr. Ivana Novaka te podno njegova poprsja u dvorištu Učiteljskog fakulteta.

(hkv-Hina)