Boričevac – tragična posljedica ustanka u Srbu

 

Boričevac

I ove se godine uz ostatke župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije održala sveta misa u prigodi blagdana zaštitnice župe Male Gospe. Uz domaćine iz Like okupili su se potomci Boričevljana iz okolice Županje, Bjelovara, Zagreba i Rijeke. Misu je predvodio župnik fra Robert Jozipović, uz svećenike fra Vladu Tadića i bivšeg župnika fra Jakova Prcelu.

Boričevac

Boričevac

Do stradanja Boričevca došlo je kao izravna posljedica četničkog ustanka u Srbu 27. srpnja 1941. koji je kasnije proglašen, slavljen i obilježavan kao antifašistički. Proslava lažnog antifašističkog ustanka i obnova spomenika u Srbu izazvala je mnoge prosvjede i polemike, no prijeporno pitanje su tragične posljedice u Boričevcu. Povijesne činjenice govore o srpskoj pobuni 27. srpnja 1941. po kojoj je za izravnu posljedicu uslijedio zločin u obližnjem mjestu Brotinja, gdje su u jamu bačena 38 Hrvata, svi s prezimenom Ivezić. Najmlađi Jakov imao je 2, a najstariji Luka 82 godine.

Boričevac

Boričevac

Zatim slijedi Boričevac. U noći između 1. i 2. kolovoza 1941. g. Boričevljani su bili prisiljeni pobjeći u Kulen Vakuf. Kada su srpski pobunjenici ušli u Boričevac, zapalili su župnu crkvu, palili napuštena imanja i pobili preostalo uglavnom staračko hrvatsko stanovništvo. Počinili su zločine i u ostalim mjestima u okolici. Uz Brotinju i Boričevac, stradala su Poljica, Mišljenovac, Donji i Gornji Lapac. Srbi su 6. rujna 1941. napali i Kulen Vakuf te pobili više stotina izbjeglih Hrvata iz Boričevaca i tamošnjih muslimana. Poslije Drugog svjetskog rata, Hrvatima nije bio dopušten povratak u razoreni Boričevac, a samo mjesto je izbrisano iz popisa naselja SR Hrvatske. Najviše Boričevljana naselilo se u Bjelovar. Računa se da je 1941. prognano, poubijano i raseljeno više od dvije tisuće Boričevljana. Za taj zločin nitko nikada nije odgovarao.

Boričevac

Nakon vojno-redarstvene akcije Oluja u kolovozu 1995. g., Boričevac, kao i cijela Lika oslobođeni su od velikosrpskog režima. Na blagdan zaštitnice župe, Male Gospe, 8. rujna. 1996. g. u Boričevcu se poslije 55 godina progonstva, okupilo oko petstotinjak Boričevljana. Nakon mise pred razorenom crkvom, održana je osnivački skup s odlukom o obnovi crkve. Obnova je započela 2007. g. sa sredstvima Ministarstva kulture RH i privatnih donatora te ona još uvijek traje. Ove godine vidljivo je krenulo s postavom krovišta crkve. No, hrvatska vlast do sada nije zakonski omogućila zaštitu prava vlasništva zemlje Boričevljana od nezakonitog prisvajanja, odnosno povratak posjeda, kao ni plansku obnovu sela.

Boričevac

Nažalost, posljedice srpske politike vide se i danas na groblju povrh crkve u Boričevcu. Groblje je posve devastirano u posljednjoj srpskoj pobuni, koja se danas pokušava prikazati žrtvom a ne uzrokom zala. Ni mrtvi Boričevljani nisu izbjegli bijes srpskog etnocida. Masivni nadgrobni križevi sistematski su razbijani, a u kasnijim godinama groblje je prepušteno trnju, korovu i šumu. Danas još uvijek tragovi nadgrobnih spomenika ukazuju na veličinu groblja, koje svjedoči o brojnost mjesta gdje su nekoč živjeli Hrvati.

Boričevac

U Boričevcu je vidljiva velika nedgovornost Ministarstva kulture i Vlade RH. Ako su tako žurno obnavljali spomenik zločinačkoj pobuni u Srbu, zašto kao posljedici tog zločina toliko dugo traje obnova crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Boričevcu? Zašto na tom gradilištu ne postoji tabla tko je investitor, a tko izvođač radova? Možda bi onda bilo jasnije koliko dugo će trajati ta obnova?I još nešto, ne manje važno: Kada u svetištedevastirane crkve hodočaste potomci jednog stravičnog zločina, da bi tu zapalili svijeće i položili cvijeće, zašto hodočasnike u crkvi dočekuju sanduci pivskih boca, otpad i smeće. Je li kaljuža svježeg betonskog mulja na prilazu crkvi služi kao dobrodošlica? Što o tome misli rukovoditelj gradilišta?

Boričevac

Naposljetku, zašto ne započne obnova groblja u Boričevcu? Tko bi trebao obnoviti i urediti grobove? Treba li i dalje hrvatska država bespogovorno davati za povratak srpskih pobunjenika i trošiti milijune za spomenike o izmišljenim dogmama, dok se Hrvatima ne obnavlja ni ono što su im „komšije" čak u dva rata zvjerski razarali i uništavali?

Boričevac

Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva prof. Zvonimir Šeparović i predsjednica Udruge Boričevac prof. Jadranka Matašin, uz članove društva zapalili su svijeće i pomolili se za sve žrtve Boričevca

Tekst i fotografije: Damir Borovčak

Uto, 23-10-2018, 12:46:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).