Razgovor s akademskim slikarom Franjom Matešinom

Franjo Matešin je rođen 26. studenog 1967. godine u Bojani. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1994. U Bojani je 2002. godine otvorio galeriju. Do sada je sudjelovao na 135 skupnih izložbi i radio na 61 javna projekta. Imao je 64 samostalne izložbe u zemlji i inozemstvu. Napisao je 5 knjiga i o njemu su snimljena 3 dokumentarna filma. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Matice Hrvatske i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bojana. Živi sa ženom i četvero djece u Bojani (detaljnije na www.matesin.com).

S Franjom Matešinom razgovarali smo o njegovu slikarstvu i drugim vezanim temama.

Franjo Matesin

Poštovani gosp. Matešin, kada i kako ste se odlučili za slikarstvo?

Oduvijek je u mojoj glavi pored ovoga postojao i jedan drugi svijet u kojemu nemoguće može postati moguće. U prvom razredu je slučajno u našu familiju kod mojega pokojnoga strica došao brat njegova vjenčanog kuma, umjetnik Antun Mateš iz Zagreba, koji je nama malima nekoliko sati u malene blokove crtao profile glava indijanca i brodove jedrenjake... i to je bilo to. Tada sam postao slikar - ako se tako kratko uopće može nazvati moje životno zvanje.

Zivoga Isusa slavimo

Živoga Isusa slavimo, 2002, akrilik na platnu, 300x400cm

Sv Bernardin Sijenski i Sv Nikola Tavelic

Sveti Bernardin Sijenski i Sveti Nikola Tavelić, Bjelovar, 2000, ulje na platnu, 231x57 cm

Gdje nalazite inspiraciju za stvaranje?

Često ponavljam, kada dođete stolaru i želite da vam napravi stolicu on ne čeka inspiraciju nego krene raditi svoj posao. Isto tako kada dođete kod zubarke i trebate popraviti zub ona ne čeka inspiraciju pa da tek onda počne nešto raditi. Isto tako svaki profesionalni umjetnik neće čekati inspiraciju nego će se primiti svojega materijala i nešto napraviti. A onda će se ponekad dogoditi i umjetnost.

Druga stvar je talent ili darovitost, to je nešto što daje Bog. A to je ono što imate ili nemate. To se ne može naučiti. Najteže je prihvatiti da na taj dio otpada samo 10%, a 90% uspjeha u poslu je red, rad, jad, muka, borba pa onda opet isto po teškom putu do snova.

Čim sa ceste kojom idete pogledate u grabu vidite kako tamo raste jako lijepo cvijeće.

Franjo Tudman

Franjo Tuđman, 2005, ulje na platnu, 40x30 cm

Papa Ivan Pavao II

Papa Ivan Pavao II, 1999, ulje na platnu, 70x50 cm

Koji su glavni motivi u Vašem slikarskom opusu?

U mojemu stvaralaštvu ne postoje glavni motivi. Neki problemi u temama i izvedbi se ponavljaju. Pokušavam ih riješiti. Kako ide vrijeme tako i mi slikari mijenjamo našu strategiju prema slikarstvu. I stalno se učimo.

Lonjsko polje

Lonjsko Polje, čamci, 2007, ulje na platnu, 40x50cm

Stefanje

Štefanje, 2004, olovka, akvarel i bijela tempera na papiru, 50x35,5cm

Kako kod Vas teče proces stvaranja novoga umjetničkog djela?

Najkraće bi se moglo reći kako tu nema recepta. Za svako djelo treba imati posebni plan. Ponekad i bez plana ispadne zadovoljavajući rezultat. Važno je iskustvo.

Izlagali ste na velikom broju samostalnih i skupnih izložbi. Kako je Vaš rad prihvaćen u javnosti i među likovnom kritikom?

Nadam se dobro?

To treba pitati druge.

Planine

Planine, 2001, ulje na platnu, 50x70cm

Jesen u Cazmi

Jesen u Čazmi, 2009, ulje na platnu, 50x70cm

Na kojoj ste slici do sada najviše radili?

Neke slike se slažu u glavi i po godinu dana, a onda još ostane samu ju napraviti.

Neke slike imaju manje misli u sebi, ali zato njihova izrada traje vremenski duže i potrebuju više materijala.

Neke slike koje se rade u prirodi nastanu brzo, ali da bi ih tako naslikali prije toga je potrebno nekoliko desetljeća prakse i nekoliko tisuća izvedenih djela.

Jednu sliku sam slikao tri godine.

Macka

Mačka, 2005, ulje na platnu, 40x50cm

Konj veliki

Konj, veliki, 2009, ulje na platnu, 60x80cm

Dojma sam da kod Vas dominantno prevladava sakralno slikarstvo. Kako gledate na položaj sakralnog slikarstva u Hrvatskoj? Je li ono zahtjevnije od „svjetovnog“?

Nije dovoljno naslikati nekog sveca pa da je odmah i slika "sveta".

Treba biti "iznutra" kako bi se moglo pokazivati onima vani.

Moje slikarstvo pokušavam izvesti tako da ono u samoj svojoj biti bude sveto. Želim svijet učiniti dobrim. I da ljudi primijete Boga i božje.

Položaj sakralnog slikarstva u Hrvatskoj bi se mogao usporediti s jednom mojom izložbom pod nazivom "Blizu Boga", koja je prikazivala sva moja djela vezana za crkvu, a na koju je došao samo jedan jedini svećenik. Ostale župnike s dekanata to valjda nije zanimalo?

Povratak u Raj blizu velikog mora

Povratak u Raj, blizu velikog mora, 2007, 2008, ulje na platnu, 70x100cm

Povratak u Raj II

Povratak u Raj II, 2003, 2004, ulje na platnu, 162x130cm

Uz slikarstvo, bavite se i kiparstvom, fotografijom, dizajnom, književnošću, filmom... Odakle potreba za izražavanjem na više umjetničkih područja?

Nisam jedini jer mnogi moji kolege isto tako stvaraju na više kolosijeka.

Neka zapažanja se mogu prenijeti samo malim crtežom. Osjećaji se uvijek mogu bolje opisati riječima. Pojave morate stići fotografirati. Na dizajn vas često natjera nužda. Kiparstvo možda volite. Film je priča za sebe. Eto, moj život je takav.

Ali zato, ja ne znam; pjevati, svirati, kuhati, dobro govoriti i ne razumijem se u bezbrojno mnoštvo drugoga znanja.

Svatko je stvoren za nešto i to je veličina života. To je tako bilo, je i bude. I skoro pa ništa nije manje vrijedno od onog drugog.

Bez naslova A

Bez naslova, 1988, kombinirana tehnika na papiru, 71x50 cm

Apstrakcija 4

Apstrakcija IV, 1995, ulje na keramici, 15x15cm

Može li slikarstvo i općenito umjetnost mijenjati svijet?

Može, ako se hoće.

Ovisi o onome koji daje i onome koji prima.

Sa svojom svestranom ponudom rekao bih Vaša galerija predstavlja jedinstveni kulturni fenomen u Hrvatskoj. Odakle ideja?

Ideja je došla iz bespomoćnosti. Svaki umjetnik bi želio da njegova djela vide drugi ljudi. Uvijek je najbolje rješenje taj susret ostvariti kroz galerijski prostor. Umjetnik se odvaži krenuti na taj put, ali jako često nailazi na zapreku od zločestih ljudi koji žive u tom međupodručju bilo kao privatni galeristi ili kao namještenici raznih državnih institucija. Oni imaju svoj novčani interes ili jednostavno žele da im se klanjate...I tako je 2002. godine postala Galerija Matešin.

Svi oni koji sudjeluju u radu galerije u Bojani imaju puno ideja, ali nemaju puno novca!

Amfiteatar

Amfiteatar, Bojana

05201

Gabriel i Livadina, 2010, gips, cigla i beton

Slikar i veliki kulturni djelatnik Iso Kršnjavi rekao je da je „u teškoj borbi za opstanak naroda kultura jak i sjajan štit“. Jesu li hrvatski političari svjesni važnosti kulture za opstanak hrvatskog naroda?

Moglo bi se reći kako još uvijek nisu naučili istinu u kojoj svi učenici znaju za Michelangela, a nitko ne zna kako se je zvao tadašnji papa.

franjo matesin 6

Božić u Bojani

franjo matesin 5

Kako gledate na političku i društvenu situaciju u zemlji?

Većina ljudi bi bila sretnija kada ne bi morala gledati na tu stranu našega zajedničkoga života u našoj lijepoj zemlji.

Mnogo je onih koji su se odlučili baviti politikom, a nisu si u krevetu prije spavanja postavili pitanje; radimo li to zbog sebe ili da bi drugima bilo bolje?

Isus je svojim učenicima prao noge.

Koji su Vaši planovi za budućnost?

U budućnosti planiram nastaviti svoju borbu u Bojani i... nikada neću glasovati za komuniste!

Davor Dijanović

GALERIJA MATEŠIN

Galerija Matešin je otvorena 2002. godine. Od 2008. godine je izložen stalni postav likovnih radova akademskog slikara Franje Matešina.

Nalazi se u selu Bojana koje je udaljeno 7 km od Čazme, 25 km od Bjelovara i 60 km od Zagreba.

galerija 0A

Galerija Matešin je kulturni centar koji se sastoji od; Sjeverne i Južne galerije sa stalnim postavom, prodajnog dijela sa slikama i suvenirima, terase za kino-projekcije, parka s igralištem za djecu, Amfiteatra u kojemu je mali povijesni muzej sela Bojane te Sportskih terena.

U okviru programa Galerije Matešin se postavljaju likovne izložbe, izvode koncerti i predstave, prikazuju filmovi, održavaju razne radionice, tečajevi, promocije, sastanci te organiziraju druge kulturne, zabavne i sportske manifestacije.

Zadnju nedjelju u srpnju se organizira "Dječji dan" posvećen djeci, koji obiluje šarolikim igračkama te igrama za djecu i roditelje, likovnim i kreativnim radionicama, a završava predstavom za djecu.

U mjesecu listopadu se održavaju "Dani oraha i lješnjaka" na kojima izlažu proizvođači oraha i lijeske, priređuju se stručna predavanja i programi za učenike, a sve skupa uljepšavaju kolači, slastice i ostali proizvodi sela.

galerija 0B

Za vrijeme prosinca se priređuje "Bojani Božić u Bojani"; događanje s tradicijskom božićnom rasvjetom, otvorenim ognjištem, traženjem bombona u slami i općenito Hrvatskim božićnim blagdanskim ugođajem.

Kroz godinu galeriju posjeti nekoliko tisuća ljudi iz zemlje i cijeloga svijeta.

Galerija Matešin je otvorena svaki radni dan uz prethodnu najavu.

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 10-12-2018, 02:16:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).