Interliber 2007. - tri naslova Hrvoja Hitreca

Smogovci za sva vremena

Sa Smogovcima je od početka krenulo dobro. Čim se pojavio (1976.), »romančić za nešto stariju djecu i prilično mladu omladinu« izazvao je ushićenje ne samo publike kojoj je najprije namijenjen već i kod nešto zahtjevnije publike, malobrojnih književnih kritičara koji sustavno prate produkciju domaćih autora namijenjenu djeci i mladeži, kao i ushit akademskih krugova koji »po zadatku« prate razvoj dječje književnosti, i hrvatske i svjetske. Radnju svoga prvoga romana o Vragecima Hitrec je smjestio u rubnu zagrebačku četvrt Peščenicu. Peščenica je tada bila gotovo romantična, skromna četvrt, a pod pojmom romantike razumijevamo da se susjedi poznaju, da se pozdravljaju kada se sretnu, da se za vrijeme ljetnih mjeseci društveni i obiteljski život zbiva u dvorištima, da u tim dvorištima žive domaći ljubimci, da četvrt ima svoje čudake, svoje umjetnike, svoje fakine i svoje ljubavne parove... Urbana i moderna priča, ispripovijedana brzo i zanimljivo, bez moralnih, pedagoških i inih pouka, bila je idealna podloga za ekranizaciju.

I nije prošlo mnogo vremena od objavljivanja Smogovaca do televizijskog prikazivanja priče o Naselku, Vragecima, Crnome Džeku i ostalima. Naime, nakon što su Smogovci gotovo ušli u legendu po broju čitatelja koji se širio i izvan granica Hrvatske, godine 1981. započelo je snimanje istoimene televizijske serije za koju je scenarij napisao sam autor − Hrvoje Hitrec. U deset godina (1981. − 1991.) snimljena je 31 epizoda u režiji Milivoja Puhlovskog. Dakako, sve te epizode ne temelje se samo na ovom romančiću koji ste upravo pročitali ili ga pak kanite čitati već i na romanima koje je Hrvoje Hitrec napisao nakon Smogovaca, a to su: Smogovci i strašni Bongo (1987.), Zbogom, Smogovci (1989.), Smogovci i biće iz svemira (1992.). Posljednjih sedam epizoda Smogovaca snimljeno je sredinom 1990-ih prema posljednjem nastavku sage o dečkima i curama s Peščenice − romanu Smogovci u ratu (1996.).

U televizijskom serijalu koji su s podjednakom pozornosti gledali i djeca i njihovi roditelji pojavili su se danas poznati glumci: Tomislav [triga (Dragec), Damir [aban (Mazalo), Ivica Zadro (Pero), Mario Mirković (Cobra), \eljko Bilen ([tefek), Edin Osmić (Buco), Slavica Knežević (Sonja), Ilija Ivezić (\andar), Omer Alin i Boris Mirković (Dado), Anamarija Petričević i Višnja Babić (Dunja), Slavko Brankov (Crni Džek), Božidar Košćak (Kumpić), Ksenija Pajić (Nina), ‰orđe Rapajić (Nosonja) i Mira Furlan te mnogi drugi, a gostujuće uloge odigrali su Biserka Ipša, Danko Ljuština, Vili Matula, sam autor Hrvoje Hitrec, tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, televizijski voditelj Branko Uvodić, redateljica Snježana Tribuson, rock glazbenik Branimir [tulić, legendarni nogometni trener Miroslav ]iro Blažević i mnogi drugi. Glazba uvodne špice uzeta je iz slavnoga vesterna Sedmorica veličanstvenih Johna Sturgesa.

Sa Smogovcima ne samo da je od početka krenulo dobro, kako smo ustvrdili na početku teksta, nego se i nastavilo dobro. Televizijska serija Smogovci postigla je nezapamćen uspjeh među gledateljima u Hrvatskoj i izvan nje, a jedino pitanje na koje mnogi ne znaju odgovor jest: Je li bolji roman ili je pak ipak bolji televizijski serijal? [to je pridonijelo popularnosti Smogovaca − vješto ispripovijedana priča, zanimljivi likovi, jezično bogatstvo ili, pak, sve to zajedno − danas i nije tako važno, važno je to da su uz Smogovce odrasli mnogi naraštaji čitatelja, koji im se i danas rado vraćaju. Knjigu je ilustrirao Dario Kukić.

Humandel na valovima mitologije i ekologije

Vid je neobičan dječak neobična izgleda. Iako mu se na licu zrcali umiljata blagost, njegove su oči ondje gdje bi trebale biti sljepoočice, nos se jedva nazire, a donja čeljust duljinom nadmahuje gornju. Osim što neobično izgleda, Vid ima još jednu osobinu − ne govori. Odnosno, ne razgovara s ljudima, ali zato vrlo spretno razgovara s dupinima. Dobri dupin odvest će ga u pustolovinu, pokazat će mu ostatke drevne Argonide, koju ljudi pogrješno nazivaju Atlantidom, upozorit će ga na opasnosti koje vrebaju naš planet ako ljudi nastave onečišćivati zrak, tlo, vodu, paliti šume i ubijati životinje... Vid je, zapravo, humandel, pola čovjek − pola dupin, i upravo je on taj koji ljudima treba prenijeti poruku dupina... Postoji još samo jedna prepreka − Vid mora progovoriti ljudskim jezikom...

Zanimljivu priču prepunu pustolovina Hrvoje Hitrec ispripovjedio je vješto i spretno, oslanjajući se na mitologiju i ekologiju, znanost koja nas upozorava da je krajnje vrijeme da ljudi promijene svoje ponašanje i počnu živjeti i stvarati u skladu s prirodnim zakonima. U suprotnome ne će biti dobro ni za koga od nas, a Zemlja bi mogla opet »postati neinteligentnom provincijom kao što je nekada i bila«. Knjigu je ilustrirala Pika Vončina.

Hrvatske legende u 37 slika

Hrvoje Hitrec (1943.), romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, svoje je legendarne priče oblikovao služeći se raznim izvorima, i zbiljskima i izmaštanima, iz hrvatske prošlosti i kulture: od najstarijih vremena (dolaska Hrvata na ove prostore) do marijaterezijanskog razdoblja (duboko u 18. stoljeće). Pogledamo li Hitrecovu zbirku od 37 hrvatskih legendi u cjelini, možemo ustvrditi da je riječ o vrlo širokome i uvjerljivome poznavanju hrvatske prošlosti i kulture utemeljene u raznim izvorima, najčešće (o)pisanima i dokumentiranima, te u usmenoj tradiciji. Može se tek nagađati kako je autor došao do svih tih »sitnih« i pomno tkanih zgoda (epizoda) iz cjelokupne hrvatske povijesti! Nedvojbeno je, međutim, da autor poznaje, i autentično prenosi, raznovrsnu hrvatsku povijesnu i kulturnu zbilju tijekom više od tisućgodišnjeg trajanja, koliko traje vremenski okvir njegovih priča. I, kao pouzdan pripovjedač, zna što treba učiniti s tom raznovrsnom građom − stvara priče s »poznatim« likovima, znanim i neznanim akterima, čudesnim događajima, vješto uklopljenim intrigama, zapletima i raspletima, nevjerojatnim rješenjima fabularnog tijeka, svevremenskim značenjem i aktualnošću... Narativna se odlika njegova djela može svesti u nekoliko riječi: glatka, dosljedna, uvjerljiva, lagana, intrigantna, višelinijska, dojmljiva…

Hrvoje Hitrec stvarao je ove priče-legende prateći u kontinuitetu neke važne zgode iz života Hrvata. »Nosivi« bi se motivi mogli svrstati u tri skupine. U prvu skupinu, najbrojniju, pripadaju povijesne zgode iz života Hrvata, od doseljenja, početaka života na ovim prostorima, preko narodnih vladara, presudnih povijesnih bitaka, (su)odnosa s Turcima, života u vrijeme Arpadovića, Mletaka, Habsburgovaca i dr. Drugu skupinu čine religijske teme, osobito one vezane za marijanski kult među Hrvatima, zgode iz života Crkve. U treću se ubrajaju raznovrsne mjesne legende, posebice one iz zagrebačkoga života. Svaka od oblikovanih priča ima svoj unutrašnji razlog postanka, svoju unutrašnju stvaralačku zakonitost i svrhovitost, i kao takve čine strogo i pomno ostvarenu cjelinu koja pokazuje specifičnost hrvatskoga etnikuma. Manirom vrsnog stilista svoje je priče, prepune životnosti, ljepote, punine i dojmljivosti, dotjerao do prepoznatljive hitrecovske elegancije. Knjigu je orisao Dušan Gačić.

Pripremili: M.V. i N. P.
Hrvatsko slovo

{mxc}


Ned, 5-04-2020, 01:41:16

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.