Naša, vaša i njihova Hrvatska

U današnjem svijetu ima mnogo država, ali mali broj među njima imaju nacionalne blagdane. Većina država ima dan nezavisnosti, od prethodne vlasti (obično imperijalne ili kolonijalne) i tada obično zahvaljuje prethodnim vođama i generacijama na žrtvama i pobjedama na putu do slobode države. To su državni, a ne nacionalni blagdani. Ima i država koje, kao Australija ili Novi Zeland, slave bitke na drugome kraju svijeta (bitka u Galipolju u Turskoj) kada su pokazale da imaju vlastitu vojsku kojom se mogu koristiti u ratovima za obranu ili agresiju. Ni to nisu nacionalni blagdani. Težnja za slobodom temeljni je smisao stvaranja čovjeka, obitelji, naroda i države.

Nije lako ostati slobodan kao pojedinac u obitelji, narodu i državi. Bog je dao slobodu kao temeljnu snagu ljudima i pozvao ih od prvoga dana da u uvijek čuvamo i gradimo slobodu, pojedinačno i zajednički. Na putu i u odgovornosti za slobodu može se posrnuti, od svakodnevnih pogrešaka do velikih tragedija. Svako jutro molim se za slobodu, da očuvam što je stvoreno u mom životu, obitelji, narodu i državi. Na kraju dana pitam se jesam li taj dan živio dostojno slobodi koju mi je Bog dao, što sam pogriješio, što treba promijeniti i kome se ispričati. Hrvatski narod već više od tisuću godina slavi svoje vjerske blagdane, a slavit će ih i u budućnosti. Međutim sve do BlagdaniNacionalni blagdani obuhvaćaju cijeli narod, obitelji i pripadnike toga naroda u cijelom svijetu. Oni objedinjuju cjelokupno sjećanje na stoljetnu patnju i zalaganje za slobodu, kao i odgovornost svakoga da dalje stvara slobodu, danas i za budućnost. Nacionalne blagdane slave narodi koji su ostvarili slobodu, svjesni su te odgovornosti pojedinačno i grade vlastite državesamostalnosti i obrane Hrvatske Hrvati nisu imali nacionalne blagdane, poput Izraela, Dana zahvalnosti u SAD-u, Francuskoj i nekim drugim državama.

Nacionalni blagdani obuhvaćaju cijeli narod, obitelji i pripadnike toga naroda u cijelom svijetu. Oni objedinjuju cjelokupno sjećanje na stoljetnu patnju i zalaganje za slobodu, kao i odgovornost svakoga da dalje stvara slobodu, danas i za budućnost. Nacionalne blagdane slave narodi koji su ostvarili slobodu, svjesni su te odgovornosti pojedinačno i grade vlastite države. Na nacionalne blagdane imaju pravo oni narodi koji su izborili, čuvaju i razvijaju svoju slobodu. Nacionalni je blagdan poseban osjećaj, svijest o pripadnosti, poštivanje žrtava prošlosti, zahvalnosti Bogu i spremnosti da se dalje stvara sloboda. Na taj dan nema razlike između predsjednika države, vojske, bogatih, svećenika i svakoga pojedinca. Na taj dan kao da smo svi došli na izvor slobode, vlastitoga smisla, da se napijemo najplemenitijih iskustva naših predaka koji su teško, patnjom, vjerom, znanjem, umjetnošću i djelima gradili izvor iz kojega pijemo i da osjetimo u sebi snagu da kažemo: 'Ja sam slobodan čovjek i živjet ću stvarajući slobodu'.

Ponekad vlasti, baš u državama koje doista nisu slobodne, nameću narodu da slavi trenutačnu političku vlast, vojno maršira pred njima, klanjajući se vlasti, a odvajajući se od naroda i slobode.

Hrvatski nacinalni blagdan – ujedinjenje svih Hrvata

Ja sam Hrvat, sa židovskim nasljeđem. Kao Židov nosim tisućljetno iskustvo vjere, odgovornosti i zalaganja za slobodu, od Adama do neposrednih predaka. Kao Hrvatu, u meni je duboki osjećaj predivne slobode Dubrovnika. Dubrovačke zidine pružile su mogućnost Hrvatima da grade ljepotu, slikaju, vjeruju, istražuju i budu slobodni ljudi među prvima u svijetu. Sloboda je moj smisao kao vjernika, znanstvenika i čovjeka. Ipak, tek u vrijeme stvaranja i obrane Hrvatske postao sam slobodniji nego ikada prije. Sve povijesno nasljeđe i dnevno zalaganje za slobodu, pretvorilo je Hrvatsku u slobodan narod i državu.

Da bude sasvim jasno, hrvatsku su slobodu kroz stoljeća mukotrpno i hrabro stvarali svi pripadnici hrvatskoga naroda, bez obzira na spol, sob, struku i mjesto života, uključivši sve hrvatske iseljenike. Isto tako, naša sloboda nije ostvarena pobjedom nad nekim, već mukotrpnim zalaganjem, stradanjem i upornošću hrvatskoga naroda. Ne samo što ne slavimo pobjedu nad nekim, već i neprijatelje smatramo Božjim bićima i želimo što prije obnoviti mir i suradnju. Spadam u Hrvate vjernike i znam da nas je Isus pozvao da se okupimo i stvorimo, ne bilo kakvu već jaku i dobru hrvatsku državu. Kao znanstvenik nesumnjivo znam da mala država u istinskome smislu može biti jača od bilo koje velesile povijesti.

Kao hrvatski branitelj proživio sam ujedinjavanje hrvatskih plemena u hrvatski narod, i danas svaki od nas kad se predstavlja, treba reći da je Hrvat-Slavonac, Hrvat-Zagorac, Hrvat-Dalmatinac, Hrvat-Židov, Hrvat-Srbin. Više Hrvati nisu podijeljeni na plemena, ni nacionalno ni teritorijalno. Hrvati su suvereni narod u Hrvatskoj i zajedno s Bošnjacima i Srbima u Bosni i Hercegovini. VukovarPozivam hrvatske institucije znanja, umjetnosti i ljudskih prava da iskažu istinski vječni blagdan ujedinjenja svih Hrvata u Vukovaru, koji se dogodio 18. studenoga 1991. godine. Molim i tražim od trenutačnih političara i imenovanih predstavnika izdvojenih Srba da se prestanu igrati statistikom, da se prestanu oslanjati na statistiku i pridruže velikom danu ujedinjenja Hrvata.Više nema hrvatskih iseljenika. Oni su danas, Amerikanci, Kanađani, Australci, ali i dio hrvatskoga naroda. Oni su svojim radom izborili sva prava u njihovoj današnjoj zemlji, ali i ostali dio današnje, slobodne Hrvatske. tijekom stoljeća Hrvatska je pokrivena mjestima nepravednih progona i stradanja.

Ne postoji hrvatska obitelj koja ne nosi sjećanje na progon i stradanje. Ali u Vukovaru, na Ovčari, razdvojena, progonjena, pljačkana, protjerana hrvatska plemena postala su ujedinjeni hrvatski narod koji je izrazio spremnost da zajednički podnese sve patnje, obrani i oslobodi cijelu Hrvatsku, poveže sve Hrvate i stvara budućnost jake hrvatske države. Za mene je Vukovar/Ovčara Memorijal i vječna odgovornost za sva stradanja Hrvata tijekom povijesti. Uz postojeći spomen-dom na Ovčari, treba dodati i povijesni prikaz hrvatskoga stradanja. Ovdje želim istaknuti i pravu istinu: da u zadnjem ratu Vukovar nikada nije ni pao. Pred Vesnom Škare Ožbolt, gdje sam i sam bio, general Jacques Klein preuzeo je vlast od Branka Borkovića - Mladoga Jastreba.

Razdoblje između toga vrijeme je barbara. Protestiram na statistički popis stanovnika u Hrvatskoj, koji nije mene i milijune Hrvata diljem svijeta prikazao kao Vukovarce. Nema nijednoga grada na svijetu koji nije više hrvatski nego Vukovar. Ovo je prava istina o Vukovaru. Već godinama ugledni Hrvati ne dolaze na obilježavanje ovoga velikog hrvatskog blagdana. Pozivam hrvatske institucije znanja, umjetnosti i ljudskih prava da iskažu istinski vječni blagdan ujedinjenja svih Hrvata u Vukovaru, koji se dogodio 18. studenoga 1991. godine. Molim i tražim od trenutačnih političara i imenovanih predstavnika izdvojenih Srba da se prestanu igrati statistikom, da se prestanu oslanjati na statistiku i pridruže velikom danu ujedinjenja Hrvata.

Hrvatski nacionalni blagdan – Dan domovinske zahvalnosti

Petoga kolovoza 1991. godine predsjednik dr. Franjo Tuđman, kada je uzdigao hrvatsku zastavu na Kninskoj tvrđavi, stisnuo je šake i uzdigao pogled prema nebu, u nijemoj zakletvi cijeloj hrvatskoj povijesti i odgovornosti za budućnost na istinskom početku svehrvatske slobode. Zato je odlučio da taj dan nazove Danom domovinske zahvalnosti. To je dan koji trebaju slaviti sve hrvatske obitelji u svijetu. Na taj dan najstariji i najmlađi član obitelji trebaju izvjesiti hrvatsku zastavu.

Navečer se cijela obitelj treba okupiti na hrvatskoj večeri, od najmlađih do najstarijih. Stariji trebaju zahvaliti svima za stvaranje Hrvatske, mlađi govoriti o učenju, a mladi, danas najodgovorniji, progovoriti o danas najtežim pitanjima obitelji i zemlje te kako ih rješavati. Hrvatska večera jednaka je svugdje na svijetu, neka ju razrade naši turistički stručnjaci. Može se pozvati i prijatelja obitelji. Predsjednica poziva krug javnih osoba (ne samo političkih) i oni imaju istu večeru.

Na kraju

Postojao je i blagdan nezavisnosti, ali on je birokratski razoren. Sada si je politika uzela opasna prava u razaranju hrvatskih nacionalnih blagdana. Premijer Milanović mora shvatiti da ovi blagdani ne pripadaju ništa više njemu, nego tek rođenome djetetu. Uzeo si je za pravo da o tome razgovara s nekoliko generala, a Domovinsku zahvalnost i ne spominje. On tako malo zna o obrani Hrvatske, 'Oluji' i Domovinskoj zahvalnosti, da me to plaši.

'Oluja' je bila vojno-redarstvena akcija oslobođenja Hrvatske. Kao takva, ona je vrh piramide hrvatske borbe za slobodu, borbe za hrvatsku državu. Niti se nju može odvajati od povijesti, niti vojnike od naroda. Posebnost 'Oluje' je i u tome što je ona provedena i zato da bi se spriječio genocid nad Bošnjacima u Bihaću, gdje bi vjerojatno bilo nekoliko puta više žrtava nego u Srebrenici.

Iznio sam svoja razmišljanja o hrvatskim blagdanima. Pozivam da se makne politika iz onoga što joj ne pripada. Pozivam i narod da se ne odreknu ni slobode ni blagdana. Neka hrvatski ljudi znanja i narod zajedno rasprave i odluče o hrvatskim blagdanima, a Milanović neka sluša, služi i poštuje.

dr. Slobodan Lang
Hrvatski tjednik

Ned, 20-10-2019, 09:30:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.