Kanadski Hrvat novi je hrvatski premijer

Povratnik iz Kanade inženjer Tihomir Orešković, odrastao u Hamiltonu, novi je predsjednik Vlade Republike Hrvatske, ponosan što će znanje vrhunskoga poduzetnika stečeno u svijetu iskoristiti u rodnome Zagrebu za boljitak hrvatske nacije. Taj je 49-godišnji inženjer kao nestranački kandidat u Hrvatskome saboru 22. siječnja predstavio program buduće Vlade RH i svoj tim s 20 ministara i dva potpredsjednika, zahvaljujući prepoznavanju njegovih stručnih kompetencija od Domoljubne koalicije - koju zajednički predvode HDZ i reformistički Most nezavisnih listi, a nakon izbornoga poraza vlade SDP-a i koalicije Hrvatska raste. Tako je okončana šestotjedna postizborna kriza bipolarnog apatičnog stranačkog sustava, iznjedrivši vladu stručnjaka.

4301

Orešković je, umjesto klasičnim izlaganjem, Vladin četverogodišnji program predočio u tridesetminutnoj power GovorNakon njegova govora pred saborskim zastupnicima na hrvatskom jeziku obojenom engleskom fonetikom, uslijedila je rasprava od 14 sati pa Oreškovićeva završna riječ u kojoj je poentirao zavidnom razinom kulture slušanja „o ustašama i partizanima“, ali i neprijepornim razumijevanjem gospodarskih prilika i rastuće nejednakosti u hrvatskome društvu. Politički početnik i poslovni as mirno je dočekao rezultate glasovanja u parlamentu, prošavši vrlo dobro s 83 glasa za, 61 protiv i pet suzdržanih.point prezentaciji, zorno istaknuvši ciljeve koje njegov tim planira provesti kako bi ubrzao oporavak zemlje nakon šestogodišnje recesije i uravnotežio socijalno- tržišno gospodarstvo Hrvatske, unatoč činjenici da on sam dolazi iz korporacijskih krugova tzv. krupnoga kapitala. Stoga je odmah dočekan otporom u dijelu parlamentarne opozicije, sažetom u iskazu - država nije isto što i korporacija, otkud milijunaš u Banskim dvorima! Nakon njegova govora pred saborskim zastupnicima na hrvatskom jeziku obojenom engleskom fonetikom, uslijedila je rasprava od 14 sati pa Oreškovićeva završna riječ u kojoj je poentirao zavidnom razinom kulture slušanja „o ustašama i partizanima“, ali i neprijepornim razumijevanjem gospodarskih prilika i rastuće nejednakosti u hrvatskome društvu. Politički početnik i poslovni as mirno je dočekao rezultate glasovanja u parlamentu, prošavši vrlo dobro s 83 glasa za, 61 protiv i pet suzdržanih.

Hrvatsku transformirati u tri ključna područja

Premijer Orešković drži da će u mandatu svoje vlade do 2020. uspjeti transformirati Hrvatsku u tri ključna područja: gospodarskome rastu, konkurentnosti i kvaliteti života. Citirajući slogan američkoga generala Georgea S. Pattona Prihvatite izazov tako da možete osjetiti draž pobjede, Orešković je zapravo nastojao motivirati cjelokupnu političku arenu i naše građanstvo. S tom bi sinergijom postindustrijskog društva Lijepe Naše bilo većeg izgleda ostvariti i naš i Oreškovićev san o osiguranju godišnjega rasta BDP-a za više od tri posto i smanjivanju javnoga duga na manje od 80 posto BDP-a do 2020.; smanjivanju deficita na manje od tri posto BDP-a do 2017.; povećavanju izvoza za 30 posto; smanjivanju nezaposlenosti ispod 14 posto te žuđenom povećanju BDP-a po glavi stanovnika za 2.000 eura. Uz pokretanje inozemnih investicija, cilj je u iduće četiri godine, ističe Orešković, uložiti milijardu eura kako bi se što bolje iskoristili europski fondovi i povlačilo minimalno milijardu eura godišnje od 10,8 milijardi koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju. Udio izvoza u BDP-u najmanji je u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, konstatira Orešković, pa povećavanje izvoza za 30 posto biva ključnim čimbenikom za rast BDP-a i konkurentnosti, što bi odaslalo pozitivnu poruku našemu društvu, rekao je premijer i najavio kako je moguće inovacijama pozicionirati Hrvatsku na ljestvici konkurentnosti u top 50 u svijetu.

Visok postotak potpore građana

„Ispunili smo jedan san prije 25 godina, dobili smo slobodnu Hrvatsku. Naš drugi san je stvoriti modernu Hrvatsku koja će zadržati svoju tradiciju i pružiti bolji život nama i našoj djeci. Na kraju vas pitam: ako ne sada - kada, ako ne mi, a to smo svi, onda - tko“, zaključio je Orešković.

4302

Na simpatije u javnosti, iako nije karizmatičan komunikator, Orešković žurno odgovara na svome Facebook profilu: HrvatskaHrvatska iz koje su otišli Tihomirovi roditelji Đurđa i Dane, noseći ga u naručju kao jednogodišnjeg dječaka, šezdesetih godina 20. stoljeća, i ova u koju se on vraća u 21. stoljeću kao afirmirani poslovni i obiteljski čovjek dva su različita svijeta koje razlikuje jedna ključna činjenica - (ne)sloboda kretanja ljudi i robe. Iako bismo voljeli da on sam bolje vlada hrvatskim jezikom, Oreškovićevi poput svih ostalih kanadskih Hrvata nemaju ama baš nikakvog problema s vođenjem uljuđenoga dijaloga između tih dvaju svjetova jer su sudjelovali u svim postignućima hrvatskoga naroda prije i poslije pada Berlinskoga zida te u svakoj etapi nastanka hrvatske države i iznad vlastitih mogućnosti. Pomagali su nesebično i u ljudstvu i materijalno - kad je domovini bilo najteže!„Zahvaljujem građanima Republike Hrvatske na potpori koju su mi iskazali u prvom istraživanju provedenom nakon što je Sabor imenovao novu Vladu kojoj sam na čelu. Ovako visok postotak potpore građana obvezuje me da opravdam povjerenje koje mi je iskazano. Kao i do sada, u dogovoru sa svojim potpredsjednicima i ostalim kolegama ministrima, radit ću ono što mislim da je najbolje za gospodarski oporavak i financijsku stabilnost države te za socijalno pravednije društvo. Ovih dana se čulo da Vlada nema program. Prigovarali su mi zato što moje izlaganje u Saboru nije uvezano u debeli niz papira. Živimo u suvremenome digitalnom svijetu i želio sam to pokazati i svojim predstavljanjem programa. Naš cilj je dići rast BDP-a na razinu od najmanje tri posto, smanjiti nezaposlenost na stopu koja neće biti veća od 14 posto, zaustaviti galopirajuće vanjsko zaduživanje države i uravnotežiti dohodovnu i rashodovnu stranu proračuna bez uvođenja novih interventnih poreza. Sve naše mjere koje ćemo donositi bit će sistemske i dugoročne. Poslovna klima u Hrvatskoj mora postati stabilna.“

Dijalog između dvaju svjetova

Hrvatska iz koje su otišli Tihomirovi roditelji Đurđa i Dane, noseći ga u naručju kao jednogodišnjeg dječaka, šezdesetih godina 20. stoljeća, i ova u koju se on vraća u 21. stoljeću kao afirmirani poslovni i obiteljski čovjek dva su različita svijeta koje razlikuje jedna ključna činjenica - (ne)sloboda kretanja ljudi i robe. Iako bismo voljeli da on sam bolje vlada hrvatskim jezikom, Oreškovićevi poput svih ostalih kanadskih Hrvata nemaju ama baš nikakvog problema s vođenjem uljuđenoga dijaloga između tih dvaju svjetova jer su sudjelovali u svim postignućima hrvatskoga naroda prije i poslije pada Berlinskoga zida te u svakoj etapi nastanka hrvatske države i iznad vlastitih mogućnosti. Pomagali su nesebično i u ljudstvu i materijalno - kad je domovini bilo najteže!

Svjedočimo da kanadski Hrvati i danas ne žive u slavnoj prošlosti predvođenoj hrabrim Norvalovcima i našim vizionarskim katoličkim misionarima, već na krilima suvremene mobilnosti inovativno šire spoznaje o Hrvatskoj, što se iščitava iz aktualnoga Sporazuma o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu i University of Toronto, rangiranom među prvih 20 sveučilišta u svijetu. Na temelju toga sporazuma ondje na tri kolegija posvećena hrvatskoj kulturi Mediterana odnedavno studira 150 mladih, što je potvrda kako je kolegij o mediteranskim gradovima RH došao u pravo vrijeme i kako je ideja naših domoljuba iz kanadske AMCA-e pala na plodno tlo zelenih ekonomija. U tom iseljeničkom ozračju razmjene vrlina, što je karakteristično za kanadski multikulturalizam, formirana je čestitost našega novog premijera.

4303

Niti Tihomir uzima mesijansku ulogu oslobađanja domovine, koju je imao naraštaj njegova oca iz doba nastanka InvesticijaPoduzetnik svjetskoga kalibra za kratko je vrijeme u Plivi, koja je još prije desetak godina prešla u vlasništvo Teve, ostavio dobar dojam na hrvatske poslovne ljude i političare pa hvale njegove kompetencije, poslovne veze, kao i zasluge za domaće farmaceutsko tržište. Najzaslužniji je za nedavnu Tevinu investiciju od 400 milijuna eura u RH u sklopu osnivanja Centra financijskih aktivnosti Zagreb (Shared Service Center Zagreb, SSC Zagreb) za europske lokacije te multinacionalne tvrtke, koji trenutačno zapošljava više od stotinu stručnjaka s tendencijom razvitka projekta. To je najveća greenfield investicija u Hrvatsku ovoga desetljeća i mjera patriotizma Tihomira Oreškovića – koji je uvjerio Izraelce da su Plivini ljudski resursi na svjetskoj razini.neovisne hrvatske države, niti otima profit neoliberalnim domaćim i stranim pohlepnicima koji nam sišu krhku nacionalnu supstanciju. To je zlo začinjeno korupcijom zemlju dovelo do ruba bankrota s vanjskim dugom gotovo većim od bruto domaćega proizvoda i s vrijednosti imovine u nacionalnom vlasništvu manjom u odnosu na vrijeme prije tranzicije. Inženjeru Oreškoviću s višedesetljetnim iseljeničkim iskustvom, koji se u Hrvatsku vratio prije šest godina primamljivom poslovnom prilikom na poziciju čelnoga čovjeka farmaceutske tvrtke Plive, zadatak je - srećom suprotan - da sačuva preostalo obiteljsko srebro Lijepe Naše i nastavi gospodarski oporavak daljnjim reformama javnoga sektora te obrazovnoga i pravnoga sustava, nakon neuspjeha SDP-ove ekipe.

Najveća greenfield investicija u Hrvatsku

Poduzetnik svjetskoga kalibra za kratko je vrijeme u Plivi, koja je još prije desetak godina prešla u vlasništvo Teve, ostavio dobar dojam na hrvatske poslovne ljude i političare pa hvale njegove kompetencije, poslovne veze, kao i zasluge za domaće farmaceutsko tržište. Najzaslužniji je za nedavnu Tevinu investiciju od 400 milijuna eura u RH u sklopu osnivanja Centra financijskih aktivnosti Zagreb (Shared Service Center Zagreb, SSC Zagreb) za europske lokacije te multinacionalne tvrtke, koji trenutačno zapošljava više od stotinu stručnjaka s tendencijom razvitka projekta. To je najveća greenfield investicija u Hrvatsku ovoga desetljeća i mjera patriotizma Tihomira Oreškovića – koji je uvjerio Izraelce da su Plivini ljudski resursi na svjetskoj razini.

Njegov otac Dane, rođeni Ličanin iz sela Čovića u blizini Ličkoga Lešća, svojedobno se brzo nakon zagrebačkih iskustava u tvrtki Ina Oki - uklopio u kanadsko tržište rada i u hrvatsku zajednicu u Hamiltonu, gdje je bio aktivan u mnogobrojnim hrvatskim društvima i našoj katoličkoj župi Svetoga Križa. Hvale ga kao vrlo odgovornog čovjeka te su mu iseljenici zbog toga često povjeravali poslovne knjige. Dok su se Tihomir i njegov mlađi brat Eddy školovali, otac se, uz rad u tvornici, uspinjao na društvenoj ljestvici hrvatske dijaspore u Kanadi postavši predsjednik IO nogometnog kluba Hamilton Croatia 1979., dok početkom devedesetih postaje predsjednik HDZ-ova odbora za Hamilton. Skloniji hokeju od nogometa, učenju od sporta – Oreškovićev stariji sin Tim kreće u drugom smjeru od oca i usavršava se u znanosti i biznisu.

Bogato poslovno iskustvo u kombinaciji s hrvatskim podrijetlom bili su presudni da mu Teva pruži priliku da se vrati u Hrvatsku i preuzme vođenje Plive. Oreškovićev tim je posao u ovome dijelu svijeta Tevi podigao na zavidnu razinu, tj. na prihode od 1,6 milijardi dolara.

U Zagrebu Tihomir pripada utjecajnoj grupi povratnika iz Kanade koji su odlučili svoje znanje i novac uložiti u RH, zapošljavati i razvijati poslove u domovini. Oreškovićev dobar znanac je Joe Bašić, predsjednik Kanadsko-hrvatske komore, domaćoj javnosti najpoznatiji po organiziranju najuglednijega i najunosnijega domaćeg festivala elektroničke glazbe - Ultra Europe u Splitu, koji je u Dalmaciju ljetos donio više od pola milijarde kuna. Kaže kako je njegov prijatelj Orešković izniman čovjek.

4304

-Upoznali smo se još osamdesetih u Kanadi dok je Tim bio student. Spojili su nas zajednički korijeni jer obojica imamo ličko podrijetlo. Tim je bio iznimno predan školovanju, vrlo ozbiljan i ambiciozan. Uvijek se htio dokazati u svemu što je radio i to mu je bilo vrlo važno. Htio je ostaviti nešto iza sebe. Ja sam se u Hrvatsku vratio puno prije njega, 1997., ali smo druženje obnovili u Kanadsko-hrvatskoj komori. Fascinirala me njegova karijera, a pogotovo to što je doista domoljub koji ima najbolje namjere za Hrvatsku - kaže Bašić.

Putujući svijetom od Kanade i Portorika do Nizozemske i Hrvatske – Tihomir nije prekidao kontakte s domovinom te je svake godine od 2003. s obitelji dolazio na ljetovanje u Hrvatsku, posjećujući i rodbinu u Zagrebu, Lici i Međimurju.

Osmero unučadi Đurđe Orešković

Njegova majka, umirovljenica Đurđa Orešković (72), rjeđe posjećuje stari zavičaj jer je u Kanadi posvećena brizi za četvero djece njezina drugog sina Eddyja (46). Baka Đurđa na proljeće planira doći unučadi na zagrebačkoj adresi - Sanjinoj i Tihomirovoj djeci Emi (19) Eli (16), Jakovu (8) i Filipu (6).

- Vijest je jako pozitivno odjeknula, cijela hrvatska zajednica u Kanadi uvjerena je da je to izniman događaj za našu domovinu, ali i za dijasporu. Svi se molimo da Tihomir uspije u onome što je naumio, da napravi najbolje za Hrvatsku te da svima bude bolje. Znanja, snage i odlučnosti za to ima, no svjesni smo da ga na tom putu očekuju mnogi izazovi. Jer politika je sasvim drukčiji svijet od svega s čim se Tihomir dosad susretao - kaže Đurđa Orešković, koja je prva saznala za novost da Tihomir postaje mandatar Vlade RH.

4305

Majka živi u obiteljskoj kući s vrtom, koju je s pokojnim suprugom Danom podigla 1976. Njihov životni put tipična je hrvatska emigrantska priča. Bračnog suputnika Danu upoznala je u Zagrebu u Graberju iznad Črnomerca, gdje joj se obitelj doselila iz Međimurja iz mjesta Goričana. Radila je u tekstilnoj tvornici DTR-u. Nakon vjenčanja i rođenja sina Tihomira 1966. u zagrebačkoj Petrovoj bolnici, živjeli su pod istim krovom s njezinom obitelji i sanjali bolji život.

'Sad će biti prisiljen usavršiti znanje hrvatskoga'

Odlučili su se za Kanadu te uz pomoć Caritasa i katoličke misije u Torontu pronašli posao u gradu čelika i teške industrije - Hamiltonu. Nakon dolaska u Ontario snalazili su se kako su najbolje znali, družeći se i s Kanađanima i sa zemljacima. Đurđa je u Kanadi nastavila raditi u tekstilnoj industriji u tvornici čarapa, a nakon toga je do mirovine petnaest godina radila kao čistačica u bolnici. S vremenom su Tim i Eddy preuzeli brigu i osigurali ocu oboljelom od raka medicinsku njegu te majci sigurnu starost.

Uz pohađanje redovite nastave, majka je Tihomira upisala i u dopunsku hrvatsku školu jer joj je bilo stalo da joj sin dobro nauči materinski jezik. No, on se nakon četiri razreda odlučio ispisati, a ona ga nije tjerala da nastavi... - To mi i danas zamjera. Kaže kako sam ja kriva što bolje ne govori hrvatski. Kad već nije stigao bolje iskoristiti godine provedene u Plivi, sad će biti prisiljen usavršiti znanje - govori Đurđa Orešković. Sretna je što je njezin sin na najljepši mogući način zaokružio jednu životnu etapu te se iz svijeta vratio u svoj rodni grad. I to na jednu od najodgovornijih pozicija - predsjednika hrvatske Vlade.

4306

Predsjednicu Grabar Kitarović, koja ga je imenovala mandatarem na prijedlog Domoljubne koalicije i Mosta, poznaje još iz devedesetih u Kanadi, gdje je aktualna predsjednica bila diplomatska savjetnica u hrvatskom veleposlanstvu u Ottawi. Vidjet ćemo kako će se poduzetnik s kompetitivnim sposobnostima zapadnoga kruga snaći u političkoj areni.

Životopis predsjednika Vlade RH

Tihomir Tim Orešković hrvatski je i kanadski poduzetnik, predsjednik trinaeste Vlade RH. Orešković je rođen 1966. godine u Zagrebu. Nakon odlaska s roditeljima u Kanadu (1968.), odrasta u Hamiltonu. Na uglednome ontarijskom sveučilištu McMaster University diplomirao je kemiju 1989. Na istom sveučilištu se usavršava te 1991. stječe MBA diplomu (Master of Business) iz financija i informacijskih sustava. Godine 1992. počinje raditi za kanadsku farmaceutsku tvrtku Eli Lilly na različitim pozicijama. Kasnije prelazi u Tevu, a 2009. pridružuje se hrvatskoj tvrtki Plivi – koju je prethodno preuzela ta multinacionalna kompanija. Od 2014. je financijski direktor Teve za Europu. Predsjednikom Vlade imenovan je u Hrvatskome saboru 22. siječnja 2016. Sa suprugom Zagrepčankom Sanjom, r. Dujmović, otac je četvero djece.

Vesna Kukavica
Matica, br. 1 & 2, 2016. 1- 4 str.

Sri, 14-11-2018, 15:25:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).