Zdravka Bušić o knjizi "Petnaest mračnih godina" Mate Kovačevića

"Petnaest mračnih godina" je hvalevrijedno svjedočanstvo vremena, knjiga u kojoj Mate Kovačević, kroz tekstove što ih je u proteklih petnaest godina objavio u različitim hrvatskim medijima, donosi presjek borbe hrvatskoga naroda za opstanak vlastite države nakon oslobađanja okupiranih teritorija 1995. godine. U svojim tekstovima Kovačević razotkriva politiku reformiranih komunista i iznosi dokaze da su čitavo vrijeme zapravo radili na obnovi jugoslavenske države, ne libeći se pritom primijeniti ni najperfidnije metode iz propalog sustava.

On ozbiljno upozorava da se Hrvatska ni nakon 25 godina nije uspjela obračunati s ostavštinom komunističkog režima, progonima i ubojstvima svih protivnika Jugoslavije i Komunističke partije. U knjizi jasno razobličuje i ulogu velikih sila u promjeni smjera hrvatske politike nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, posebno od dolaska na vlast SDP-ove koalicije 2000. godine.

Velike su se sile u promicanju vlastitih interesa na jugoistoku Europe uvelike oslanjale upravo na reformirane InteresiVelike su se sile u promicanju vlastitih interesa na jugoistoku Europe uvelike oslanjale upravo na reformirane komuniste - i to je razlog zašto su najvažniji gospodarski potencijali Hrvatske i dan-danas u rukama bivšeg komunističkog kadra i njihovih namjesnika. Iz tekstova objavljivanih kroz godine jasno je vidljiva i uloga takozvanih građanskih udruga osnovanih tobože za zaštitu ljudskih prava, poput HHO-a, GONG-a ili Građanskog odbora za ljudska prava.komuniste - i to je razlog zašto su najvažniji gospodarski potencijali Hrvatske i dan-danas u rukama bivšeg komunističkog kadra i njihovih namjesnika. Iz tekstova objavljivanih kroz godine jasno je vidljiva i uloga takozvanih građanskih udruga osnovanih tobože za zaštitu ljudskih prava, poput HHO-a, GONG-a ili Građanskog odbora za ljudska prava.

Pod krinkom zaštite ljudskih prava, uz obilato financiranje iz inozemstva, ali na žalost i iz proračuna Republike Hrvatske, te udruge su cijelo vrijeme zapravo promicale vrijednosti propalog sustava, radeći svim silama na obnovi raznih vrsta zajedništva na prostorima bivše jugoslavenske države. Uz pomoć medija i pojedinih novinara, koje Kovačević imenom i prezimenom prokazuje kao suradnike britanskih obavještajnih službi, te su udruge sustavno promicale kult ličnosti nekadašnjega jugoslavenskog diktatora Tita, počinjući i završavajući svaku debatu o njegovoj povijesnoj ulozi riječima: „On je poveo hrvatski narod u borbu protiv fašizma".

Veliki dio tih udruga i danas nastavlja u istom smjeru pa tako, okupljene u Platformu 112, upravo sada forsiraju donošenje zakona koji bi obeštetio civilne žrtve rata. Pritom znaju i namjerno prešućuju činjenicu da je nemoguće provesti pravedno obeštećenje za civilne žrtve bez popisa onih koji su sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku i koji su, možda, svoj invaliditet stekli - upravo razarajući hrvatske gradove i ubijajući civile.

Specijalni rat

Tako bi nam se moglo dogoditi da Hrvatska postane jedina zemlja koja je svojim agresorima, ne samo oprostila, nego ih još i nagrađuje. Tako bi doživotne invalidnine mogli uživati – vjerovali ili ne – i notorni četnici. Kovačević jasno progovara i o medijskom "specijalnom ratu" s ciljem uspostave takozvanog Zapadnog Balkana kao državne cjeline, opet u organizaciji svjetskih sila, napose Velike Britanije. Iako se na momente može učiniti da je ta ideja propala ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, recentni događaji pokazuju da je ona još itekako živa.

Nedavno je, tako, u Beogradu održan Kongres vodećih gospodarstvenika iz takozvane regije, s kojeg je glasno i jasno poručeno kako bi gospodarstvenici iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja morali naći načina da "zajednički nastupe na trećim tržištima". Pritom nitko nije postavio pitanje što bi to Hrvatskoj, članici Europske Unije, i zemljama u istočnom susjedstvu trebalo biti "treće tržište". I zašto baš zajednički nastup sa Srbijom, zašto ne, primjerice, s Mađarskom?

U pokušaju revitalizacije državnosti takozvanog Zapadnog Balkana značajnu je ulogu odigrala i sama Europska Unija, koja je - opet za korist "većih igrača" - Hrvatskoj otežavala integraciju, koristeći pritom obilato kao polugu - Haški sud. Takvu politiku Kovačević vrlo jasno prikazuje, donoseći pregled dramatičnih događaja iz vremena monstruoznih optužnica haškog tužiteljstva i tužiteljice Carle Del Ponte protiv hrvatskih generala, ali i protiv državnog i vojnog vrha Hrvatske - kroz konstrukciju o takozvanom "zločinačkom pothvatu".

Haška i domaća suđenja za ratne zločine razotkrivaju međunarodne političke igre, uz asistiranje dijela treće-siječanjskih političkih Z. BalkanU pokušaju revitalizacije državnosti takozvanog Zapadnog Balkana značajnu je ulogu odigrala i sama Europska Unija, koja je - opet za korist "većih igrača" - Hrvatskoj otežavala integraciju, koristeći pritom obilato kao polugu - Haški sud. Takvu politiku Kovačević vrlo jasno prikazuje, donoseći pregled dramatičnih događaja iz vremena monstruoznih optužnica haškog tužiteljstva i tužiteljice Carle Del Ponte protiv hrvatskih generala, ali i protiv državnog i vojnog vrha Hrvatske - kroz konstrukciju o takozvanom "zločinačkom pothvatu".elita, a donosi i poseban osvrt na krivokletničku ulogu bivšeg predsjednika Mesića, koji sada doživotno uživa nezaslužene beneficije, valjda kao nagradu za svoju izdajničku politiku. Kovačević se posebno osvrće na medijsku igru protiv Oluje, kroz koju je širena lažna konstrukcija o Oluji kao o operaciji koja je za cilj imala čišćenje Hrvatske od Srba. Na kulturološkoj razini, ideja Zapadnog Balkana promicana je kroz osporavanje hrvatskoga jezika, a čitavo vrijeme traje i napad "iz svih oružja" na Stepinčevu katoličku crkvu.

Kanonizacija Stepinca

Ovdje sa žaljenjem moram konstatirati kako me je uznemirila odluka Crkve da o kanonizaciji blaženoga Alojzija Stepinca raspravlja zajednička komisija katoličke i Srpske pravoslavne crkve. Takav potez nisam očekivala, posebno znajući za kontroverze oko mnogih svetaca Srpske pravoslavne crkve, o čijoj je kanonizaciji ta crkva odlučivala, naravno, samostalno.

Uključivanje Srpske pravoslavne crkve u raspravu o Stepincu bi, bojim se, moglo značajno oduljiti, ako ne i onemogućiti njegovu kanonizaciju, što bi bio težak udarac Hrvatima katolicima. Teško je sa sigurnošću kazati kako se Crkva odlučila na takav presedanski potez, no bojim se da je opet riječ o "geostrateškom" postupku, odnosno ustupku Rusiji, čiji se predsjednik ovih dana vrlo otvoreno obrušio na Hrvatsku, tvrdeći da Hrvatska gazi prava srpske nacionalne manjine.

Kovačević u knjizi također upozorava i na sustavno zanemarivanje i slabljenje Oružanih snaga Republike Hrvatske i na javno omalovažavanje hrvatskih branitelja. Ovdje sam se osvrnula samo na neke važnije teme koje držim bitnom okosnicom Kovačevićeve knjige. Međutim, svi tekstovi rasvjetljavaju, ove, kako ih je autor s pravom nazvao, mračne godine.

Budući da su tekstovi objavljivani kroz niz godina, njihovi su sadržaji vrijedan izvor informacija i vjeran svjedok jednoga bolnog razdoblja hrvatske povijesti. Oni će svakako poslužiti kao izvrstan izvor za buduća istraživanja. Zato je dobro da su svi ti tekstovi prikupljeni u jednu knjigu koja će biti najbolji kroničar mračnih godina u kojima se je Hrvatska - samo uz Božju pomoć - ipak uspjela održati i nadvladati sve Scile i Haribde na koje su je zli kapetani bili nasukali.

Zdravka Bušić

Čet, 15-11-2018, 18:50:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).