Izlaganje Mirka Paulića na tribini „Hrvati u Srbiji"

Povijest Hrvata u Srijemu datira još od 10. stoljeća sa pojavom prvih hrvatsko ugarskih vladara.

Prema mnogim navodima Srijem je već u ranom srednjem vijeku bio u sustavu hrvatske države a njime je upravljao ban Srijema, jedan od sedam banova u hrvatskom MIrko Paulickraljevstvu. Život u graničnom srijemskom području koje je kroz dugu povijest bio razdjelnica i spoj vjera i civilizacija, za Hrvate je značio stalnu ugroženost identiteta i životnog opstanka.

Nakon prvih sukoba sa Bugarima a kasnije i turski prodori u Europu prouzročili su velike političke i društvene promjene uključujući prisilno iseljavanje Hrvata, istodobno i prelazak u druge vjere a i samu asimilaciju. I u takvim teškim uvjetima opstanka, u Srijemu su se ipak očuvale velike skupine Hrvata posebno na područjima Srijemske Mitrovice, Šida, Rume, Hrtkovaca, Nikinaca, Platičeva, Beške, Slankamena, Petrovaradina, Zemuna, Golubinaca.

Obnavljanje Srijemske županije i naseljavanje Hrvata u Srijem

Opetovani zahtjevi Hrvatskog sabora da se Srijem preda jurisdikciji Sabora i podloži banu, potaknuli su odluku Marije Terezije kojom je 1745. obnovljeno županijsko uređenje rekonstrukcijom triju slavonskih županija (Virovitičke, Požeške i Srijemske). Prvi župan obnovljene Srijemske županije bio je barun Marko Pejačević koji je poticao naseljavanje novog stanovništva, Nijemaca i Hrvata. Doseljeno stanovništvo brojčano je osnaživalo autohtonu hrvatsku zajednicu. Pod upravom županije srijemske bili su samo dijelovi Srijema, odnosno njegova sjeverna polovica u Podunavlju do blizu Petrovaradina. Ostatak Srijema bio je uključen u krajiški sustav sa sjedištem u Petrovaradinu.

U daljoj povijesti, ukinućem vojne krajine 1881. Srijem je u cjelosti pripojen Hrvatskoj što utječe na buđenje Hrvatskog duha u javnoj sferi. Hrvatski jezik je postao službeni a i pokreće se Hrvatska nakladnička djelatnost. U Vukovaru je pokrenut list Srijemski Hrvat, list za politiku kulturu i zabavu. Osim novina tiskare su izdavale knjige i brošure na hrvatskom jeziku. U to vrijeme osnovana su i prva pjevačka kao i kulturna društva, čitaonice i školske zadruge. Zbog političkih prilika i teritorijalne pripadnosti Hrvatskoj razumljivo je što se najveći broj hrvatskih SrijemNi sadašnje stanje ne uliva veliki optimizam glede očuvanja hrvatskog identiteta u Srijemu. Doprinos tome dale su i devedesete godine prošlog stoljeća tijekom kojih je došlo do masovnijeg protjerivanja hrvata iz Srijema. U početku su to bile samo telefonske prijetnje, da bi se nastavilo sa ulaskom u kuće, noću su se čule i eksplozije i rafali iz puške. Mnogi nisu mogli više izdržati živjeti u strahu i pod opterećenjem i sa pitanjem jesam li ja sljedeći na spisku, pa su napuštali svoje domove.društava na prijelazu sa 19. na 20. stoljeće nalazio i djelovao u Srijemu u odnosu na Bačku i Banat.

Tijekom Drugog svjetskog rata djelovanje hrvatskih društava u Srijemu svedeno je na minimum, a na kraju rata Hrvati na položajima u gradskim i općinskim vlastima bivaju protjerani, odnos prema Hrvatima u Srijemu postaje rigidniji pa dolazi do ukidanja hrvatskih društava i oduzimanja prostorija.

Prema službenim podacima popisa iz 1961. Hrvata u Vojvodini bilo ie 145 341 koji su činili 7,8 % stanovništva, nakon toga svaki sljedeći popis bilježio je naglo smanjenje udjela Hrvata u ukupnom stanovništvu Vojvodine.

Ni sadašnje stanje ne uliva veliki optimizam glede očuvanja hrvatskog identiteta u Srijemu. Doprinos tome dale su i devedesete godine prošlog stoljeća tijekom kojih je došlo do masovnijeg protjerivanja hrvata iz Srijema. U početku su to bile samo telefonske prijetnje, da bi se nastavilo sa ulaskom u kuće, noću su se čule i eksplozije i rafali iz puške. Mnogi nisu mogli više izdržati živjeti u strahu i pod opterećenjem i sa pitanjem jesam li ja sljedeći na spisku, pa su napuštali svoje domove.

Danas se na teške načine pokušavamo izboriti za očuvanje hrvatskog identiteta i povijesti na prostoru Srijema. U Hrvatskoj je donesen zakon po kojem manjine imaju osigurano mjesto zastupnika u Saboru Republike Hrvatske. Mi to osnovno pitanje nemamo zakonski regulirano i ne nazire se da će to biti u skorije vrijeme. Smatram da je to prvo što bi trebalo uraditi u narednom periodu. Osiguranjem mjesta zastupnika dalo bi se na značaju za ukazivanje problema zajednice i popravljanja njenog položaja. Isto tako nam pripadaju garantirana mjesta u općinskim i gradskim skupštinama kao i u skupštini Vojvodine. Ukazao bih i na problem nezaposlenosti, zbog toga bih apelirao na Hrvatske tvrtke koje ulažu u Srbiji da daju šansu našoj mladeži i zadrže ih u Srijemu da bi nastavili očuvanje naše kulturne baštine.

Mirko Paulić

Pon, 22-10-2018, 17:39:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HT: Kolumna Z. Hodaka

Hrvatski tjednikOd četvrtka u prodaji

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).