Zlatko MilišaZlatko Miliša karikatura

Šutnja je zlo

 (Ne)sloboda na društvenim mrežama

Epidemija blaćenja „protivnika“ postaje internetsko zlostavljanje. U minulim tjednima Facebooksmo svjedočili uhićenjima osoba koji su putem Facebooka prijetili Crkvenim i državnim dužnosnicima, konkretno premijeru Andreju Plenkoviću i sisačkom biskupu Vladi Košiću. Samo od početka ove godine policija je zaprimila oko 1000 prijetnji smrću, a tek su nekolicina bila pritvorena. No i to je bilo dovoljno da neki posumnjaju da se vraćamo socrealističkom verbalnom deliktu. Ove su sumnje predimenzionirane, ali zabrinjavaju selektivna privođenja onih koji govor mržnje upućuju onima koji su na vlasti. Kada bi sankcionirali govor mržnje, prijetnji, ucjena ili diskreditiranja na tzv. društvenim mrežama onda bi pola Hrvatske imali zakonskih sankcija.

Gotovo istovremeno, u Njemačkoj je samo u jednoj noći, zbog prijetnji na internetu, uhićeno tridesetak osoba, a u SAD-a je komičarka Kathy Griffin na internetu svoj sarkazam ilustrirala odrubljenom glavom Donalda Trumpa. Poslije burne reakcije javnosti komičarka se ispričala...

Sjetimo se posljedica karikaturalno ismijavanja proroka Muhameda u "satiričkom" francuskom listu Charlie InternetHebdo, koji je godinama je vrijeđalo osjećaje vjernika. Pod krinkom satire, novinari i redakcija zapravo su se rugali vjernicima i religijama. Naravno, to ničim ne InternetKoliko puta još trebam(o) apelirati za preventivnim programima zaštite od internetskog zlostavljanja do uvođenja odgoja za medije. Dosta mi je internetskih "junačina" koji se kriju iza internetske anonimnosti. Privid anonimnost interneta potencira osjećaj da za neprimjereno ponašanje neće biti nikakvih sankcija. Na tzv. društvenim mrežama nezaustavljivo se množe uvrede i klevete, širi govor mržnje, rasistički i seksistički komentari nebrojenih anonimusa, što se pravda pravom na mišljenje i medijske slobode.opravdava zločin nad autorima i urednikom lista. Sloboda bez odgovornosti vodi samovolji, a "samovolja je nasilje nad tuđom slobodom" (doc. dr. Ante Periša).

Naravno da su poruke mržnje za svaku osudu, ali pravno procesuiranje bi izazvalo nove reakcije, a puni zatvori pokazali po tko zna koji put da je represija kontraproduktivna. Ništa nam nije utješno da ni svjetske sile nisu našle odgovor na širenje govora mržnje na nedruštvenim mrežama. Domago Bebić, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu u subotnjem izdanju Glasa Slavonije izjavljuje: "Govor mržnje u svakom pogledu treba zaustaviti te se i komunikacijska i pravna struka trebaju dogovoriti o zajedničkim normama i mjerama za suzbijanje ovakvog vida istupa. Sloboda govora je jedno, no govor mržnje je direktna ugroza upravo slobode i ugleda drugih."

Koliko puta još trebam(o) apelirati za preventivnim programima zaštite od internetskog zlostavljanja do uvođenja odgoja za medije. Dosta mi je internetskih "junačina" koji se kriju iza internetske anonimnosti. Privid anonimnost interneta potencira osjećaj da za neprimjereno ponašanje neće biti nikakvih sankcija. Na tzv. društvenim mrežama nezaustavljivo se množe uvrede i klevete, širi govor mržnje, rasistički i seksistički komentari nebrojenih anonimusa, što se pravda pravom na mišljenje i medijske slobode.

Djeca mrzitelji kriju se iza internetske anonimnosti i šire skupinu koja maltretira roditelje, nastavnike, a najčešće vršnjake. Prisjećam se kada je jedna Facebook skupina djece objavila "Tko je za da ubijemo učiteljicu?" Akciju su pokrenuli učenici 5. i 6. razreda jedne bjelovarske osnovne škole. Djeca sve učestalije na Facebooku osnivaju grupe protiv učenika koji nije "u trendu" zato što je pretio, štreber i sl. Djeca zlostavljači misle da je to igra kao i svaka druga. S internetom, osobito kod djece, umiru brige za druge. O tome sam pisao i upozoravao prije desetak godina. U omalovažavanju drugoga, internet postaje javni WC.

Provokacije kao sredstvo stjecanja popularnosti

Popularnost na internetu stječe se provokacijama (Getty Images). Istraživačka organizacija Statistical FBCybermetrics zaključkuje da korisnike interneta u komentarima privlači sve što je negativno. Kako bi dokazali istinitost te tvrdnje, cybermetričari su se poslužili algoritmom simbolična naziva – analiza osjećaja. Uz pomoć toga algoritma, ispitivali emocionalne sadržaje u komentarima objavljenim na internetskom forumu BBC-a i na stranici digg.com, piše New Scientist. Mladima se daju upute o tome kako biti zapažen na internetu: "Ako želiš dugo chatanje i komentiranje, ne započinji komentar riječima poput 'volim', 'sviđa mi se'... Ako želiš da ti se prijatelji na Facebooku ili 'sljedbenici' na Twitteru aktiviraju, počni ih živcirati, provocirati i ljutiti."

Svjetski trend je da se ljudi društveno izoliraju i komuniciraju virtualno. Jeste li se upitali ima li simbolike u internetu kao novoj društvenoj mreži koja je udaljila ljude jedne od drugih, dala im privid blizine i bolje komunikacije, a stvorila umrežene usamljenike i nove ovisnosti s poremećajem privrženosti?

S internetskom revolucijom došli smo do verbalnog terorizma. Maloljetničko nasilje postaje sve brutalnije. Dijete od običnog nasilja može pobjeći, promijeniti školu, ali od cyberbullyinga ne može. Licemjerna je reagiranje represivnog aparata kada su javne osobe u pitanju a da nemamo dandanas preventivne programe internetskog zlostavljanja, usprkos činjenici da širenja suicida djece i mladih zbog cyberbullyinga. Djeca izuzetno brzo i učinkovito svladavaju nove tehnologije, ali nemaju kritičko stajalište prema medijskim sadržajima, osobito prema internetu. Ona su, u prosjeku, informatički pismenija od roditelja i nastavnika. Kada se pita roditelje, svi odreda tvrde da im je problem odviknuti dijete od mobitela ili računala, a ne kako ga dodatno informatički opismeniti. Na kraju ovog osvrta izdvajam dva poučna grafita iz Dublina "Popularan sam samo na internetu", "Nekada sam imao prijatelje, a sad imam internet".

prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Pon, 21-10-2019, 00:50:20

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.