Snaga Kine u zračnom prijevozu

Ovaj se osvrt kao i većina mojih novijih osvrta isto bavi jednom značajkom sadašnjeg svijeta. Osvrt se bavi snagom Kine u domaćem i međunarodnom zračnom prijevozu. Ovo je završni osvrt u nizu osvrta, a koji sam posvetio snazi Kine u prijevozu: pomorskom, cestovnom, željezničkom i putničkomu zračnom. Ovaj osvrt ima dva vidika. Jedan se bavi podlogom za zračni prijevoz odnosno zračnim lukama, a drugi zrakoplovima, kojima se prevoze putnici.

Na bavljenje zrakoplovima u ovom osvrtu, potaknula me nedavna odluka kineske vlade da kineski zrakoplovni prijevoznici otkažu sve naručene zrakoplove američkog tvorničara zrakoplova Boeinga i da ubuduće ne naručuju zrakoplove te tvrtke. Takvu odluku kineska je vlada donijela unatoč činjenici da je domaća, kineska proizvodnja zrakoplova, istom počela i da se još nije razvila u stupnju da može zadovoljiti potražnju za zrakoplovima domaćih zračnih prijevoznika.

U Kini su prošle godine bile 552 zračne luke, od kojih su samo 254 imale redovite, unaprijed objavljene letove. Kineski zračni prijevoznici prevezli su 2024. godine 730 milijuna domaćih putnika, što je povećanje od 18% u odnosu na 2023. godinu. Broj međunarodnih putnika, koji su došli u Kinu ili odletjeli iz nje bio je „samo“ 65 milijuna. Razmjerno velik udio međunarodnih putnika u ukupnom zračnom prijevozu je razumljiv, ako se uvaži raširenost kineske željezničke mreže i brzina vlakova koji prevoze putnike.

Kina sada gradi golemu zračnu luku na zemljištu „otetom“ moru u Zaljevu Jinzhou u blizini obalnog grada Daliana, na vršku poluotoka Liaodonga u istoimenoj pokrajini. Luka Dalian povezana je s 300 svjetskih luka na svim kontinentima. Površina umjetnog otoka je 20 četvornih kilometara. Dvorana za putnike ima površinu 90.000 m2. Duljina svake od četiriju slijetno-uzletnih staza je 3.600 metara. Predviđa se da će zračna luka poslužiti 80 milijuna putnika i 540.000 letova godišnje.

Osim velikog broja zračnih luka u Kini, kineske korporacije izgradile su brojne zračne luke na svim kontinentima. Kineske korporacije izgradile su zračnu luku Pokhara u Nepalu i zračnu luku Siem Reap Angkor u Kombodži, kojom upravlja kineska korporacija Yunnan Investment Holdings. Kineske korporacije izgradile su zračnu luku u Riju u Brazilu i zračnu luku u gradu Chinchero Cusco u Peruu. Vrijedne spomena su i zračne luke Toulouse-Blagnac u Francuskoj, Gwadar u Pakistanu, Tirana u Albaniji te međunarodna zračna luka u Kairu.

Kineske korporacije financirale su i izgradile jednu zračnu luku u Središnjoj Americi, dvije u Južnoj Americi, dvije u Europi, tri na Karipskom otočju, pet na Srednjim Istoku i u Sjevernoj Africi, osam u Aziji, jednu u Oceaniji i 24 u Africi južno od Sahare. Gradnju zračnih luka Kina je povezala s Pothvatom pojasa i puta objavljenog 2013. godine. Zato je većina zračnih luka izgrađena nakon objave tog pothvata.

Kina je stvorila sustav gradnje zračnih luka po svijetu. Neke kineske državne ustanove financiraju gradnju, primjerice Izvozno-uvozna banka Kine i Kineska državna gradbena i inženjeska korporacija (CSCEC). Od kineskih gradbenih korporacija najpoznatija je Kineska skupina za gradnju zračnih luka (CACGC). Kina ima posebne korporacije za upravljanje zračnim lukama, među kojima se ističe Šangajska korporacija za zračne luke (SIAC). Kina ima korporacije za izradbu nacrta za zračne luke, ali ona gradi zračne luke i po nacrtima tuđih korporacija.

Kina donedavno nije imala putničke zrakoplove domaće proizvodnje. Kinesko tržište zračnog prijevoza dijelili su američki Boeing i europski (francuski) Airbus. Nedavno je kineska vlada zapovjedila domaćim zračnim prijevoznicima da prestanu nabavljati zrakoplove korporacije Boeing. Tomu su dva razloga: (1) nepouzdanost zrakoplova Boeing 737 Max i ka-šnjenje isporuka tog zrakoplova, zbog stalnog odgađanja dopuštenja Saveznog ureda za zrakoplovstvo (FAA) za let tim zrakoplovima i (2) nepouzdanost Amerike kao političke zajednice.

Kineski prijevoznici sad naručuju zrakoplove koje u Kini proizvodi tvornica korporacije Airbus. U travnju 2023. godine za posjeta francuskog predsjednika Macrona Kini dogovoreno je da Airbus poveća godišnju proizvodnju zrakoplova u Kini od 100 na 200. Nedavno su kineski prijevoznici naručili 300 novih zrakoplova Airbusa.

Od 2015. godine Kineska korporacija za putničke zrakoplove (COMAC) proizvodi putnički zrakoplov C919, koji je potpuno iskušan 2017. godine. COMAC je uporabno dopuštenje za zrakoplov C919 dobio od Kineske uprave za građansko zrakoplovstvo u rujnu 2022. godine. Zrakoplov C919 ima od 158 do 192 sjedala i dolet od 4.075 do 5.555 kilometara. Prve isporuke zrakoplova C919 obavljene su u prosincu 2022. godine. Zrakoplovi C919 su u redovitoj uporabi od svibnja 2023. godine.

Korporacija COMAC sad iskušava širokotrupni dvomotorni zrakoplov C929, koji će imati od 250 do 320 sjedala i dolet 10.400 kilometara. Zrakoplov C929 pripada skupini zrakoplova, u kojoj su i Boeing 787 Dreamliner i Airbus A330neo. (Kineski zrakoplovni stručnjaci smišljaju zrakoplov C939, koji bi bio u skupini zrakoplova Boeing 777X i Airbus A350 te koji bi imao 400 do 500 sjedala i doseg 13.000 kilometara.)

Nevolja korporacije COMAC i zrakoplova C919 je u motorima koje proizvodi francusko-američka korporacija CFM International, koja je zajednička korporacija američke korporacije GE Aerospace i francuske korporacije Safran Aircraft Engines. Američka vlada je u svibnju ove godine proizvoljno zabranila dodatne isporuke motora LEAP (Leading Edge Aviation Propulsion ili vrhunsko postignuće zrakoplovnog pogona) korporacije CFM International.

Koncem kolovoza ove godine došla je vijest iz Moskve da je Ruska državna korporacija za tehnologiju spremna „isporučiti COMAC-u ruske zrakoplovne motore, ako to kineska korporacija zatraži“. U vijesti iz Moskve izričito stoji da je riječ o motoru ruskog zrakoplova MS-21 poznate ruske tvrtke Jakovljev.

U minulih 20 godina kineski zračni putnički prijevoz postigao je neočekivan rast. Sad kineski zrakoplovi čine 15% svih putničkih zrakoplova u svijetu i zaostaju samo za SAD koje imaju 27% zrakoplova. Godine 2004. Kina je imala samo 5% svih putničkih zrakoplova. Očekuje se da će do 2043. godine Kina preteći Ameriku i udvostručiti broj zrakoplova. Korporacija Boeing je predviđala da će se broj zrakoplova u Kini godišnje povećavati 4% i da će kineskim zračnim prijevoznicima biti isporučeno gotovo 10.000 zrakoplova, što će činiti 50% svih isporuka zrakoplova u svijetu.

Broj putnika će u Kini rasti 6%, a u svijetu će taj porast biti 4.7%. Porast broja putnika će prouzročiti porast broja zrakoplova i posljedično porast domaće kineske proizvodnje svih vrsta zrakoplova.

Kad je Kina odlučila sama proizvoditi putničke zrakoplove, ona je u razvitku te industrijske grane uporabila ista strategijska načela koja rabi i u drugima proizvodnim granama: razvitak tehnologije, uspravno povezivanje proizvodnog postupka te uspostava sirovinskih i industrijskih opskrbnih mreža. Kina sad predvodi svijet u brodogradnji i cestogradnji, u postavljanju željezničke mreže i komunikacijskih sustava, u proizvodnji fotonaponskih ploča, vjetrenih turbina te električnih automobila i akumulatora za njihovo napajanje strujom.

Zdravko Mršić