Predavanje Damira Borovčaka na VII. kongresu Hrvatskoga žrtvoslovnog društva

zrtvo1

7.HZK 2

7.HZK 3

 Poslijepodnevni predstavljači iz Dvorane II.

Obrazac komunističkih zločina, sva gnjusnost komunističkih poslijeratnih ubojstava zbog pljački i otimačina, očituje se slučaju sudbine ljekarnika Josipa Sallopeka i njegove obitelji krajem lipnja i početkom srpnja 1945. u Zagrebu.

7.HZK 4

7.HZK 5

Razlozi mog zanimanja i istraživanja tog pljačkaškog zločina na Trgu Nikole Šubića Zrinskog u Zagrebu opisani su u mojoj knjizi ZRIN 70 GODINA POSLIJE KOMUNISTIČKOG GENOCIDA (Sisačka biskupija, rujan 2013.) str. 163. To je istraživanje potaknuto slikom Nikole Šubića Zrinskog na Zrinjevcu koju sam od djetinjstva gledao na tom mjestu. Moje zanimanje je bilo dugogodišnje, jer o toj slici nisu postojali nikakvi podatci o autoru, o imenu slike, o vlasniku, ni zašto tu na pročelju kraj ljekarne na Zrinjevcu br. 20 stoji godinama.

7.HZK 7

7.HZK 8

7.HZK 9

Očito je to zbog toga što bi podaci o slici Nikole Šubića Zrinskog kod ulaza u ljekarnu na Zrinjevcu otkrile svu strahotu komunističkog ubojstva i pljačke poslijeratnog zločina. Komunistički zločin smrtne presude Josipa Sallopeka i progon ženskog dijela njegove obitelji na prisilni rad, kao i pljačka cjelokupne njihove obiteljske imovine, detaljno su opisani u Večernjem listu 28. veljače 1999. godine. Ugledna i bogata obitelj Sallopek, poznata u Zagrebu po ljekarni ‘K Zrinjskom’, u jednome danu poslije tzv. '"oslobođenja" ostala je bez svega: imovine, časti, sreće i života. Dogodilo se to 3. srpnja 1945. kada je Viši vojni sud Komande grada Zagreba na zajedničkom montiranom suđenju cijeloj obitelji donio presudu na koju nije postojala mogućnost žalbe (!), a koja je stala na list papira potpisanoga sa ‘Smrt fašizmu – sloboda narodu’. Otac obitelji, 55-godišnji magistar farmacije Josip Sallopek, osuđen je na smrt strijeljanjem, trajan gubitak građanske časti i konfiskaciju cijelokupne imovine. Njegova žena Marija Sallopek osuđena je na četiri godine prisilna rada, pet godina gubitka građanske časti i konfiskaciju imovine. Njihova kći Beata Sallopek, 23-godišnja studentica farmacije, osuđena je na godinu i pol prisilna rada i tri godine gubitka građanske časti. Presuda je odmah i izvršena. Nakon četiri dana magistar Josip Sallopek je strijeljan, a Beata Sallopek i njezina majka Marija Sallopek razdvojene su i poslane u radne logore na odsluženje kazne.

7.HZK 10

7.HZK 11

7.HZK 12

Konfiskacija imovine koja se sastojala od oduzimanja ljekarne ‘K Zrinjskom’, stambene vile na Gvozdu 19 i cijelog bloka zgrada u Gundulićevoj 37, a sve je provedeno po žurnom postupku. Naime, obitelj je uhićena 19. lipnja 1945., suđeno im je 3. srpnja, a još 15 dana prije nego li je suđenje održano, u njihovu vilu, s dozvolom Komande grada uselili su izvjesni Oskar Kućan i Tanasije Radosavljević. Ljekarnik Josip Sallopek strijeljan je pod optužbom dosluha s okupatorom, a obitelj nikada nije doznala gdje mu je grob. Supruga Marija Sallopek provela je u logoru u Požegi sedam godina. Njezina kći Beata udala se poslije prisilnog rada za svoju ljubav sa studija, magistra Ivu Lovrića. Nakon što je majka Marija odslužila kaznu živjeli su neko vrijeme u Đakovu. Marija Sallopek umrla je samo mjesec dana prije planiranog povratka kćeri Beate i zeta Ive Lovrića u neprežaljeni grad Zagreb.

Kad su se u Hrvatskoj zbile demokratske promjene, Beata Sallopek Lovrić bila je sretna što više ne mora podnositi teret svoje prošlosti, svoga imena i svoje sudbine, kao cijelog života u komunizmu. Predala je gospođa Beata i zahtjev za povrat imovine koja je konfiscirana njezinoj obitelji, a koja je prema računatoj vrijednosti iznosila oko 17 milijuna tadašnjih DM. No do sada joj još ništa nije vraćeno, a najvjerojatnije će i dalje biti problema. Vilu na Gvozdu može zaboraviti, a i sav inventar u njoj, jer je u međuvremenu upisana kao vlasništvo jednog od mnogih stanara koji su nakon konfiskacije boravili u njoj. I za neke od stanova u Gundulićevoj uspjeli su se upisati neki novi vlasnici, tako je pisao Večernji list prije 17 godina. Gospođa Beata Sallopek umrla je pet godina poslije tog razgovora, 4. svibnja 2004. godine, a zadovoljštinu povrata svoje obiteljske imovine nije dočekala! Pravnu bitku nastavila je njezina kći Lea Lovrić, unuka uglednog ljekarnika Josipa Sallopeka. Tako se postupa danas kod povrata komunistički nepravedno i nasilno otete imovine, u slobodnoj i tzv. pravnoj državi Hrvatskoj.

7.HZK 13

7.HZK 14

Znanstveno istraživanje spomeničke baštine starih zagrebačkih ljekarni u sklopu pripreme za Hrvatski muzej medicine i farmacije, dovelo je znanstvenice HAZU-a, Stellu Fatović Ferenčić i Jasminku Ferber Bogdan1, do otkrivanja nevjerojatne nepravde učinjene najimućnijem ljekarniku Josipu Sallopeku prije Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj. Jasno je da su ga zbog imetka komunisti po kratkom postupku lišili života i cjelokupne imovine. O cijeloj toj nevjerojatnoj zločinačkoj komunističkoj pljački obitelji Sallopek nastavio je pisati Jutarnji list 20. ožujka i 5. srpnja 2015. kroz razgovor sa unukom Leom Lovrić.

7.HZK 15

No sudbina slike Nikole Šubića Zrinskog koja je zaštitni znak ljekarne na Zrinjevcu, posebna je priča koja se može shvatiti i kao metafora životne tragedije Beate Sallopek Lovrić i njezine obitelji. Naime, u izlogu ispred ljekarne ne nalazi se rad Bele Čikoša-Sesije. "Original Zrinskoga darovan je mome ocu kada mu je prodana koncesija, a otac ju je darovao meni kada sam upisala farmaciju", izjavila je Beata Sallopek Lovrić u razgovoru za Večernji list. Slika je oduzeta tijekom konfiskacije cjelokupne obiteljske imovine Sallopek. Drugovi Oskar Kućan (komesar Moslavačke brigade) i Tanasije Radosavljević (neutvrđenih partizanskih zasluga) uselili su se u lipnju 1945. u namještenu vilu obitelji Josipa Sallopeka na Gvozdu 19. Do sada se samo moglo pretpostaviti kako je jedan od dvojice drugova prisvojio umjetnički rad Bele Čikoša-Sesije, originalnu sliku Nikole Šubića Zrinskog, te je 1967. godine uspio prodati Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku. Naime, Galerija u Osijeku čak ni 1999. godine nije željela novinarima Večernjeg lista otkriti(!) tko im je i po kojoj cijeni prodao sliku. U pripremi svoje nove knjige ZRIN 1943. - SVJEDOCI KOMUNISTIČKOG ZLOČINA (Sisačka biskupija, rujan 2016.) želio sam vidjeti sliku u Osijeku i istražiti pojedinosti. Kontaktirao sam Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku u vezi djela Bele Čikoša-Sesije. Na njegovoj slici Nikola Šubić Zrinski stoji spreman za bitku i smrt, na pokretnom mostu pred vratima utvrde Siget. Slika me vrlo dojmila, ona je original po kojemu je načinjena kopija koja se nalazi u izlogu na zidu ljekarne u Zagrebu na Zrinjevcu. Preostalo je pitanje tko je sliku prodao Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku?

 7.HZK 16

7.HZK 17

Temeljem ispunjenog zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama, dobio sam i preslik upisa kataloškog broja S-750 pod kojim se slika vodi u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku. Iz tog je upisa vidljivo da je slika otkupljena 1967. godine od prodavatelja Oskara Kučana iz Zagreba. Ovime je potvrđen navod Beate Sallopek iz Večernjeg lista od 28. veljače 1999. u kojem je navela imena onih – "...izvjesni Oskar Kućan i Tanasije Radosavljević", koji su kao partizansko-komunistički pljačkaši uselili u obiteljski dom Sallopekovih na Gvozdu. Posve je jasno da su se dotični zaslužni partizanski drugovi smatrali vlasnicima svega što su zatekli u kući obitelji Sallopek, pa su naravno i rasprodavali njihovu vrijednu umjetničku imovinu. Lako je zaključiti, da je ta slika samo jedna od umjetnina iz nekad bogate kolekcije obitelji Sallopek. Partizanski drugovi bili su u stvari razbojnici i pljačkaši, koji su iz šume uselili u tuđe stanove poslije tzv. "oslobođenja" Zagreba, te beskrupulozno raspolagali s prisvojenom tuđom imovinom.

7.HZK 18

7.HZK 20

Večernji list 5. svibnja 2016. javlja kako je Družba „Braća hrvatskoga zmaja” obnovila sliku velikana naše povijesti na Zrinjevcu. Restauraciju djela Hinka Brodjovina (ulje na limu), kopiju djela slavnoga Bele Čikoša Sesije, koja je bila zaštitni znak ljekarne Josipa Sallopeka i njegovo vlasništvo, financirao je dr. Željko Zubović. Isti list piše da se Družba “Braća hrvatskoga zmaja” pobrinula da se jedinom zagrebačkom spomeniku na Sigetsku bitku vrati stari sjaj, točno u godini kad se obilježava 450. obljetnica obrane Sigeta i 150. obljetnica imenovanja zagrebačkog Trga Nikole Šubića Zrinskog. Zar se rugaju, ili se šale, zar tako malo znaju o komunističkim zločinima? Na otkrivanju obnovljene slike sudjelovao je gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić sa suradnicima, predsjednik Družbe „Braća hrvatskoga zmaja” Nevio Šetić uz druge članove, predstavnici HAZU-a, Matice hrvatske, itd. Sve uglednici, a nitko nije izustio ni slova o komunističkom zločinu, pljački i progonu vlasnika slike i ljekarnika Josipa Sallopeka i njegove obitelji. U slobodnoj Hrvatskoj, izbjegava se i dan-danas govoriti o komunističkim poslijeratnim pljačkama tuđih stanova sa inventarom i o lopovskoj preprodaji vrijednih umjetnina. Tu spada i slika Nikole Šubića Zrinskog autora Bele Čikeša Sesije, koja se danas nalazi u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku. Isto tako i o kopiji te slike autora Hinka Brodjovina koja se nalazi na Zrinjevcu. Istini za volju, negdje tijekom ljeta ove godine u izlogu Ljekarne na Zrinjevcu pojavio se panel koji objašnjava čiji je autorski likovni rad Nikole Šubića Zrinskog na pročelju, međutim vješto izbjegavajući i skrivajući istinu o sudbini vlasnika slike, ljekarnika i obitelji Sallopek.

7.HZK 21

Postavlja se pitanje, zar ne bi bilo primjereno iznad izloga i zaštitnog znaka ljekarne na Zrinjevcu postaviti spomen-ploču o zločinačkoj komunističkoj smrtnoj presudi vlasniku ljekarne Josipu Sallopeku, o komunističkom progonu njegove obitelji i o bezočnoj pljački njihove imovine? Tragedija obitelji Sallopek je klasični obrazac kako su postupali tzv. "oslobodioci" koji su u svibnju 1945. navalili iz šume u gradove. Zašto se još i danas javno izbjegava, taji i prikriva istina o gnjusnim komunističkim zločinima, koji se ne priznaju i ne ispravljaju ni u trećem naraštaju potomaka žrtava?

7.HZK 22

Damir Borovčak


1 Fatović-Ferenčić, S., Ferber-Bogdan, J. (2003.) Tragom slike Nikole Šubića Zrinskog: kronologija kraljevske dvorske ljekarne K Zrinjskomu. MEDICUS, 12(1), 143 – 150.

Pon, 27-05-2019, 06:23:37

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Donacije

Svaka donacija je naravno dobrodošla, a može se uplatiti na naš račun kod Hrvatske poštanske banke.

IBAN računa: HR8023900011100330929.

Za devizne uplate swift kod Hrvatske poštanske banke je: HPBZHR2X.

Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.