Je li  "puknuo" parobrod "Daksa" 1930. godine?

 

G. Anđelko Tičić iz Velenja u Sloveniji poslao je 10. srpnja 2005. Pomorskom muzeju u Dubrovniku vlastiti pismeni zapis priče svog djeda, pomorca Petra Tičića (1897.-1969.) iz Povljane na otoku Pagu, te prethodno naveo neka objašnjenja teksta koji je "pokušao napisati bez vlastitih emocija", pa je stoga taj činjenični "tekst dosta suhoparan", ali u biti iznimno zanimljiv.

ParobrodJednom zgodom je g. Petar Tičić "jednog ljetnog dana 1929. godine" ponudio smještaj namjerniku koji je dolazio iz Vira do Povljane na Pagu koja onda nije imala gostionicu za smještaj, a zapravo je pomogao glavnom kirurgu i šefu bolnice u Sušaku dr. Marjanu Komljenoviću. Kasnije mu je dotični pomogao jer je djed rekao da je radio u tvornici, ali je posjedovao pomorsku knjižicu i imao želju za plovidbom. Evo kako je opisan njegov nesuđeni ukrcaj na "Daksu" (jer im je baš tada nedostajao ložač): "Djed se pripremio i pođe na brod kao što mu je rečeno. Ne sjećam se gdje je brod bio privezan. Po svemu sudeći morao je biti u pristaništu u Sušaku. Kad je djed došao do broda, počeo se penjati po stubištu. U jednoj ruci držao je valižu [putnu torbu], a drugom se primio za konopac - 'pašaman' [rukohvat]. Kad je prošao dio stepenica iz broda, netko glasno vikne: 'Je li ti svinjo, ne možeš se penjati da se ne držiš za pašaman?'. Djed pogleda prema vrhu stubišta i vidi na brodu dvije osobe u uniformama. Na ramenima su imale palete sa činovima. Djed upita: 'A tko ste vi?'. Jedan mu drsko odgovori: 'Kapetan! Što čekaš? Brže idi! Samo tebe čekamo. Krećemo." Djed odgovori: 'Ne, ne, kapetane! S takvim kapetanom ja ne idem na more. Doviđenja". Okrene se i spusti po stubištu na obalu. Čuo je još glasno dovikivanje: 'Vraćaj se, vraćaj se, moraš se vratiti...!' Djed ode ne obazirući se. ...U ono vrijeme je bilo teško zaraditi, zaposliti se i uzdržavati ženu i troje nejake djece".

Opet mu je dr. Komljenović pomogao nakon što mu je ovaj ispričao taj događaj, te se djed "poslije dva ili tri dana ukrcao na brod 'Tomislav'. Brod 'Tomislav' je navodno bio novi brod i imao je starijeg iskusnog kapetana. Nisam siguran da li je to bio kapetan Roko, kojega je djed često s divljenjem spominjao. Brod 'Tomislav' se u vrijeme brodoloma 'Dakse' nalazio ispred njega u blizini rta Finisterre. Bilo je strašno nevrijeme. Na brodu je sve škripalo i pucalo. Krivile su se i lomile zakovice. Djed je tvrdio da su se uspjeli spasiti jer je brod 'Tomislav' bio novi brod i jer su imali iskusnog kapetana.

U to vrijeme, kad su se na brodu 'Tomislav' sami borili s velikom olujom, dobili su poziv za pomoć s 'Dakse', koja je bila 10 milja vozeći u istom smjeru iza njih. Djed je tvrdio da je kapetan s broda 'Tomislav' radio-vezom razgovarao s kapetanom iz broda 'Daksa' i savjetovao mu (kao iskusni kapetan) neka okrene brod prema Vigu, te neka tamo pričekaju dok prođe nevrijeme. A tamo će moći stati na špagu, misleći pritom na zavjetrinu u zaljevu. U Vigu je tada našlo utočište puno brodova. Ujedno mu je rekao neka prilikom manevra pri okretaju pazi i da će im, kad se okrenu, valovi biti u krmu, a s nevremenom u krmu neće biti problema i lako će doploviti do Viga. Kapetan 'Dakse' je poslije rekao da se vraćaju (u Vigo) i da je sve u redu.

Poslije nekog vremena na brodu 'Tomislav' od 'Dakse' su ponovno primili poziv za pomoć. Odmah je bila uspostavljena radio-veza. Kapetan na 'Tomislavu' je začuđeno pitao što se događa i da li plove prema Vigu. Kapetan na 'Daksi' je odgovorio da su se okrenuli i da su pukli. Uspio je još samo poslati pozdrav. Poslije toga su veze bile prekinute. U tom trenutku su na brodu 'Tomislav' bili svjesni što se dogodilo. Koliko se sjećam, djed je bio prisutan tom razgovoru kapetana.

Djed je tvrdio da je brod 'Daksa' bio stariji brod i da nije izdržao manevar prilikom okretanja, te da je kapetan bio mlad i neiskusan za vođenje broda u takvim uvjetima. Govorio je da je kapetan 'Dakse', kad je okrenuo brod prema Vigu i kad mu je nevrijeme bilo u krmu, pogrešno ocijenio da se nevrijeme smiruje i da može okrenuti brod i nastaviti plovidbu. Brod 'Daksa' prilikom tog (drugog) manevra nije više izdržao i prelomio se.

Prilikom potonuća 'Dakse' stradao je sumještanin i djedov bliski susjed Ivan Škoda, koji je ostavio udovicu i dva sina Ivana i Josipa (ne sina i kćer, kao što je navedeno u dokumentima). Oba sina su već umrla. Djed je također poznavao drugog Pažanina, za kojega je znao reći da je imao lijepu rudastu kosu.

Djed je događaj u svezi broda 'Daksa' više puta sa žalošću spominjao. Bio je svjestan velike tragedije za sve koje je pogodila, te iznenađen tajanstvenim događajem koji mu je spasio život, za što je bio Bogu zahvalan".

Kako stoji u Pomorskom godišnjaku za 1929. godinu (str. 92-93), parobrod "Tomislav" (5387 BRT; 3272 NRT) bijaše izgrađen u Glasgowu 1928. i vlasništvo Jugoslavenko-amerikanske plovidbe d. d. (Split), a u Pomorskom godišnjaku za 1930. godinu (str. 110-111) stoji da se radi o istom brodu ponešto različitih tonaža (5411 BRT; 3249 NRT) u vlasništvu Jugoslavenskog Lloyda a. d. (Split).

Međutim, izgleda da parobrod "Tomislav" baš taj dan nije bio u blizini parobroda "Daksa". U brodskom dnevniku stoji da je p/b "Tomislav plovio iz Šibenika za "Dubrovnik II." (iliti Gruž) nakrcan raznim teretom 20.-21. siječnja 1930. U Gružu se nalazio 21.-23. siječnja 1930. godine, a 24. siječnja 1930. krenuo je iz Gruža za Buenos Aires - Rosario [de Santa Fé] / via Oran nakrcan raznim teretom jer su čekali brodske isprave iz Splita. Tako su 25. siječnja 1930. plovili prema Otrantu, a za nedjelju 26. siječnja 1930. stoji zapis: "Atmosfera promjenljiva kao također i vjetar. Plovi se na vidiku obale. Od 8-12 ujutro prošlo se tijesno Messine. Dalje se plovi uz obalu Sicilije. Momčad slobodna od stroja svetkuje nedjelju. Ponedjeljak 27. siječnja. Jaki vjetar j. III. k. sa uzburkanim morem. Vrijeme kišovito. Peru se paluba i rade se drugi obični poslovi. Utorak 28. siječnja. Slabo vrijeme. Jaki vjetar i uzb[urkano] more j. III. k. ne popušta, vidljivost slaba, česti nevremeni sa kišom. - Poslije podne vjetar okrenuo j. IV. k., ali je stanje atmosfere čisto. Brod valja i posrće. (Izvor: Brodski dnevnik za trgovački parobrod Kraljevine SHS upisan u kategoriju duge plovidbe po imenu "Tomislav" /15. VI. 1929. do 18. II. 1930./, Luka pripadnosti Dubrovnik, kap. Visko [Vicko] Šimunković, knj. 2, Državni arhiv Dubrovnik, str. 177-179). Zahvaljujem se gosparu Nikši Selmaniju, djelatniku Državnog arhiva u Dubrovniku, što mi je 28. siječnja 2010. u spektakularno brzom roku pronašao dnevnik(e) parobroda "Tomislav" (čak njih 13).

U smislu stradavanja "Dakse" zanimljiv je zapis događaja života pomorca (1923. godine i kasnije) uposlenog na ondašnjoj (prvotno Slobodnoj, kasnije Atlantskoj) plovidbi "Ivo Račić", pa tako u članku: Ilija Perušina, Uspomene iz mojeg mladenačkog pomorskog života, Hrvatska revija, god. XVII, sv. 1-2 (65-66), (Kolovoz), München, 1967, str. 85-86, stoji: "Na putovanju iz Rotterdama u Cardiff, u blizini otočja (hridina) Scilly, pred ulazom u kanal Sv. Jurja puhao je umjereni jugozapadnjak. Za 'Izvor', to je bio pravi ciklon. Strahovito se ljuljao i propinjao, te izgubivši moć upravljanja [posljedicom učinka vjetra i valova odraženog na izloženoj površini praznog broda, te neznatnog djelovanja kormila, prouzrokovanog smanjenom brzinom uslijed malo uronjenog i propinjanjem broda konstantnog i potpunog izlaženja vijka], usmjerio se prema hridinama. Ovo je jedna od najtežih nepogoda, osobito kada se brod nalazi u neposrednoj blizini kopna. U takvim slučajevima ništa ne pomaže ni stroj ni kormilo. Da tome doskočimo, morali smo nastojati uroniti dio broda, pretežno onaj krmeni, što je zahtijevalo mnogo vremena. Bilo je po noći, a vjetar nas je zanosio sve bliže hridinama. Dok smo punili krmeno skladište vodom, naš stroj je vozio najjače mogućom snagom natrag, da bi na taj način izbjegli hridine i upali u obližnju, od vjetra zaštićenu uvalu. Čitavo vrijeme su oko nas plovili engleski čamci za spašavanje, čudeći se, kako to da taj brod, plod njihove tehnike, nije u stanju oduprijeti se jednome tako umjerenom vjetru. U skladištu broj 2 se odkinula jedna željezna greda (potpirač), te strahovitom bukom, poput eksplozije bombe, udarila o dno istoga. Na zapovjedničkom mostu se otkinuše čelični konopi kojima je bila pričvršćena lednica, te skupa s njima, mesom, ledom i dijelom ograde, odletjela u more. U kuhinji iz pregrada izletješe lonci i poklopci. Kuhar, da ih spasi, poluobučen je uletio u kuhinju. Ulazeći, i u tmici, upao je u jedan veliki lonac, te skupa s njime letio s jedne na drugu stranu kuhinje bespomoćno zazivajući u pomoć. Umjesto da on spašava lonce, morali smo mi spašavati njega. Malo kasnije, jedva spasismo kormilara da ne uleti u more, kroz onu izgubljenom lednicom otvorenu ogradu. ...

Konačno, i skoro dotičući one hridine, sretno upadosmo u obližnju uvalu, i tu usidreni čekasmo bolje vrijeme. Na 'Izvoru' smo neprekidno živjeli uzbuđenih živaca i u stalnome pokretu, pa bilo radi privezivanja i pričvršćivanja pojedinih predmeta, ili pak, zalijevani valovima mora, vršili nadzor pojedinih mjesta i naprava: osiguranja, klinove, cerade nad zatvorima skladišta, lance i verige kormila, mjerili visinu prodrle vode i drugih, po sigurnost broda važnih predmeta. Radi teškog života na tome brodu, ljudi su se često mijenjali. Obćenito ga se nazivalo školskim brodom, a mi bi iz zavisti govorili drugima: 'Tko nije plovio na 'Izvoru', ne zna što je more'. Pa ipak boravak na tome brodu ostao mi je u najboljoj uspomeni".

Priredio po zapisima: Đivo Bašić

Pon, 17-12-2018, 19:24:40

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).