Slučaj ravnatelja O. Š. Petra Zrinskoga: Rutinski odrađeno uklanjanje

Znate li koju školu fotoreporteri okupiraju tijekom izbora kako bi snimili Zorana Milanovića ili Stjepana Mesića u obavljanju svojih građanskih dužnosti? Radi se o osnovnoj školi Petra Zrinskoga u Krajiškoj 9 u Zagrebu.  A baš će se ravnatelj te škole, i pored toga što u osam godina njegovoga rada prosvjetna inspekcija nije imala niti jednu primjedbu, od 18. veljače naći bez posla. Očekivano? Nakon što je odjednom postao slučajem krajem studenoga, reklo bi se, očekivano.

Podsjećamo, prof. Krešimir Mihajlović našao se u središtu medijske pažnje, zapravo ni kriv ni dužan, u vrijeme obilježavanja obljetnice pada Vukovara. Tada je jednome hrvatskom mediju odjednom zapeo za oko školski plakat, još negdje u travnju postavljen u osnovnoj školi Petra Zrinskoga, s natpisom "Hrvatski mučenici - od pobjede preko istine do pravde" i ilustriran slikama hrvatske zastave, generala Ante Gotovine i Mladena Markača. Stvaranje slučaja bilo je dodatno upotpunjeno navodnim izjavama ravnatelja Krešimira Mihajlovića, koje je on kasnije uspio demantirati, naravno, tek u dijelu medija, onom njemu dostupnih. Prije toga, u cijelom razdoblju od travnja, nije bilo niti jedne jedine pritužbe roditelja u svezi plakata, o čemu je već pisano na Portalu.

Nejasno postalo jasnim

U trenutku kada je u studenome buknuo "slučaj" ravnatelja zagrebačke osnovne škole Petra Zrinskoga široj javnosti ostalo je vjerojatno ne baš potpuno jasno zašto je odjednom jedan školski domoljubno intonirani plakat postao toliko važan da se zbog njega poziva na smjenu ravnatelja. Odgovor nije trebalo baš dugo čekati, točnije mjesec dana. TempiranjeU trenutku kada je u studenome buknuo "slučaj" ravnatelja zagrebačke osnovne škole Petra Zrinskoga široj javnosti ostalo je vjerojatno ne baš potpuno jasno zašto je odjednom jedan školski domoljubno intonirani plakat postao toliko važan da se zbog njega poziva na smjenu ravnatelja. Odgovor nije trebalo baš dugo trebalo čekati, točnije mjesec dana20. prosinca sastao se Školski odbor osnovne škole Petra Zrinskoga, pri čemu je odbio produžiti istekli mandat dosadašnjem ravnatelju koji se okončava zaključno s 18. veljače, i umjesto toga odlučio novom ministru poslati i prijedlog nove ravnateljice.

O ovoj smjeni ravnatelja danas je, dan iza Božića, u svom internetskom izdanju izvijestio zagrebački Vjesnik. Reklo bi se, ništa čudno za današnju Hrvatsku u tome da "problematičnom ravnatelju" školski odbor nije dao podršku za novi mandat. Pogotovo što su mediji nedavno odradili dobar dio posla i stvorili u javnosti dojam kako je prof. Krešimir Mihajlović zreo za smjenu, ako zbog ničeg drugog, već samim tim jer se našao u središtu velikog "slučaja".

Zadnji Vjesnikov članak upravo je tako i odrađen. Nema tu puno podataka o tome što se stvarno događalo, već se novinarka bavi navođenjem riječi zamjenice pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje Božice Šimleše, koja se i u ove božične i blagdanske dane, slično kao i pred mjesec dana, pokazala vrlo agilnom u tumačenju, za medije, pozadine cijeloga slučaja. Vrijedi pri tome primijetiti kako je u studenome navedena zamjenica kritizirala tada joj sporni plakat "zbog čega će ravnatelja pozvati na razgovor", da bi danas preko Vjesnika iz Gradskog ureda za obrazovanje tvrdili kako promjena ravnatelja u osnovnoj školi Petra Zrinskoga nije "politički čin".

Vjesnik većinu prostora posvećuje fragmentima pisma prof. Krešimira Mihajlovića upućenog na Badnjak jednoj neformalnoj internetskoj grupi, kao i njegovom SMS porukom upućenoj dijelu svojih kolega. Pri tome članak ima i kritičnih "nepreciznosti". Pa se primjerice tvrdi da je u spomenutoj korespondenciji Krešimir Mihajlović ustvrdio da je smijenjen, i to voljom Kukuriku koalicije. Međutim, u pismu koje je došlo i do nas Mihajlović nigdje nije spominjao smjenu, kao što nigdje nije spominjao ni Kukuriku koaliciju - tek da više nije ravnatelj.

Što kaže prof. Krešimir Mihajlović

Prof. Krešimira Mihajlovića nije bilo teško pronaći neradni dan iza Božića kod kuće, pa smo ga zamolili da nam za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća ipak kaže koju riječ o tome kako je u zadnjih osam godina izgledalo voditi osnovnu školu Petra Zrinskoga. Naš sugovornik opisao nam je tako dosta složeno stanje koje je kao ravnatelj zatekao na početku mandata, kao i otpore na koje je naišao u pokušajima uvođenja većega reda. Istaknuo je dobru suradnju koju je kroz sve ove godine ostvario s mnogim djelatnicima u školi, ali i u već spomenutom Gradskom uredu za obrazovanje, i koja je rezultirala NepravilnostiRavnatelj prof. Krešimira Mihajlovića upozorio nas je i na eklatantne financijske nepravilnosti pri obnavljanju i fizičkom održavanju školske zgrade na koje je on zajedno s nekim suradnicima upozoravao nadležna tijelabitnim prosvjetnim poboljšanjima, boljim radnim uvjetima te općim napretkom škole u odnosu na druge osnovne škole u Hrvatskoj.

Ravnatelj prof. Krešimir Mihajlović upozorio nas je i na eklatantne financijske nepravilnosti pri obnavljanju i fizičkom održavanju školske zgrade na koje je on zajedno s nekim suradnicima upozoravao nadležna tijela i što je rezultiralo i incidentom gdje su zbog lošeg stanja bili ugroženi učenici. Zbog ovih, ali i drugih otpora na koje je nailazio u svom radu, objasnio nam je dalje naš sugovornik, normalno je bilo da si je stvorio i određene neprijatelje što je onda iskorišteno za njegovo uklanjanje.

Sjednica 20. prosinca

Prof. Krešimir Mihajlović objasnio nam je i zbivanja koja su kulminirala sjednicom Školskog odbora osnovne škole Petra Zrinskoga 20. prosinca kada je za prijedlog nove ravnateljice prema Ministarstvu izabrana Mirjana Jermol. Sjednica je po njegovim saznanjima trajala više od četiri sata, a njemu kao ravnatelju poziv nije poslan, iako je Školski odbor odlučivao i o stvarima o kojima se bez nazočnosti ravnatelja ne može obično odlučivati, počevši od usvajanja zapisnika s prošle sjednice kojoj je i sam nazočio.

Po riječima prof. Krešimira Mihajlovića, unutar Školskog odbora postojali su pojedinci koji se nisu libili vrlo primitivnih političkih podmetanja, sve do zahtjeva za izjašnjavanjem je li ustaša. Pritisci su dolazili s raznih strana, pa i iz gradskih struktura.

Sastav Školskog odbora, koji ima sedam članova, uključujući osobu predloženu za novu ravnateljicu, u mnogome ostavlja dojam političkog tijela. Pojedine osobe politički su angažirane u stankama vladajuće koalicije, jedan od članova je razrednica djeteta vrlo istaknutog dužnosnika, dok se za jedinog predstavnika roditelja u Školskom odboru teško može reći kako može potpuno samostalno odlučivati, budući da radi u Poglavarstvu Grada Zagreba. Stoga glasovanje kojim je na Školskom odboru odbačena prijava prof. Krešimira Mihajlovića za reizbor na dužnost ravnatelja sa šest glasova protiv i jednim nevažećim listićem njemu samome i nije bilo iznenađenje.

Stručnost kao žrtva političkih ciljeva

Da se teško može odbaciti dojam da je cijeli slučaj ravnatelja Krešimira Mihajlovića stvar politike, svjedoče i reakcije brojnih ljudi koji su mu se javili, a koji se jednodušno slažu s ocjenom da se radi o političkoj smjeni ravnatelja. Uostalom, iskustva iz 2000. godine naučila su nas da nakon dolaska "lijeve" koalicije na vlast slijede masovne čistke, neovisno o stručnosti pojedinaca koji su s njima zahvaćeni. Jedina razlika koju uočavamo ovaj puta je da u državnim tijelima i upravi i nema više puno kadrova koji bi ovakvom kadroviranju mogli biti premet obračuna. Zato slučaja poput ravnatelja prof. Krešimira Mihajlovića možda i ne će biti puno. Dovoljno je početi od činjenice da je broj škola sa slikama heroja Domovinskoga rata danas već zanemariv, iako bi se trebale nalaziti u svakoj školi.

M. M.