Javor NovakJavor Noval karikatura

Doba trpova

Sjeme zla

Imao sam sreću sredinom sedamdesetih, gledati rijedak i dobro skrivan film „Josip Broz Tito: posljednji europski monarh“. Kada je g. Antun Vrdoljak, kao jedan od tri ponajbolja hrvatska redatelja nedavno snimao film i seriju o Titu, naivno, pokušao sam pronaći taj film star sada već i više od trideset i sedam godina. Ali, vidi vraga, nijedna pohrana nije ga imala, nitko nikada nije čuo za taj film. Ni u Zagrebu, ni u Beogradu, ni u Beču, niti u Berlinu. Ni kod BBC-a, ni kod ORF-a, niti kodtito7 lov lavRAI-a. Ni u sveučilišnim kinotekama na Zapadu. Što je to dakle bilo toliko opasno po ep o ratnome maršalu, pobjedniku, o velikom vođi Titu, o ljubljenome 'Titi', kojeg je narod navodno iskreno obožavao, kojem je uvijek mahalo ne manje od 200.000 ljudi u tu svrhu istjeranih iz poduzeća i zbijenih u metalne torove za ovce kako bi ga spontano pozdravili.

Film 'o Titu privatno' kojeg nisu prikazali u Balkan kinu

Ne govore kako se kupao s Nehruom i Naserom dok su tigrovi i curice šetali oko bazena. Tito je gledao u kameru, film nije snimio revoltiran ili slabo plaćen tjelohranitelj, sedamdesetih godina prošloga stoljeća sniman je na Titovo zadovoljstvo. I sad ga još vidim kako se kupa u Chivasu i ruga nam se sa svim svojim dugovima i propalim tvornicama planske privrede i prekobrojnih radnika koje nam je namrjeo. S ratom kojeg je on izazvao, on stvorio predispozicije, on naoružao i tolerirao srbskom petu armiju svijeta.

Ne spominje se višegodišnje dovoženje kamena i zemlje, stvaranje botaničkog parka na arheološkom nalazištu, kojeg je ne privatizirao već uzurpirao, za park tropskih životinja Brijuni. Ne govore kakav je hohštaplerski način života maršal nad maršalima vodio te koja je bila cijena sveg tog zuluma. Cijena pomnožena s tri i po desetljeća trajanja.

"A u srcu ljubav za radničku klasu"

Što je to tako opasno u tom filmu 'o Titu privatno', a što radni narod nikako nije smio vidjeti? Zašto ga nisu prikazali u Balkan kinu u Zagrebu ili na Terazijama, jer pod Titom se prekrasno živjelo?! Samo careva putovanja po cijelome svijetu, pravi su imetak za dvije stotine hrvatskih obitelji do u treće koljeno. Tito nikada nije pitao za cijenu i po tome je bio velik? Taj čovjektito idi-aminslabog hrvatskog govornog područja, čovjek koji nikada nije radio, a koji je čak i u ilegali časkom mijenjao jug Europe za sjever u vrijeme kad je željeznica jedina dopirala u unutrašnjost velikih zemalja, ostavio je maligno nasljeđe. Ni Račan nije bio na ti s hrvatskim, a i premijer Milanović deklamira neke sintagme samo njemu razumljive - više cjepanice nego rečenice. I njegov ministar prosvjete više batinom nego dogovorom stvara nekakav odumrli srpsko-hrvatski na već viđen štetočinski način. Ne čudi me Posljednji monarhA film je snimao netko tko je omiljenog druga vrlo dobro poznavao i bio jedan od onih dvorskih kamermana. To nije bio drhturavi filmić iz ruke, on je snimljen i montiran profesionalno. Maršal se nadmoćno smješkao u kameru iz sobe skupocjenih predmeta, iz bijesno opremljenog foto-laboratorija, na sred sobe sa uljima svjetskih majstora, iz afričke i svjetske sobe prepariranih, a rado odstrijeljenih kapitalaca, iz sobe s dugim klavirom, u najskupljim vozilima, gledao je u kameru i dok bi glumački zamišljeno pućkao obveznu debelu kubansku cigaru, taj stari buržujski simbol. Potpuna je to slika diktatora. Svi su oni bili kolekcionari, prvo tisuća ljudskih života, a zatim tisuća skupocjenih predmeta. Mitomani nikada ne će priznati da je Tito živio u suhome zlatu, faraonski ili ako baš moraju pod argumentima - to će mu sve naglo upisati u vrline, Tito je pjesnike zvao „Tamo njeki stiljisti“. I taj prijezir prema materinskom im je ucijepljen.

A film je snimao netko tko je omiljenog druga vrlo dobro poznavao i bio jedan od onih dvorskih kamermana. To nije bio drhturavi filmić iz ruke, on je snimljen i montiran profesionalno. Maršal se nadmoćno smješkao u kameru iz sobe skupocjenih predmeta, iz bijesno opremljenog foto-laboratorija, na sred sobe sa uljima svjetskih majstora, iz afričke i svjetske sobe prepariranih, a rado odstrijeljenih kapitalaca, iz sobe s dugim klavirom, u najskupljim vozilima, gledao je u kameru i dok bi glumački zamišljeno pućkao obveznu debelu kubansku cigaru, taj stari buržujski simbol. Potpuna je to slika diktatora. Svi su oni bili kolekcionari, prvo tisuća ljudskih života, a zatim tisuća skupocjenih predmeta. Mitomani nikada ne će priznati da je Tito živio u suhome zlatu, faraonski ili ako baš moraju pod argumentima - to će mu sve naglo upisati u vrline. Prvo što mi je palo na pamet, nakon što sam odgledao film o krezu i drugovima nesvrstanim krezovima (u dobu kada s tim filmom ništa nitko nije mogao jer bi ga inače odmah ujutro već odvezlo) je to da bi ga trebalo pokazati njihovoj obespravljenoj radničkoj klasi. Onoj istoj koju su svega oslobodili na rok od 1941. do 1991. Nisam uvjeren da bi svi pljeskali lupajući rukama iznad svojih praznih želudaca.

"Ugled" kupljen ogromnim novcem

Ta raskoš bila je raskoš monarha, problem je „samo“ u licemjerju, u rudarima koji su tu raskoš stvarali i to s obveznim tito castroosmjehom kako se radnom narodu i priliči: „A sada pesma!“ Alija Sirotanović s oduševljenjem je (čini se) ulazio u rudnik i običnom šipkom udarao ugljen dok je njegov dragi drug Tito plovio globusom do najudaljenijih kutaka Indonezije u pratnji čak tri JNA razarača. Svratio bi malo i na Kubu, opskrbio se rumom, cigarama i ostalim što je Kuba uvijek nudila, a danas na žalost razvila i turizam baziran na tome. Dobro je protulumario s Fidelom krvavim, jednako krvavim, a zatim se uzastopno šetao po dvadeset i osam vila od Vardara pa do Triglava.

Plavi je vlak imao pred-vlak za slučaj da je pruga minirana od strane omiljenih željezničara. Njegov vele-dolazak najavljivao se uvijek sigurnosno na tri-četiri lokacije, kerberima u tri-četiri vile, kako se oduševljeni Alije ne bi ponašali kao na poslu pa šipkom u rupu ugurali dinamit. Velika je bila omiljenost druga Tita, zato su ga toliko i štitili. Koliko su te svjetske i ine 'šetnje' koštale smiješno je i pokušati zbrojiti. Gdje god se pojavio prosipao je zlato. No, slijepcima i titomanima najvažnije je kako „ništa nije ostavio nasljednicima“, a to što je živio faraonski, to se kao ne računa. Gdje se god pojavio, dočekivan je kao monarh, treći svijet jedino je za to i znao. I kad je s našim novcem darivao plemenske vođe ali i neke pokrete u Africi logično je da su ga tamo i zvali ocem.

Film je opasan isključivo po tome što njime maske padaju i ostaje gol diktator, odgovoran za jame od Bleiburga do južne Srbije, koji je na grbi naroda živio kao posljednji europski monarh. I on nije imao ništa protiv da se taj film snimi! Problem je bio samo u tome što su drugovi ispovijedali jednu potpuno oprečnu ideologiju i lagali sve. Lagali od samoga početka u ilegali. To lijepo svjedoči i knjiga „Slušaj i gledaj Latice“ gdje je punina masonerije, hohštapleraja i ostalih Brozovih mnogoženstava (po svim pitanjima ne samo spolnim) došla do punog izražaja. Izražaja kojima se gđa Latica Ivanišević ponosi jednako kao i svojim „slikarskim“ početcima po zidu dječje sobe.

I kada se Iblerovim trgom orilo 'Po šumama i gorama' pri nadolazećoj treće-siječanjskoj garnituri, koja je galopirajući zaduživalakostii uništavala Hrvatsku, orilo se ne samo Titu. Urlalo se u orgastičkom hedonizmu, pucale su čaše od nazdravljanja stranci, koja će od sada drmati Hrvatskom, s politikom obvezno na maršalovu tragu.

Sjeme zla posijano je

Sjeme zla posijano je, i vrlo teško ćemo ga se osloboditi. Ni sanaderština koja je uslijedila, nije se odrekla tog nezarađenog 'stila' života. Koja je razlika između Bakarića, Sanadera, Račana i Milanovića? Ma kako to paradoksalno zvučalo, Bukovci, satovi, stanovi po Manhattanu, milijunske provizije, ljetovanja na 'Malo vitra' sve je to ista škola... Sve je to samo stari stil, ali novi zapah.

Nakon što su se kukurikavci razbjesnili na sve one koji demokratskoj javnosti, na stručan način, predstavljaju stanje u RH danas, ne slažući se s izvješćima Burze rada – ušutkali su Burzu. Ni Zavod za statistiku nije više dobar jer nema pozitivne rezultate, a smetao je i Ekonomski institut. Zatim je degradiran i izvrijeđan i Institut za jezik, a ministar - liječnik po kvalifikaciji, svakako bolje zna što je to hrvatski jezik i naziv ministarstvaracan milanovic josipovicod preporuka najuglednijih strukovnjaka s međunarodnom reputacijom, a koji djeluju u Institutu za jezik. Njih, naravno, nije trebalo konzultirati.

Tim putem i tim kundak načinom još malo i živjet ćemo u zemlji cvijeća: svi koji ne misle tako bit je ušutkani, smijenjeni, proglašeni ovakvima ili onakvima, svakako uprljani i onim najgorim epitetom te društveno stigmatizirani.

Ako je vjerovati što piše 'Morgenzeitung’ barba Linić ide i dalje… Sada ga već ljute i izvana: buba ga izvješće Europske banke za obnovu i razvitak. To su sigurno te iste hadezenjare s Burze, iz Zavoda, iz dva Instituta, zato ukinimo i to. Ukinimo Reuters! A dok to ne uspijemo, barba će ponoviti svoje mišljenje 425 puta u svim vijestima, dnevnicima, tjednim pregledima i na naslovnicama. Ako to ne dotuče EBRD - ne će ništa.

Osim prijetnji i kažnjavanja građana (koji nisu nabili državni dug) sve do divota dužničkoga ropstva, to su ukratko sve zasluge Kukuriku koalicije u proteklih beskorisno utučenih osam mjeseci. I njihova koka kukuriče ali jajca (još) njet.

Javor Novak

Čet, 28-05-2020, 19:50:28

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.