Hrvatske kronike

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2019.

Na prvoj godišnjoj skupštini predložit ću novi naziv za HKV, to jest prošireni: HK, queer kulturno vijeće. I još jednu promjenu statuta: HKV djeluje na cjelokupnom području istospolne Jugoslavije. I onda neka mi tko kaže da to nije dodana vrijednost. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 02. prosinca 2019.

Kad se pitate može li Hrvatska bolje, odgovor je da ne može. Hrvatsku u raljama (uz još štošta) drži birokracija kojoj je dobro, koja se zabavlja pakosteći „strankama“. Ništa se nije promijenilo od vremena bivšega sustava, samo što ima više stranaka. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 25. studenoga 2019.

Kog vraga su orjunaši cvilili što nema Vučića u Zagrebu (opravdan izostanak), kad je na skup u Areni došla njegova srodna duša i čak postala predsjednikom EPP-a. Tusk, doduše, u svojim stajalištima nema dobru korespondenciju s poljskim narodom koji bira Pravo i pravdu, kao što i mnogi europski elitisti nemaju čvrstu vezu s narodima u svojim zemljama. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 18. studenoga 2019.

Postoji još jedna, sveprisutna peta kolona, nevještom oku nevidljiva i nepregledna, zbog snažne disperziranosti, kapilarne rasprostranjenosti od vrha do dna. Ta kolona u studenom tiho i skrovito odaje počast srpskim zločinima i počiniteljima, iza zatvorenih prozora i spuštenih rebrenica, a čim prođe jednodnevna jednom godišnje obavljena hodanja, peta izlazi na svjež zrak i duboko udiše takozvanu hrvatsku demokraciju, te u ostalim danima i mjesecima radi svoj posao. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 11. studenoga 2019.

Ništa se u Hrvatskoj nije promijenilo, osim njezina naziva. Nije više SRH nego samo RH, orjuna i slične misaone skupine čvrsto su se održale u sedlu, devedesete nastoje zaboraviti kao tužno razdoblje kada nisu mogli posve slobodno raditi protiv Hrvatske, razdoblje koje će se pamtiti, vele oni, po korupciji s Tuđmanom na čelu. Ostalo što je učinio nije važno, ako je još nešto uradio, bolje je o tome ne govoriti, bolje po njega. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2019.

Reakcije na zadnje Kolindine zavjese pokazale su koliko je živa i strasna (strašna) ljubav prema komunističkoj Jugoslaviji i nakon trideset godina moderne hrvatske države, da je ta ljubavna priča očito besmrtna koliko i tužna – prije svega jer je očito da je dio hrvatskih građana (nazivam ih tako za ovu priliku) zaostao i zastao u vremenu, da je negdje devedesete pao u komu iz koje se nikako ne može probuditi. To je taj komatozni balast koji nam ne da naprijed. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 28. listopada 2019.

Rujanska rezolucija Europskoga parlamenta o važnosti europskoga sjećanja za budućnost Europe ne donosi posebne novosti u odnosu na slične rezolucije toga tijela na istu temu, tek je ponešto modernizirana i proviđena iskustvima iz zadnjih petnaestak godina, odnosno pojavama zapaženim od vremena rezolucije 2006. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 21. listopada 2019.

Mnogi silovatelji žive mirno u Hrvatskoj, mnogi mirno žive u Srbiji, svi su mirni jer Srbija ima jurisdikciju i nad zločinima počinjenim u Hrvatskoj, što je hrvatskim državnim vlastima i pravosuđu vrlo zgodno, ne moraju ništa poduzimati. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 14. listopada 2019.

Nobel dodijeljen Handkeu samo je šlag na torti, na neki način međunarodno priznanje ljubiteljima genocida, koji Srbija ne priznaje, ni Handke. Sljedeći nobelovac (za mir) mogao bi biti Zuroff, koji također ne priznaje srpski genocid u Srebrenici. Hrvatima je ulaz zabranjen, pa imali su već nobelovca Ivu Andrića, samoodvedenog u druge vode. I tako, ode Nobelova nagrada u povijest, na najtužniji mogući način. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 07. listopada 2019.

Ljevičarenje ne bi u nas bilo tako kobno, da je zdravo (a ne samo vrlo živo), ali nije, bolesno je od prigušenog ili otvorenog protuhrvatstva, što mu daje dodatnu, razornu dimenziju, u većini zemalja posve nepoznatu, jer u njima ni ljevičari, osim anarhističkih luđaka, ne idu protiv vlastite domovine. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 30. rujna 2019.

Nekako u isto vrijeme, čak mislim u istom danu kada je bila projekcija filma o braniteljima-samoubojicama u produkciji filmskog festivala „Gordan Lederer“ (nositelji branitelji iz Zaprešića), te iste večeri sastala se hrvatsko-srpska koalicija u poznatom zagrebačkom restoranu, uz nazočnost neizostavnog Pupovca. Ondje se pilo i jelo, pričali se vicevi, nastojalo se šarmirati Pupovca da sačuva stabilnost, svoju i vlade, to jest vlasti. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 23. rujna 2019.

Sloboda govora je u današnje vrijeme zajamčena samo onima koji su protiv moderne hrvatske države. Onima koji su stvarali i branili tu istu državu, čim se malo pobune, sloboda govora se oduzima makar i potiho, tužbama i sličnim domišljajima. Njih nema u medijima, u tiskovinama (s uglavnom nepoznatim vlasnicima), na televizijama (s posve nepoznatim vlasnicima), ako su umjetnici šikanira ih se, prešućuje, postaju nevidljivi. Na sudu im se oduzima riječ, kao Vukovarcu kojemu su srpski agresori ubili dva sina, a sutkinja ga opominje da s tim ne maše, da šuti. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 16. rujna 2019.

Vrlo je jednostavno: između branitelja i Pupovca, Plenković je odabrao Pupovca i to je početak svršetka njegove političke karijere u Hrvatskoj. Umjesto uključivosti kojom se diči, izazvao je nove podjele među Hrvatima: na one kojima je potreban prevoditelj i na one koji misle svojom glavom. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 09. rujna 2019.

Čekam da se oko himne u školama povede učena rasprava u medijima, i unaprijed znam koji će medij biti za a koji protiv. Oni protiv imaju snažne argumente: razvijanje domoljubnog osjećaja opasno je u odgoju djece: u prvim razredima još će biti domoljubi, u višim razredima mnogi mogu postati “desničari“, do mature i „ultradesničari“. Od Lijepe naše do Lijepa li si, i eto novih ustaša. I zato – nema himne. Ima škola za život. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 02. rujna 2019.

Pupovac nije dobio crveni karton, nije izbačen s igrališta, nije dobio ni žuti karton, samo je (i opet, nakon svega!) blago opomenut za preoštri start, ali mu je u razgovoru s basileusom očito zajamčeno da će ostati u igri dok je ovaj živ. Tako se nastavlja lanac beščašća u hrvatskoj politici drugoga desetljeća 21. stoljeća, na prepast potomaka (ako ih bude) - onih koji će proučavati hrvatsku povijest koja je sada, na žalost, naša sadašnjost. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 26. kolovoza 2019.

Na Pupovčevu nesreću, iz Srbije su oko Uzdolja reagirali kako se i očekivalo, a i bez toga je sam zakuhao toliko da mu se Uzdolje obilo o glavu: prilično jasno je u uvertiri dao do znanja da je Hrvatska ne samo na rubu nego i preko da postane NDH, što su u Srbiji netaktično prihvatili četnici Vučić, Dačić, Vulin i ostali, to jest da su Hrvati bili i ostali ustaše, te nije čudno da se Srbi koji su otišli 1995. ne vraćaju. (H. Hitrec)