Veličanstveni spomenik sjećanju na Gladomor izvršen 1932./ 1933. nad ukrajinskim narodom

Ukrajinski je narod 1932/33 doživio veliku tragediju. Staljin i sovjetsko komunističko vodstvo glađu su umorili oko šest, a možda i više, milijuna ukrajinskih seljaka koji su živjeli u žitorodnim pokrajinama. O tom strašnom zločinu još se uvijek vode rasprave. Ukrajina traži da se okvalificira kao genocid, a Moskva to odbija. Napisao sam studiju o tome u kojoj sam pokušao dokazati kako je riječ o genocidu, sukladno definiciji ovog zločina. Naime, Staljin je svjesno žrtvovao ukrajinske seljake, optužujući ih da su kulaci i kao takvi kontrarevolucionari, dakle neprijatelji socijalističke revolucije i SSSR-a, a takve treba istrijebiti. Komunistički su teoretičari seljački stalež držali neprijateljem radničke klase.

U Ukrajini je ovaj stalež činio kralježnicu etnije, temelj njezine samobitnosti i povijesne opstojnosti. Svi su drugi slojevi bili istrijebljeni, ili su prešli na stranu boljševika. Likvidiranjem seljaštva Staljin je slomio Ukrajince. CK boljševičke Partije najprije je seljake opteretio otkupima koji su bili iznad njihovih prihoda, zatim im je oduzeto žitno sjeme tako da nisu mogli ništa posijati, onda im je oduzeta stoka, svinje, perad ... kako se ne bi mogli prehraniti, prethodno su uveli putovnice za unutarnje putovanje, na osnovu čega im je policija zabranila napuštanje domova i naselja, donijeli su zakon o zabrani trgovine pa seljaci nisu mogli ništa kupiti od hrane, a na kraju su vojskom i policijom okružili ukrajinska sela i nitko iz njih nije smio izaći, sve dok svi nisu umrli u strašnim mukama.

Vrhunac planiranog genocida bio je Zakon poznat po nazivom „Zakon pet klasova", po kojem je ukrajinskim seljacima bilo zabranjeno pabirčiti nakon žetve na kolhozima, a onome kod kojega je nađeno više od pet klasova, na mjestu je bio strijeljan. Ljudi su gubili razum od gladi i jeli jedni druge. Kada je i posljednji umro, komunisti su trupla buldozerima ubacivali u masovne jame koje nisu smjele biti označene. U genocidom ispražnjena ukrajinska sela Staljin je naredio da se transportom dovede ruska populacija. Potomci tih naseljenika danas su u pobunjenim pokrajinama. Svu dokumentaciju o gladomoru boljševici su uništavali. Naravno, na idućoj brojidbi pučanstva pojavio de manjak stanovništva u gladomorom zahvaćenim krajevima. Staljin je naredio da se popis poništi, dokumenti spale, a popisivači strijeljaju ili pošalju u GULAG. Zbog toga je o ovom genocidu sačuvano relativno malo povijesnih vrela. Ukrajinska se nacija od ovog demografskog gubitka nikada nije oporavila.

Razumljivo je što sam želio vidjeti spomenik gladomoru, jer ga u moje vrijeme u Kijevu nije bilo, odnosno bio je jedan maleni vjerskog karaktera. S uzbuđenjem i tugom krenuo sam autobusom prema Kijevo-Pečerskojlauri, jer se spomenik nalazi nedaleko njezinih zidina. Smješten je na prekrasnom mjestu, a izveden na način koji impresionira. Riječ je o cijelom memorijalnom kompleksu u kojem svaki dio ima veliku simboličku snagu.

Na ulazi posjetitelja dočeku skulpture dvaju anđela u klećećem položaju, pognutih glava, u dubokoj koncentraciji i molitvi. Između anđela nazire se visoka skulptura svijeće postavljene tako da se iza nje vidi Dnjipro, novi kijevski kvartovi i beskrajna stepa u daljini.

Goldmor

Ulaz u spomenički kompleks posvećen gladomoru 1932/33. godine. Snimio Đ. Vidmarović.

Približavajući se klećećim anđelima koji „čuvaju" ulaz u Memorijal, čovjeku se nameće potreba za skrušenom molitvom. Skulpture ne pozivaju na mržnju i osvetu, već na praštanje, ali ne i na zaborav. Imao sam dojam kako je umjetnik ponudio rješenje koje upućuje na vrata koja vode u raj. Doista, svi stradali u gladomoru bili su nevini i nalaze su raju. Drukčije je teško i zamisliti. Zastao sam kod jednog od anđela i pogledao u njegove na grudima prekrižene ruke, pune snažne simbolike. U tihoj je molitvi.

Spomenik gladomor

Jedan od anđela na ulazu u spomenički kompleks posvećen gladomoru 1932/33 godine. Snimio Đ. Vidmarović.

Nakon što prođete vrata sjećanja, tuge i praštanja, zarobi vas realistična skulptura djevojčice, potpuno iscrpljene glađu, koja s rukama na grudima nemoćno gleda nekuda u daljinu, očekujući spas koji nikada stigao nije. Dijete je usamljeno na kamenom postamentu, upozoravajući nas na strašan zločin u kojem je bez milosti glađu umoreno na stotine tisuća djece. Iza njezinih dugih pletenica vidimo veliku svijeću s vječnim plamenom.

Promatrajući ovu skulpturu sjetio sam se muzeja ubijenoj djeci podignutog u Jeruzalemu, gdje svako dijete ima ime, a umjetnik ga je prikazao kao zvijezdu na nebu. Mali Ukrajinci umoreni glađu nemaju imena. Ona su znana jedino Bogu. Smrt ukrajinske djece prikazane u liku ove djevojčice izaziva jezu i ogorčenje svojom strašnom realnošću, a onaj spomenik u Jeruzalemu izaziva užas svojom univerzalnošću.

gladna djevoica

Memorijalni spomenik žrtvama gladomora: Izgladnjela djevojčica. Snimio Đ. Vidmarović

Nakon što se suočimo s likom djeteta koje pati, slijedi čudesna modernistička višeznačna skulptura koja prikazuje pšenicu zarobljenu rešetkama. Vijugava pruga od klasova završava stiliziranim grobovima. Sve izrađeno u crnome mramoru. Simbolika je više nego prepoznatljiva. Žito je hrana, i kruh čovječji i Tijelo Kristovo, ali to je i sjeme od kojeg živi narod, a seljaci su sjeme svoga naroda. Uništavanjem žita, komunisti su kanili uništili život, narod i Krista.

kompleks gladomor

Memorijalni kompleks posvećen gladomoru: zarobljeno žito/sjeme. Snimio Đ. Vidmarović.

Nakon što prođe zarobljeno žito, posjetitelj se približava impozantnoj šesterostranoj svijeći izrađenoj od nehrđajućeg čelika s dekorativnim aplikacijama preuzetima iz ukrajinskog narodnog veza. Svijeća je okružena s četiri skulpture u obliku križa čiji se krakovi spajaju, pa ispada kao da je cijeli ukrajinski narod zagrlio svijeću svoje patnje, ili je učinio mistični prolaz u nebo dušama ubijenih. U sredini križeva nije golub, što bi smo očekivali, već ždral raširenih krila, kojima, kao da želi zaštiti svijeću. I tu je nacionalna simbolika sasvim prepoznatljiva.
Oko Monumenta „razbacani" su tamni kameni blokovi-grobovi koji svojom pojavom povezuju zemlju d nebom. Razbacani su po cijeloj Ukrajini.

svijece krizevci

svijece krizevi 2

Skulptura svijeće zagrljene križevima i okružene grobovima. Snimio Đ. Vidmarović.

Iza svijeće s vječitom vatrom, koja snažnim jezikom estetike govori o strahoti zločina, posjetitelj se odjednom nađe nad panoramom novoga života koji se rodio iz zemlje natopljene krvlju mučenika. Monument je na brijegu s kojega se spuštaju stepenice prema dolini u kojoj teče moćni Dnjipro, a iza njega se vide neboderi novog Kijeva. Uz stepenice su razasuti crni mramorni grobovi, simbolizirajući grobove stvarnih žrtava koji su rasipani i za koje se ne zna. Neprijatelj je po univerzalnom komunističkom principu uništavao i grobove svojih protivnika.

kompleks 2 gladomor

Dio umjetničkog kompleksa posvećenog gladomoru, kojem pripada i panorama nove Ukrajine. Snimio Đ. Vidmarović.

Promatram posjetitelje ovog čudesnog spomenika. Okolo su park s klupama, stazama i odmorištima. Djeca se igraju, a mladi šapuću zagrljeni. Nedaleko je restorančić s osvježavajućim napitcima i kavom. Smrti i život dvije su strane vječnosti.

Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko u jednom je govoru o gladomoru molio svijet da ne bude ravnodušan. Upamtio sam tu riječ. Ne želim biti ravnodušan prema gladomoru u Ukrajini.

Đuro Vidmarović

Uto, 23-10-2018, 08:27:33

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HT: Kolumna Z. Hodaka

Hrvatski tjednikOd četvrtka u prodaji

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).