„Medački džep 93" i „teška stigma" generala Norca

Zagrebački dnevni list "Večernji list" objavio je u broju od 1. listopada 2013. članak Renate Rašović, pod naslovom: „Medački džep '93. - nakon 20 godina skinuta teška stigma", i s nadnaslovom: „Konačno uvrštena u blistave operacije Domovinskog rata". Ispod naslova autorica obavještava, pozivajući se nas magazin „Oluja", da „Ministarstvo branitelja i Ured predsjednika pripremaju i noracmedalju s imenom ove akcije".

Nakon navedenih riječi čovjek se ne može ne upitati sljedeće:

a) o kakvoj je to „teškoj stigmi" riječ?, b) tko je i zbog čega „blistavoj operaciji Domovinskog rata" poznatoj kao „Medački džep 93" nametnuo tu „tešku stigmu"?, c) ako je ta „teška stigma" odjednom postala „blistava operacija", zbog čega se to tijekom proteklih 20 godina tajilo, odnosno tko je odgovoran što je jednoj „blistavoj operaciji Domovinskog rata" nametnuta „teška stigma"?, c) hoće li se nepravedna „teška stigma" ispraviti, a ispraviti se može jedino pod sljedećim uvjetima:

1) uz ispriku hrvatskim vojnicima, dočasnicima i časnicima koji su vodili ovu „blistavu operaciju", 2) rehabilitacijom (materijalnom, političkom i nadasve ljudskom, mladog generala Mirka Norca koji je zapovijedao ovom „blistavom operacijom", 3) javnim imenovanjem krivaca za nametanje nepravedne i lažne „teške stigme" operaciji Medački džep, 4) priznanjem kako je zbog lažne „Stigme" general Norac bio osuđen na 12 godina robije, a sada se javno priznaje da je zapovijedao „blistavom operacijom Domovinskog rata" i 5) poništenjem presude generalu Norcu na zatvor od 12 godina za krivicu koje nije bilo.

Renata Rašović u navedenome članku piše:„Nakon duga dva desetljeća iz Gospića je naposljetku odaslana poruka da Medački džep više nije operacija koje bi se hrvatski branitelji trebali sramiti, piše magazin Oluja. 'Oni koji 90-ih godina nisu bili na ličkom ratištu, više ovdje ne pišu povijest, a pojedinačna krivnja više neće bacati ljagu na ono što je branjeno u Domovinskom ratu, čemu je uvelike pomogla i oslobađajuća haaška presuda našim generalima', čulo se toga dana sa svih strana. Možda baš i stoga, među najponosnijim uzvanicima obljetnice ove operacije, ove godine upriličene u posve novom ozračju, bio je i umirovljeni general Mladen Markač koji je više puta tog 9. rujna o Gospiću govorio kao 'gradu heroju".

Zašto nije pozvan Mirko Norac

Svaka čast generalu Markaču, ali ukoliko je s operacije „Medački džep '93" doista skinuta teška stigma, tada je na proslavi 20. obljetnice među prvim uzvanicima trebao sjediti mladi heroj Domovinskog rata, general-pukovnik Mirko Norac. Bez njega ovo „skidanje teške stigme" djeluje kao ruganje povijesnoj istini.

Renata Rašović nakon što je opisala kratku povijest operacije Medački džep i navela komentare nekih njezinih istaknutih vinovnika,kao zaključak ističe riječi generala Sačića:

„Državno odvjetništvo RH i hrvatska policija nisu bili na razini zadaće koja se od njih očekuje. Nedopustivo je da se hrvatske žrtve minoriziraju i da se na pritisak međunarodne zajednice kriminaliziraju isključivo hrvatski branitelji – rekao je general Sačić, koji je podsjetio da su Hrvatska vojska i specijalna policija operacijom Džep '93 preduhitrili kontraakciju neprijateljske vojske s nesagledivim posljedicama – za samo dva sata.
– Njihova operacija bila je dio šire strategije vojske tzv. Republike Srpske Krajine koja je tog istog dana imala u planu napasti i Mostar, probijati liniju na južnom bojištu prema Pločama kao i na Maslenici, izbiti na more i udariti po većini bojišnica diljem Hrvatske. Operacija Pitanjaa) o kakvoj je to „teškoj stigmi" riječ?, b) tko je i zbog čega „blistavoj operaciji Domovinskog rata" poznatoj kao „Medački džep 93" nametnuo tu „tešku stigmu"?, c) ako je ta „teška stigma" odjednom postala „blistava operacija", zbog čega se to tijekom proteklih 20 godina tajilo, odnosno tko je odgovoran što je jednoj „blistavoj operaciji Domovinskog rata" nametnuta „teška stigma"?Džep '93 bila je nužna i opravdana, a svi na koje smo u borbi naišli, svi su bili naoružani i neprijateljski raspoloženi, tvrdeći da brane svoje, no mi smo znali da moramo zaustaviti to zlo i braniti Gospić. Svi su imali priliku predati se ili pobjeći, oni su izabrali borbu, a svaki vojnik zna što mu je u borbi činiti. Ne smijemo zaboraviti ni odmazdu koja je uslijedila kad je granatirana Ina Petrokemija, Lučko, Karlovac i Gospić, kada je 22 civila tijekom te akcije izgubilo život. I zato Džep '93 treba uvrstiti u red najsjajnijih hrvatskih akcija – rekao je Željko Sačić".

Nazočni general Mladen Markač, sudionik i zapovjednik operacije na ličkom ratnom području, dodao je svoje mišljenje:

„Ono što smo danas učinili za cilj ima skinuti stigmu s Gospića i javno reći da je Gospić grad heroj i te kako je zaslužan za obranu suvereniteta Hrvatske. Za stol bi, kada je riječ o Medačkom džepu, ali i o drugim akcijama, trebali sjesti DORH, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata i političari pa donijeti jasan stav".

Novinarka s pravom ističe sljedeće:

„Dolaskom predstavnika Vlade, ministra branitelja Predraga Matića, na proslavu u Gospić, operacija Medački džep dobila je i potvrdu svoje legitimnosti, a ministar je kazao kako je ona u hrvatskom narodu priznata oduvijek i u istom je rangu kao i druge oslobodilačke akcije te da je bila nepravedno marginalizirana".

No, s ministrima iz ove Vlade uvijek moraš biti na oprezu. Mada ne spominje nepravedno izočnog generala Norca, čini se da se na njega odnose Matićeve riječi, kako ih navodi novinarka:

„Hrvatska je pokazala svoju veličinu sankcioniranjem onih koji su se ogriješili o ratna prava i običaje te Ženevsku konvenciju, no to ne može umanjiti doprinos i veličinu akcije Medački džep – rekao je Matić, pa najavio kako će Ministarstvo u suradnji s predsjednikom dr. Ivom Josipovićem uskoro pripremiti i spomen-medalju s imenom Medačkog džepa za zaslužne pojedince i postrojbe".

Istraga Medak

Ne slažem se s ministrom Matićem. On priznaje kako je tijekom operacije Medački džep bilo„onih koji su se ogriješili o ratna prava i običaje te Ženevsku konvenciju", čime je prihvatio optužbe s neprijateljske strane o napadanju na civile i namjernom uništavanju imovine civila. Osobno više vjerujem povjesničaru dr. sc. Anti Nazoru nego ministru Matiću, pa makar se zvao i Fred, a povjesničar je ustvrdio sljedeće:

„Operacija je ostavila teške političke posljedice, ponajviše zahvaljujući srpskoj promidžbi i izvješćima kanadskih unproforaca. Međutim, u posjedu sam važnog dokumenta koji ranije nije bio predočen hrvatskoj javnosti, nedavno objavljenog dokumenta sa žigom Ujedinjenih naroda od 28. prosinca 1994. pod nazivom "Istraga Medak". Istražitelji UN-a navode da od 82 poginulih Srba ima 59 vojnika i 23 civila, apostrofirajući problem što su mnogi civili nosili vojnu odjeću. Navodi se da nakon izvješća dr. Kirsnera nema dovoljno dokaza za smaknuća koja se sugeriraju, pa istražitelji upitnim drže svjedočenja lokalnih Srba o stradanjima civila. Pritom navode da su civili bježali naoružani i da se ciljevi akcije hrvatskih snaga ne mogu smatrati nelegalnima".

Ante Nazor s pravom apelira na javnost i sve odgovorne čimbenike u ovoj zemlji (a koliko ih?) da se „operaciju Džep '93" naziva pobjedonosnom i oslobodilačkom", inzistirajući s pravom „kako neke događaje valja promatrati u kontekstu tog vremena".

vojNavedenim riječima Ante Nazora nema se što dodati. No, novinarka koja želi dati cjelovito viđenje nekog problema, navela bi u ovome slučaju i istraživanja generala i književnika, dr. sc. Mire Međimorca o Medačkome džepu. Kanada i njezini časnici, nagrađeni visokim odličjima za nepostojeću bitku s hrvatskim vojnicima, kao sukreatori „velike stigme" nad operacijom „Medački džep '93" razotkriveni su kao lažci i falsifikatori.

Ako je cijela akcija rehabilitirana, a samo po sebi je tužno i sramotno što je „Medački džep 93"uopće trebalo rehabilitirati, tada mora biti rehabilitiran i general Mirko Norac.

Mirko Norac Kevo (Otok kraj Sinja, 19. rujna 1967.), dragovoljac Domovinskog rata tijekom kojega je više puta ranjavan, prisilno umirovljeni hrvatski general-bojnik i alkarski vojvoda. Od hrvatskog pravosuđa proglašen je krivim po dvije optužnice za ratni zločin počinjen u Lici u vrijeme Domovinskog rata nad osobama srpske narodnosti i osuđen na dugogodišnju kaznu zatvora. Studirao je na Fakultetu za tjelesnu kulturu u Zagrebu.

tudmNoracMirko Norac Kevo (Otok kraj Sinja, 19. rujna 1967.), dragovoljac Domovinskog rata tijekom kojega je više puta ranjavan, prisilno umirovljeni hrvatski general-bojnik i alkarski vojvoda. Od hrvatskog pravosuđa proglašen je krivim po dvije optužnice za ratni zločin počinjen u Lici u vrijeme Domovinskog rata nad osobama srpske narodnosti i osuđen na dugogodišnju kaznu zatvora. Studirao je na Fakultetu za tjelesnu kulturu u Zagrebu.Od 1990. godine pripadnik je Antiterorističke jedinice Lučko MUP-a RH, a od rujna 1991. godine zapovjednik je 118. brigade HV Gospić. U činu pukovnika, zatim brigadira, od prosinca 1992. godine zapovijedao je 6. Gardijskom brigadom (kasnije preimenovana u 9. Gardijska brigada „Vukovi") u vojnim operacijama "Maslenica" i "Medački džep". Kao zapovjednik Zbornog područja Gospić sa svojim postrojbama sudjelovao je u operaciji "Oluja".

Zbog toga što je bio supotpisnikom Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih zapovjednika hrvatskoj javnosti, od 28. rujna 2000. godine, koje je okarakterizirano kao pokušaj vojnog puča, ondašnji predsjednik RH Stjepan Mesić prisilno ga je umirovio.

Pritvoren je u veljači 2001. godine. Osuđen je u lipnju 2004. godine na 12 godina zatvora zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava te ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Iste godine Haaški sud podigao je optužnicu zbog operacije "Medački džep", a presudom 30. Svibnja 2008. godine osuđen je na 7 godina zatvora. („Slobodna Dalmacija", Biografija junaka (1): Osvajanje vojarne "Stanko Opsenica", sa 70 oficira JNA, 200 vojnika i skupinom četnika, značilo je prekretnicu u Gospiću, 16. veljače 2001.)

Povodom odluke Vrhovnog suda kojom je potvrđena presuda hrvatskom branitelju, prisilno umirovljenom generalu Mirku Norcu, od 12 godina zatvora, oglasili su se 25. lipnja sinjski odbor HDZ-a, županijska organizacija HVIDR-e i Udruga hrvatskih branitelja, dragovoljaca Domovinskog rata. Sinjski hadezeovci navode: "Tugujemo nad sudbinom generala Norca koji je još jednom žigosan što se borio za Hrvatsku... Nadamo se da će naš general kad-tad prošetati sinjskim Trgom kralja Tomislava...".

HVIDR-a Splitsko dalmatinske županije i županijska Udruga hrvatskih branitelja, dragovoljaca Domovinskog rata u zajedničkom priopćenju presudu ocjenjuju "sramotnom" uz poruku da njihova "potpora dolazi". "U nevjerici dočekasmo Dan državnosti sa sramotnom presudom kojom se general i alkarski vojvoda Mirko Norac proglašava ratnim zločincem i osuđuje na 12 godina robije. Carla del Ponte je zadovoljna, Haag plješće hrvatskom pravosuđu, a mi branitelji hrvatske slobode najoštrije odbacujemo tu presudu", kaže se u priopćenju koje su potpisali potpredsjednici udruga Neven Vučković i Ante Smoljo.

Potpora

Potporu generalu i alkarskom vojvodi najavile su braniteljske udruge Cetinske krajine i Splitsko dalmatinske županije. One su 27. lipnja najavile prosvjedni skup u Otoku, Norčevu rodnome mjestu. Središnji prosvjed najavljen je za 8. kolovoza u Sinju, na dan održavanja Alke. Ante Smoljo ističe da je taj skup upozorenje hrvatskoj vlasti i Sudu u Haagu, koji, kako navodi, "djeluju u političkoj simbiozi".

Braniteljske udruge vjeruju da je Norac osuđen na temelju montiranoga političkog procesa. Pozvale su na skup potpore sve političke stranke, državne, županijske i lokalne vlasti. Udruge poručuju da će svi oni lickoji 8. kolovoza budu na trkalištu a ne na prosvjedu, dokazati da "šutke prihvaćaju sramotnu kvalifikaciju da je general Mirko Norac ratni zločinac". Braniteljske udruge također su izrazile zabrinutost zbog, kako tvrde, "poltronskog ponašanja čelnika Viteškog alkarskog društva koji, u strahu od mogućeg isključenja iz HDZ-a, zaboravljaju na Norčevu kalvariju kojom su punili usta dok im je stranka bila u oporbi".

"Strah nas je i pomisliti na sudski ishod haške optužnice za Medački džep", rekao je Ante Smoljo i dodao:"Ako se hrvatska vlast tako lako odriče heroja Domovinskog rata, nikoga ne treba čuditi zašto apetiti Carle del Ponte stalno rastu." Čelnici županijskoga UHBDDR-a, čiji je Norac počasni predsjednik, te HVIDR-e i Udruge "Prvi hrvatski redarstvenik", zaključio je, ustvrdili su da ne će odustati od najavljenih skupova.

Željko Olujić, branitelj generala Norca pred haaškim sudištem izjavio je da je nalog za izručenjem Norca tome sudištu "loš znak", no kako to ne znači da će mu se i suditi na tom sudu. Norac se po nalogu sudišta mora 8. srpnja u 16 sati u Haagu izjasniti osjeća li se krivim za zločine počinjene u akciji Medački džep (1993.). Olujić se nada da će se Norcu ipak suditi u Hrvatskoj. "Za to postoji mnogo argumenata, među ostalim, hrvatske pravosudne institucije bolje su upoznate sa događajima u Medačkom džepu, a smatram da bi domaći sudovi mogli objektivnije procijeniti okolnosti i vrijeme u kojemu se dogodio zločin za koji se tereti Norac", kazao je Olujić. On smatra kako je suđenje Norcu pred hrvatskim sudom "apsolutno u interesu Norca, ali i Hrvatske".

Haaško sudište je u svibnju, podsjetimo, optužilo Norca za navodne zločine iz 1993. godine tijekom legalne oslobodilačke akcije Medački džep. Taj je predmet dodijeljen sudskom vijeću koje procesuira i generala Rahima Ademija, koji je također optužen (2001. godine) za navodne zločine u Medačkom džepu. Od Hrvatske se traži da osigura prebacivanje generala Norca u Nizozemsku i njegovu predaju nizozemskim vlastima. Sudsko vijeće vodi kineski sudac Liu Daqun, a ono će odlučivati o zahtjevu haaškog tužiteljstva za objedinjavanjem optužnica protiv Norca i Ademija, kao i o prijedlogu Carle del Ponte o prebacivanju objedinjenog predmeta iz Haaga u hrvatski pravosudni sustav.

Pomoćnik ministrice pravosuđa, Jakša Muljačić, ocijenio je da haaško sudište nalogom za izručenje generala Norca i odbijanjem prijedloga tužiteljstva da se Norac ne dovodi iz Hrvatske, odlučilo strogo provoditi pravilo o pojavljivanju optuženika pred sudom radi očitovanja o krivnji. "Riječ je o uobičajenoj proceduri propisanoj Statutom i Pravilima o postupanju Haaškog suda", kazao je Muljačić. Podsjetimo, četnikinja Biljana Plavšić, očitovala se o svojoj krivnji s nepoznatog mjesta putem video linka. Muljačić je kazao da je Ministarstvo pravosuđa uz nalog o prebacivanju Norca u Haag, dobilo i odluku sudskog vijeća kojom je odbijen prijedlog da se Norac ne mora osobno pojaviti pred sudištem i izjasniti se o krivnji.

Dva procesa

Mirko Norac s teretom dva sudska procesa ušao je u podeblju knjigu hrvatskih mučenika, a pravo i pravda još jednom su se na njegovom primjeru razišli na štetu Hrvata i hrvatske države. Nijedna legitimna vojno redarstvena akcija Hrvatske vojske tijekom oslobađanja hrvatskog okupiranog područja nije ostala neokaljana, iz čega nije teško izvući zaključak kako se danas Hrvate, napose hrvatske branitelje, ne bi norknjprocesuiralo da su se pokorili velikosrpskoj agresiji.

RehabilitacijaNova Vlada, nakon što ova nenarodna siđe s pozornice, pod hitno mora rehabilitirati nacionalnog junaka, generala Mirka Norca. Bez toga će njegovo suđenje i presuda ostati tamna mrlja na hrvatskoj povjesnici i dokaz kolaboracionizma hrvatskog pravosuđa s politikom iz tog vremena.U tom slučaju ne bi bilo nikakve "individualizacije krivnje", kao što je nema od 1945. do danas za četničko partizanske pokolje, zločine, jame i postratne egzekucije o kojima i svijet i hrvatske političke elite jednostavno šute i time ih opravdavaju. Napokon, najavljeni skup 3. srpnja u Otoku nije održan. Braniteljske udruge proistekle iz Domovinskoga rata došle su do zaključka da bi Norcu više štetio nego koristio. Koliko je taj stav opravdan ili kupljen, u ovom trenutku može se samo nagađati.

Theodor Meron, u prošlotjednom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a, kritički se osvrnuo na sadašnju sposobnost hrvatskoga pravosuđa za punu primjenu međunarodnih standarda u suđenjima za ratne zločine. Time je poljuljana vjera i nada hrvatske vlade da će, kao svoj izniman uspjeh, uspjeti neke haške predmete prebaciti u hrvatsko pravosuđe. Ministrica Škare Ožbolt u svojem obraćanju Hrvatskom saboru, prije nekoliko dana kazala je kako smo uvjerili Tužiteljstvo, a uvjerit ćemo i haaški sud da je hrvatsko pravosuđe spremno preuzeti procese protiv generala RahimaAdemija i Mirka Norca.

Uslijedio je nenajavljeni posjet ministra Žužula i Škare Ožbolt Carli del Ponte i Meronu. Iako je Žužul izjavio da je posjet Haagu koincidirao s njegovim boravkom u Bruxellesu i da je dogovoren prije nekoliko dana, bit će ipak da je posrijedi strah da Norac ne ostane u haaškome pritvoru. Ako se to dogodi onda će se vidjeti je li Koordinacija udruga zaigrala na krivu kartu... (Poveznica)

Premda još u zatvoru uz odobrenje sudskih vlasti zbog dobrog vladanja Mirku Norcu dopušteni su izlasci na vikend odmore iz zatvorskog sustava. Uvjetno je pušten iz zatvora u studenome 2011. godine.

Nije na odmet usporediti Tuđmanovog generala Mirka Norca i Mesićevog generala Ognjena Preosta. A glede presude, prisjetimo se oslobađajuće presude srbijanskom oficiru Šljivančaninu, koji je omogućio pokolj zarobljenih bolesnika na vukovarskoj Ovčari. Nova Vlada, nakon što ova nenarodna siđe s pozornice, pod hitno mora rehabilitirati nacionalnog junaka, generala Mirka Norca. Bez toga će njegovo suđenje i presuda ostati tamna mrlja na hrvatskoj povjesnici i dokaz kolaboracionizma hrvatskog pravosuđa s politikom iz tog vremena.

Đuro Vidmarović

Pon, 17-12-2018, 19:24:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).