Igor Šipić / Tomislav Marijan Bilosnić: Ahilej u virovima vrtoloma. Ljubačka kosa u trojanskoj toponimiji (Troja, Mitovi, Legende i stvarnost), Zadar 2012.

Pred nama je vrlo neobična, intrigantna i poticajna knjiga kojoj su autori dva istaknuta hrvatska književnika, što su svoju imaginaciju prebacili i na područje Bilosnic Sipicosmišljavanja i sagledavanja vremena prošlog, Igor Šipić i Tomislav Marijan Bilosnić. Igor Šipić (Sinj, 1950.) pjesnikje i znanstvenik. Doktorirao je s temom „Srednjovjekovni mediteransko-jadranski plovidbeni putovi i topografija jadranskih svetišta". On je prema tome i medijavelist.

Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik pokraj Zadra, 1947.) jedan je od najistaknutijih živućih hrvatskih književnika, ali i istraživač i popularizator povijesti zadarskoga kraja. Ako znademo da je raniji naziv za Ravne kotare bio Hrvate tada nam je jasno da je njegov književno-historiografski pristup zanimljiv i s razina nacionalne poveznice. O tome je objavio velik broj knjiga čiji su dijelovi prethodno izlazili kao eseji u lokalnim novinama.

Podnaslov knjige koju predstavljamo upućuje na Ljubačku kosu, poluotok u zadarskom kraju. Na ovom poluotoku krajem 2012. zadarski su arheolozi otkrili veliku tvornicu keramičkih posuda iz antičkih vremena. Zanimljivo je spomenuti da je mnogo ranije na tu mogućnost upozoravao Tomislav Marijan Bilosnić oslanjajući se na vlastitu intuiciju i „čitanje krajolika".

Intrigantno područje

Igor Šipić i T.M. Bilosnić u zajedničkoj knjizi „Ahilej u virovima vrtoloma" upuštaju se u vrlo intrigantno područje koje se tiče Troje, te mitova i legendi vezanih uz ovaj antički grad, TrojaIgor Šipić i T.M. Bilosnić u zajedničkoj knjizi „Ahilej u virovima vrtoloma" upuštaju se u vrlo intrigantno područje koje se tiče Troje, te mitova i legendi vezanih uz ovaj antički grad, poglavito zbog Homerovog epa "Ilijada". Prisjećamo se da je pokojni meksički lingvist Roberto Salinas Price (1936.-2012.) iznenadio našu i svjetsku javnost kada je antičku Troju locirao u našoj Gabeli. Možda će ta činjenica neke od čitatelja ove knjige u početku zbuniti. Međutim, treba ozbiljno prihvatiti sve što naši autori iznose i tvrde.poglavito zbog Homerovog epa "Ilijada". Prisjećamo se da je pokojni meksički lingvist Roberto Salinas Price (1936.-2012.) iznenadio našu i svjetsku javnost kada je antičku Troju locirao u našoj Gabeli. Možda će ta činjenica neke od čitatelja ove knjige u početku zbuniti. Međutim, treba ozbiljno prihvatiti sve što naši autori iznose i tvrde. U prvom dijelu oni navode sve Ahilejznanstvenike i stručnjake koji su pisali o Ljubačkoj kosi. Slijedi njihov uvod pod naslovom „Povijesni gradovi i njihovi suvremeni eponimi". U tom dijelu pišu o fenomenima vezanima uz Troju, uspoređuju značajke istofonih kultura. Na kraju dolazi njihov tekst s pitanjem: Što je, gdje je Troja?

Na ovo pitanje Šipić i Bilosnić odgovaraju:"Kao prvo, ne može ju se gledati u lokalnom nego u mediteranskom kontekstu. Troja je zapravo geografska sudbina plovnog Mediterana, ona se morala dogoditi. Trojanski rat je stoga rat za geografsku dužinu, ona je povijest i sumar svih ratova . Troja je svugdje tamo gdje je moguće precizno i po osobnoj želji geometrijski odrediti i uvjetovati geografsku alegoriju položaja, od Filipa i Helene, do Roberta Gravesa. Da bi bila besmrtnost mora biti okultizam i mistika, nikad odgonetnuta tajna , barem za smrtnike. Geografska dužina kroz čitavu je povijest nosila takve značajke. Zato bi izbor počivališta, od El Gize do Batalhe, od Jeruzalema do Pariza, spram kulta geografske dužine mogao stajati usuprot onom temeljenom na estetskim vrednotama krajolika."

„Za hrvatsku stranu - zaključuju autori -, ključan je podatak da se u vrijeme trojanskog rata, kad postoje i dokazi o trgovačkim vezama između Ljubljane i Troje, potonji grad naziva Wilusa. Dakle, naziv Troja mogao je proizaći naknadno kao rezultat geometrijske triangulacije, pa bi, u tom slučaju, Troja toponimski mogla biti bilo gdje (sličnih je reperkusija i naziv Ilion, Ilij), pa čak i u Ljubljani.

Stoga je vjerojatno tako definirana pozicija bez premca spram sredozemnog strateškog položaja , a to je ulaz u Dardamele. Prema tomu je do takvog zemljovidnog modela, pa i preimenovanja grada, moglo doći na prijelazu iz brončanog u željezno doba kad Homer piše epove, s novim nazivima tada već zahuktale kolonizatorske Grčke. Oni će se nastaviti toponimski širiti i eksploatirati i u helensko i u rimsko razdoblje".

„Prava Troja je negdje drugdje"

Završno poglavlje Bilosnićeve i Šipićeve knjige nosi naslov „Pogovor ili zašto nismo sami". Autori ispravno zaključuju:"Povijesno djelo nikad nije dovršeno - čim smo odložili pero Troja RBpočinjemo se pitati, najčešće su to sumnje i dileme, koliko je subjektivnog i imaginarnog u njega uneseno. (...) Mi samo mislimo kako su znanstvena otkrića i rješenja uvijek u nečemu fantastičnom, nadmoćnom, ponekad nadnaravnom do vanzemaljnosti. Međutim, ona su počesto u banalnim ljudskim postupanjima, kako 'onda, tako i sad, tako i za vazda. Ona su redovito negdje na granici strahova i koristi. Tako barem funkcionira um čovjeka".

Knjiga „Ahilej u virovima vrtoloma" intrigantno je ali i znanstveno fundirano djelo. Autori svoju tezu zaključuju vrlo časnom konstatacijom:"Čak i da je sve ovo još jedna isprazna priča, čak i da na Ljubačkoj kosi nema ničega, a ima, jer tamo gdje su grobovi i nekropole, tu je i pretpovijest, to svi znamo, politička povijest, povijest rata, pobjednička povijest, neće nikada prihvatiti ono čime se razotkrivaju smrti, težnje i posezanja za tuđim teritorijima. Homer je na Patrokla navukao Ahilejev oklop i kacigu. Hektor je mislio da je ubio Ahileja. Ahilej je za to vrijeme ljubio Briseidu. Prava Troja je negdje drugdje !"

Đuro Vidmarović

Uto, 23-10-2018, 08:26:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HT: Kolumna Z. Hodaka

Hrvatski tjednikOd četvrtka u prodaji

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).