Balkan nije samo zemljopisni pojam

Danas me (25. siječnja 2012.) prijatelj, predani euro-euroforičar ushićeno uvjeravao kako smo nakon referenduma o pristupanju EU-u definitivno prestali postojati kao Zapadni Balkan. Nije prihvaćao geopolitičke, strateške i dnevno-političke konstante koje su sastavni dio vanjsko-političkih prioriteta vodećih država EU-a. EU je za naše unioniste dobio snagu mantre: EU-padne-um. No, predsjednik RH pomogao mi je razuvjeriti euforičnoga kolegu. Dva, čak tri puta. A što će biti tek slijedećih dana!

Prvi puta

Čuveno ljevičarsko glasilo Jutarnji list od 24. siječnja 2012. slavodobitno obznanjuje: „Josipović poziva Borisa Tadića u zajednički lov na ratne zločince".

Novinar Nikola Jelić obavještava sretnu naciju:

„...Idućeg petka, 3. veljače, na Jahorini pored Sarajeva sastat će se predsjednici Hrvatske i Srbije, te članovi Predsjedništva BiH. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović tom će prilikom predložiti kolegama iz Srbije i BiH potpisivanje zajedničkog međudržavnog sporazuma o suradnji na progonu ratnih zločina. Josipovićevoj je inicijativi cilj da se trajno i sustavno riješi problem progona ratnih zločina u regiji kako se ne bi ponavljale situacije kao ona kad je u BiH uhićen hrvatski braniteljRatni zločinciAko ratnih zločinaca i Hrvatskoj ima, a državni Poglavar to potvrđuje, a u Srbiji ih nema, tada je logično da Srbija ima pravo uz pomoć Interpola, hapsiti te zločince kao baštinica SFRJ. Bivša Vlada je donijela rješenje za ovu nenormalnu situaciju. Hrvatski Predsjednik se upinje to rješenje srušiti Tihomir Purda pošto je srbijansko pravosuđe za njim raspisalo tjeralicu zbog navodnog ratnog zločina".

Jadni Purda, ovo nije zaslužio. Riječ je o tome da Josipović ovom inicijativom priznaje kako u Hrvatskoj ima ratnih zločinaca koji još nisu otkriveni. Da li su mu savjetnici kazali kako službeno u Srbiji ratnih zločinaca nema. Ondje postoje pojedinci koji su se ogriješili o ratno pravo, ili su eventualno učinili zločin u ratu. Ratnih zločinaca nema dakle u Srbiji, nema ih u Crnoj Gori, nema ih u Makedoniji, nema ih u Albaniji, nema ih na Kosovu, nema ih u Sloveniji, nema ih u Republici Srpskoj, niti među Bošnjacima u Federaciji BiH. Ostaju jedino Hrvati u RH i Hrvati u Federaciji BiH.

Ako ratnih zločinaca i Hrvatskoj ima, a državni Poglavar to potvrđuje, a u Srbiji ih nema, tada je logično da Srbija ima pravo uz pomoć Interpola, hapsiti te zločince kao baštinica SFRJ. Bivša Vlada je donijela rješenje za ovu nenormalnu situaciju. Hrvatski Predsjednik se upinje to rješenje srušiti. Riječ je o „Zakonu o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije" koji je donio Sabor u prošlome zasjedanju, kako bi zaštitio hrvatske građane od samovoljnog progona agresorke države. Vjesnik o tome izvještava:

Suradnici predsjednika Josipovića tumače da se međudržavni sporazum koji je njihov šef predložio, „može smatrati i jedinom pravom alternativom spornom Zakonu o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije koji ionako čeka ocjenu ustavnosti". „Josipovićev prijedlog – nastavljaju slavodobitno, zapravo je prva važna politička inicijativa pokrenuta nakon promjene vlasti u Hrvatskoj. I nema sumnje da će izazvati reakcije kako na hrvatskoj političkoj sceni tako i u cijeloj regiji".

Pisac ovih redaka je sretan što mu je predsjednik Josipović pomogao razuvjeriti euroforičnoga kolegu glede Zapadnog Balkana. No, ni ovaj novinar se ne odlikuje poznavanjem onoga o čemu piše. Josipovićeva inicijativa je poznata od ranije i neće izazvati nikakve „reakcije kako na hrvatskoj političkoj sceni", a još manje u „cijeloj regiji". Kakve bi to nove reakcije mogla izazvati u Hrvatskoj? Pa lijepo je napisano nakon izbora: „Milanović i Josipović sada imaju sve i nitko im ništa ne može"! I doista je tako. A „regija"? Koga briga u „regiji" za Josipovićeve solilokvije. Srbija je zaokupljena Kosovom, Kosovo se bori protiv srpskih nastojanja da mu anulira suverenitet, pa je moguć i rat, Crna se Gora priprema za izbore, Makedonija gradi veleban spomenik Aleksandru Makedonskom i diže tlak Grcima, Bošnjaci u F BiH nastoje što snažnije oblikovati svoj vlastiti državni prostor, a Hrvate svesti na nacionalnu manjinu, Srbi u Republici Srpskoj imaju ono žele, a sada k tome priznanje ruskog Predsjednika Putina, ali i diplomatsko predstavništvo u Tel-Avivu.

Drugi puta

Predsjednik Srbije Boris Lj. Tadić u duhu prijateljstva s hrvatskim kolegom, izjavio je urbi et orbi, da je Ruđer Bošković Srbin katoličke vere, što znači da Hrvatska svojata povijesnu ličnost koja ne pripada hrvatskome narodu, kiti se tuđim perjem i vrši nasilje nad srpskom kulturnom poviješću. Ne zaboravimo, pater Ruđer Bošković spada među najveće umove europske znanosti i kada poglavar jedne države izjavi ovo što je lepi Bora izjavio, to odlazi u svijet kao činjenica. Hrvatski predsjednik nije komentirao prijateljevu izjavu, premda je ona: a) povijesni falsifikat, b) velikosrpska u sferi kulture i c) neprijateljska prema Hrvatima.Josipovićeva šutnjaProšle godine Srpska akademija nauka službeno je dubrovačku i hrvatsku bokeljsku književnost proglasila srbijanskom književnom baštinom. Bio je to (i ostao) eklatantan nastavak velikosrpske agresije na Hrvatsku drugim sredstvima. Hrvatski predsjednik je veličanstveno odšutio Šutnja se tumači kao slaganje.

Prošle godine Srpska akademija nauka službeno je dubrovačku i hrvatsku bokeljsku književnost proglasila srbijanskom književnom baštinom. Bio je to (i ostao) eklatantan nastavak velikosrpske agresije na Hrvatsku drugim sredstvima. Hrvatski predsjednik je veličanstveno odšutio.

Treći puta

Predsjednik Josipović dao intervju Večernjem listu, 23. siječnja 2012., u oči posjete Albaniji. U tome je razgovoru potvrdio svoju skrb za „region", a to je drugo ime za Zapadni Balkan.

„Odmah nakon referenduma idete u Albaniju. Hoće li činjenica da smo učinili još jedan korak prema EU utjecati na ovaj, ali i buduće vanjskopolitičke susrete, te kako?

"Sigurno je, vanjskopolitičke aktivnosti bit će u funkciji poticanja ratifikacije Ugovora s EU. Naravno, i naši odnosi u regiji (spac. Đ.V.), pa i oni s Albanijom, dobivaju novu dimenziju. Hrvatska postaje država čiju podršku trebaju, država koja im želi pomoći. Očekujem seriju susreta s čelnicima EU upravo radi što brže ratifikacije."

Eto, tko može kazati kako je nakon EU referenduma Hrvatska izašla iz Zapadnog Balkana, odnosno „Regiona"? Bivša ministrica prosvjete, prof. Ljilja Vokić, jednom je citirala izreku: Ja iz Bosne ikad - Bosna iz mene nikad. Balkan nije samo zemljopisni pojam. To je, prije svega, sintagma koja određuje stanje svijesti, mentalni sklop, etiku... Zar će netko tko je po mentalnome sklopu Balkanac to prestati biti nakon ulaska u EU? Kaj god!

Đuro Vidmarović