Reakcije na uhićenje Josipa Boljkovca

Vijest o uhićenju Josipa Boljkovca bez sumnje je bila udarna vijest tijekom jučerašnjeg dana. Protiv Boljkovca je pokrenuta sudska istraga zbog sumnje da je zapovjedno odgovoran za likvidaciju 21 civila u svibnju 1945. na lokaciji Vidanka-Curak i određen mu je jednomjesečni pritvor zbog teških okolnosti nedjela za koja se tereti. Politički zaštitnici komunističkih zločina(ca), Stjepan MesićS obzirom na to da se u ovome slučaju ne radi o generalima hrvatske vojske niti općenito o hrvatskim braniteljima on, naravno, nije imao potrebu čak ni pro forme potegnuti za floskulom „neka institucije rade svoj posao", nego se je – u sladu s onom Titovom „da se ne treba držati zakona kao pijan plota" – grubo umiješao u neovisnost pravosuđadakako, odmah su požurili Boljkovcu pružiti potporu, a u tome se je posebno istaknuo – a tko drugi – nego bivši predsjednik RH Stipe Mesić, grlati apologet bestijalnih komunističkih zločina i komunističkih vampira.

Mesićevo miješanje

S obzirom na to da se u ovome slučaju ne radi o generalima hrvatske vojske niti općenito o hrvatskim braniteljima on, naravno, nije imao potrebu čak ni pro forme potegnuti za floskulom „neka institucije rade svoj posao", nego se je – u sladu s onom Titovom „da se ne treba držati zakona kao pijan plota" – grubo umiješao u neovisnost pravosuđa nazvavši Boljkovčevo uhićenje „obračunom s antifašizmom", iako svaki razuman čovjek znade da je Mesićev antifašizam zapravo sinonim za Bleiburg, Tezno, Katinsku šumu i ostalu topografiju smrti.

Slično intonirane izjave za medije dali su i Damir Kajin i Ante Nobilo, osobe i inače poznate kao apologeti komunističkih zločina, koje – kao i Mesić – eufemistički nazivaju „antifašizmom" (Nobilo tako postupak protiv Boljkovca želi spriječiti pozivajući se na njegovu visoku starosnu dob, ali ga kao jugoslavenskog tužitelja nije smetala visoka starosna dob Andrije Artukovića). 

Nakon razgovora sa savjetnicima (a možda i spin majstorima) predsjednik Josipović, jednako kao i predsjednik SDP-a Zoran Milanović očito su ocijenili kako ne bi bilo politički oportuno i profitabilno komentirati Boljkovčevo uhićenje i svrstavati se na stranu notornog zločinca. Dakako, da i oni uistinu pušu u Mesićev rog nije nikakva tajna. Konačno, predsjednik Josipović pred koji se je mjesec otvoreno svrstao na stranu Boljkovca i Manolića. No, očigledno je da Boljkovac nema toliko jak utjecaj kao Manolić – za kojega kruži legenda da u svome notezu ima popis svih bivših suradnika UDBA-e – pa su ga drugovi očito odlučili privremeno žrtvovati s ciljem da HDZ – njihovim svrstavanjem na stranu Boljkovca – ne bi zaradio pokoji glas više na parlamentarnim izborima.

Prekasno uhićenje

Da je uhićenje Boljkovca došlo prekasno, da je riječ o jeftinoj predizbornoj demagogiji, da će Boljkovac nakon isteka pritvora vjerojatno biti pušten na slobodu ili da ne će dočekati izricanje presude, oko tih činjenica nema nikakve dvojbe, kao što nema dvojbe niti oko toga da će politički i ideološki sinovi i kćeri bleiburških krvnika i udbaša i dalje uživati sve moguće privilegije u državi čije postojanje ne mogu smisliti, a u džep nemilosrdno trpati valutu koju su svojedobno nazivali fašističkom. No, usprkos tome, kod još živućih žrtava jugokomunističkog režima Boljkovčevo uhićenje stvorit će barem tračak zadovoljstva što su njihovi zlostavljači i batinaši barem pred kraj života i barem na kratko dobili ono što zaslužuju.

Što o uhićenju Boljkovca misle bivši politički zatvorenici u jugoslavenskim kazamatima, upitali smo Alfreda Obranića, predsjednika Hrvatskog društva političkih zatvorenika i Juru Knezovića, predsjednika Internacionalne asocijacije bivših političkih uznika i žrtava komunizma. Gospodin Obranić na naš upit je poslao priopćenje koje je poslao i ministru unutarnjih poslova Tomislavu Karamarku smatrajući kako mu ništa ne treba dodati, dok je gospodin Knezović za naš Portal napisao kratko mišljenje o Boljkovčevu uhićenju. Oba teksta donosimo u prilozima.

Davor Dijanović

Prilog 1:

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika

Poštovani gospodine ministre,

Svi članovi Hrvatskog društva političkih zatvorenika pozdravljaju današnje uhićenje Josipa Boljkovca, kao prvi slučaj poziva na odgovornost zbog masovnih pogubljenja hrvatskih vojnika i civila nakon Drugog svjetskog rata.

Vi ste ovim činom prvi u slobodnoj Hrvatskoj dokazali, kako zločine jednog režima ne opravdavaju zločini drugog režima, da se žrtve ne poništavaju, što nažalost nije jasno niti predsjednicima države.

Osim traganja za povijesnom istinom, ovim činom učinili ste više od bilo koga za nevine žrtve komunističkog režima, koje zaslužuju naše sjećanje i poštovanje.

S osobitim poštovanjem,

Predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika
Alfred Obranić

Prilog 2:

Slučaj Boljkovac

Zanemarivši tužbe zbog komunističkih zločina, koje godinama leže u ladicama, kao ona protiv Rade Bulata koju je davno podnio odvjetnik Tomislav Jonjić, Hrvatska je, ne pogledavši čak ni preko Sutle, bezrazložno čekala punih dvadeset godina.

I u drugim postkomunističkim državama sudi se takvima, nažalost ne po zakonima po kojima su oni sudili, a to bi jedino bilo pravedno, nego po demokratskim zakonima, pa su im kazne blage, a ni imovina koju su stekli na krvarinama ne oduzima im se. Ipak se sudski utvrđuje da su pripadali zločinačkim partijama.

Uhićenje Josipa Boljkovca, kao dijela jugoboljševičkog zločinačkog stroja, ne će izbrisati strahote stradanja preživjelih pripadnika komunističkih zločina, ali, ako bude pravda privedena kraju, može pomoći povijesnom utvrđivanju zločinačkog karaktera komunističkog sustava i ukazati na sirenski zov komunističke ideje što je, pogotovo u ovo krizno vrijeme, posebno važno.

Oznaš nezasitan krvi, koji još koncem 1945. može napisati: „Mi predlažemo da se Petraka na svaki način likvidira...- Odjeljenje zaštite naroda, za Okrug Karlovac, broj Ka 1104, dne 2. XII. 1945. Šef Opunomoćstva: Joža Boljkovac", kako je onda tek u svibnju naređivao likvidiranja. A Petrak je likvidiran, imovina konfiscirana, obitelj uništena. Više od 60 masovnih grobnica na njegovom operativnom području govore o „šefu opunomćstva OZNA-ee" sasvim jezovito.

Predsjednik Internacionalne asocijacije bivših političkih uznika i žrtava komunizma
Jure Knezović, Berlin