Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman zasigurno je jedna od najrelevantnijih osoba glede problematike arhivskog gradiva. Kao sveučilišni profesor i izdavač knjiga na temu informacijskog rata upravo je profesor Tuđman dugo godina upozoravao na probleme s nesređenom arhivskom građom. U nastavku donosimo najvažnije Tuđmanove primjedbe iznesene prigodom rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji je predložio MOST nezavisnih lista. (hkv)

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima

Osvrćući se na ocjene dr. sc. Branimira Bunjca o predloženom Zakonu o arhivskom gradivu i Arihviarhivima Tuđman je ustvrdio da je navedeni Zakon potreban kako bi se doznala prošlost jer ako ne razumijemo prošlost radit ćemo pogrješke u budućnosti. Tuđman je upozorio da je SDP do 1993. bio Savez komunista Hrvatske (SKH), da je godinama imao predsjednika SDP-a koji je bio predsjednik SKH-a, da je agresiju na Hrvatsku učinila Jugoslavenska narodna armija (JNA) preko komunističke partije, koja je u Srbiji samo promijenila ime, a ostala je ono što je bila do tada.

Tuđman je konstatirao kako očigledno nema spora oko toga da će svi poduprijeti izmjene i dopune Zakona o arhivskoj građi zbog onoga što je cilj Zakona potreba, odnosno interes za utvrđivanjem istine, a osnovna intencija skidanje raznih ograničenja, ministara, povjerenstava i glavnih tajnika na pristup arhivskoj građi. Tuđman je dalje naglasio da je cilj da se građa učini dostupna javnosti, stručnoj javnosti, znanstvenoj zajednici kako bi se krug rasprava o povijesti proširio iz političkih krugova na široku javnost.

Tuđman je potom uputio tri vrste prigovora na predložene odredbe, odnosno izmjene Zakona o arhivskoj građi i arhivima.

Prva je kategorija tih primjedbi nedovoljna dosljednost u zahtjevima.

Druga je kategorija mogućih primjedbi previše benevelentnosti prema KPJ i SKJ, a premalo osjetljivosti prema Arhivžrtvama.

I treća je vrsta primjedbi nedovoljno realni i ozbiljni zahtjev da se ostvare prijedlozi.

Tuđman smatra da se u obrazloženju zahtjeva ne traži od „Vlade da intenzivira svoju aktivnost na povratku arhiva iz Beograda odnosno iz saveznih institucija na koje Hrvatska prema potpisanom ugovoru o sukcesiji ima pravo, a to znači od službi državnih institucija, SID-a, JNA itd. koji su relevantni za ovaj postupak. Toga nema u ovome zahtjevu, a to je zadaća ne samo Vlade nego posebno ministra pravosuđa i ministra unutarnjih poslova“.

U zahtjevu se – ističe Tuđman – traži izvješće o tome koja će se građa predati u šesti mjeseci, ali se ne traži izvješće, odnosno podatci o nekompletnosti te građe. Tuđman je tako prije nekoliko godina od Vlade Zorana Milanovića zatražio izvješće gdje je završila dokumentacija, arhivska građa Savjeta za općenarodnu obranu i društvenu zaštitu i Komiteta za opće narodnu obranu i društvenu samozaštitu. Komitet je bilo državno tijelo, savjet je bilo partijsko tijelo, partijsko tijelo na čijem je čelu po funkciji predsjednik partije tada bio, odnosno uvijek bio. Odgovor je bio taj BeogradTuđman smatra da se u obrazloženju zahtjeva ne traži od „Vlade da intenzivira svoju aktivnost na povratku arhiva iz Beograda odnosno iz saveznih institucija na koje Hrvatska prema potpisanom ugovoru o sukcesiji ima pravo, a to znači od službi državnih institucija, SID-a, JNA itd. koji su relevantni za ovaj postupak. Toga nema u ovome zahtjevu, a to je zadaća ne samo Vlade nego posebno ministra pravosuđa i ministra unutarnjih poslova“.da je ta arhiva predana vojnom arhivu, a nakon provjere utvrđeno je kako to jednostavno nije istina. „Prema tome“ – dodaje Tuđman – „ima muljanja ili nepoznavanja ili preinačavanja tih podataka koji jednostavno nisu točni i zato je potrebno napraviti istragu, odnosno izvješće o tome gdje pojedini segmenti te građe nisu predani, odnosno zašto nisu predani“.

„S druge strane ono što isto smatram manjkom ovoga zahtjeva je nedosljednost gdje se ne traži osuda zlouporabe Arhivarhiva prvoga hrvatskog predsjednika, dilanje tih dokumenata Haagu iz arhiva obavještajnih službi, HVO-a itd.“.

Kad je u pitanju druga kategorija primjedbi, Tuđman je istaknuo benevolentnost prema vlastnicima „partijske države“. Tuđman smatra kako treba objaviti podatke o žrtvama, tko je ubijen, likvidiran kao posljedica režima, ali da glede osobnih i obiteljskih podataka koji nemaju nesporedne veze sa slučajevima ubojstava treba postaviti određene uzuse u smislu da je potrebno tražiti suglasnost osobe čiji se dokument objavljuje s imenom ili tražiti nešto što je uvriježeno u nizu zemalja gdje su ti podatci o žrtvi cenzurirani pa su ta imena izostavljena..

„Ono što je izostavljeno, što je nedostatak po mom mišljenju, je to da težište treba biti na dužnosnicima, na suradnicima, na djelatnicima i nalogodavcima. To se premalo naglašava kako bi cijeli ovaj zakon dobio pravu dimenziju s obzirom na intenciju

Tuđman smatra da zahtjevi i ciljevi nisu realno postavljeni iz nekoliko razloga.

„Prvo, tvrdi se ne trebaju nikakva financijska sredstva. Sada se mi možemo natezati ima li Arhiv Hrvatske dovoljno mjesta za postojeću građu koju ne može zaprimiti, radi li se o 30 ili 60km, ali je činjenica da smještaj, oprema i preuzimanje te građe itekako zahtijevaju financijska sredstva. Prema tome, nije glavno radi li se o 70 milijuna ili više, ali to je jedan ograničavajući faktor koji onda može cijelu ovu ideju zablokirati i učiniti da opet optužujemo nekog drugoga da je kriv za nešto“.

Nadalje, Tuđman smatra da je na neki način neozbiljno tražiti da se preda sva građa državnih instituacija do toga vremena, ne zato što ta građa kada tada mora u određenom vremenskom roku biti predana, s obzirom na to da imamo različite kategorije građe.

„Mislim da bi bilo puno učinkovitije da se definira da su to građa partijskih odnosno Saveza komunista prije Arhiv5komunističke partije, da je to građa represivnog aparata, obavještajnih službi, vojske itd. Riječ je o građi određenog broja institucija koja se mora predati i učiniti dostupnom, tako da taj zahtjev postane realan.“

Zahtjev bi po Tuđmanu trebalo artikulirati na način da se ide za digitalizacijom te građe i da ta građa i digitalni zapisi budu svima dostupni bez ograničenja. A to zahtjeva velika sredstava i vrijeme da se učini.

„Ako krenemo s takvom jednom logikom onda se vidi da DigitalizacijaZahtjev bi po Tuđmanu trebalo artikulirati na način da se ide za digitalizacijom te građe i da ta građa i digitalni zapisi budu svima dostupni bez ograničenja. A to zahtjeva velika sredstava i vrijeme da se učini.ovaj zahtjev samo ovom jednom parcijalnom izmjenom arhiva i pristupa arhivskog građi otvara jedan daleko složeniji problem“ – dodaje Tuđman i nastavlja:„ Ako se sadašnja situacija prolongira još za narednih deset, dvadeset ili više godina onda ćemo i u 22. stoljeću biti suočeni sa situacijom da će imati više podataka o 20. stoljeću dok je bilo papirnato društvo, papirnati dokumenti nego s ovim početkom 21. stojeća kada je većina zemalja prešla na digitalizaciju ili na digitalnu komunikaciju, a mi još nemamo niti zakona kako postupati sa digitalnim zapisom, kako ga arhivirati, kako ga pohraniti za buduće generacije".

Tuđman u ime HDZ-a podupire intenciju Zakona, ali smatra da treba poduzeti puno više napora s puno preciznijim odredbama o ovim pitanjima o kojima je govorio.

Na prijedlog Ivana Pernara kako bi najjednostavnije rješenje bilo to da se arhiv digitalizira kao i zemljišne knjige i da bude dostupan na Internetu, Tuđman je upozorio da se ništa ne može digitalizirati dok se ne preuzme. „A da bi se to preuzelo mora se osigurati prostor, moraju se osigurati sredstva, mora se osigurati i oprema. To je jedna stvar. Druga stvar, upravo u ovom zahtjevu da se cijelo poslovanje hrvatske Vlade, državne uprave digitalizira i napravi VažnostVažnost građe u Beogradu je ta što su neke odluke, pogotovo u represivnom sustavu donošene iz centrale u Beogradu, a transmisija, vršena preko savjeta za opće narodnu obranu itd., bila je na neki način od sekundarne važnosti odnosno nije imala tu snagu i ulogu. Tako da je to jedan problem, i ako otvorimo svoje arhive bez uvida u ove arhive neće biti cjelovita slika.farma servera, to znači ujedno da cijela ta farma postaje arhiv Hrvatske i ona se, neću reći u kojem dijelu, ali dobrim dijelom može i kapitalizirati kroz naplaćivanje tih usluga koje će onda davati. Prema tome, u tom smislu mislim da treba ići ova izmjena, odnosno novi Zakon o arhivima kako bismo se konačno suočili sa 21. stoljećem i počeli funkcionirati na jedan suvremeni, moderni način“.

Dr. sc. Miro Kovač osvrnuo se na dokumente koji se nalaze u Beogradu i na pravo preuzimanja istih što omogućuje sukcesija. No, ističe Kovač, na to pravo imamo i u okviru pregovora koje Srbija vodi s Europskom unijom, gdje postoji jedno poglavlje koje se bavi i kulturom, obrazovanjem i znanošću. „Tako da je važno da i te dokumente konačno dobijemo, kako bismo u Hrvatskoj mogli taj proces suočavanja sa prošlošću voditi na jedan kvalitetan način i na kraju krajeva, kada smo već kod toga, to bi bila jedna dobra platforma i normalizacija odnosa, jedan projekt budućnosti gdje bismo se mogli naći kolege iz Srbije i mi da se zajedno i oni tamo u Srbiji i mi u Hrvatskoj suočimo s prošlošću na temu dokumentacije koja postoji u velikoj mjeri i u susjednoj Srbiji, u glavnom gradu bivše jugoslavenske federacije“.

Tuđman je na konstatacije kolege Kovača odgovorio sljedeće: „Važnost građe u Beogradu je ta što su neke odluke, pogotovo u represivnom sustavu donošene iz centrale u Beogradu, a transmisija, vršena preko savjeta za opće narodnu obranu itd., bila je na neki način od sekundarne važnosti odnosno nije imala tu snagu i ulogu. Tako da je to jedan problem, i ako otvorimo svoje arhive bez uvida u ove arhive neće biti cjelovita slika. To je po mom mišljenju jedna dimenzija tog problema. Ovo drugo što ste rekli da se zajedničko suočavamo s prošlošću, sumnjam da će od toga biti nekakve koristi jer mislim da se niti Francuska i Njemačka još nisu usuglasile oko pojedinih interpretacija bez obzira što poštuju određene protokole i civilizirano ponašanje itd. Tako da će uvijek pitanje određenih povijesnih interpretacija biti obojeno sa interesima, nacionalnim interesima povijesnih subjekata“.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima prihvaćen je u prvome čitanju s 114 glasova za, 3 suzdržana te niti jedan protiv.

Davor Dijanović

Pet, 18-08-2017, 12:45:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne (full)

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0052_Rijeka_Lika.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).