Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 Komentar Davora Dijanovića o stanju u civilnom društvu za „Magazin Glasa Slavonije“

Načelno gledajući, smatram pozitivnim to da se građani udružuju i sudjeluju u kreiranju Civilno drustvo2društvene politike, djelujući tako kao korektor države. No, problem civilnog društva u zemljama zapadne civilizacije je taj da je on uglavnom monopoliziran od strane ljevice. Upravo kroz civilno društvo ljevica u Europi i SAD-u danas ostvaruje svoju kulturnu hegemoniju prema receptu talijanskoga marksističkog intelektualca Antonija Gramscija. Logično, time se civilno društvo pretvara u parapolitički instrument kojim uske interesne skupine ostvaruju političke i ideološke ciljeve. Civilno društvo, posebno posljednjih tridesetak godina, imalo je bitnu ulogu u redefiniranju, pa i uništavanju tradicionalnih vrijednosti zapadne civilizacije.

U Hrvatskoj je problem još veći, s obzirom na to da Hrvatska SigurnostNeke države već su postavile pitanje financiranja civilnih udruga, detektirajući ih kao sigurnosni problem, s obzirom na netransparentne i sumnjive izvore financiranja koje se povezuje s obavještajnim službama stranih država. Tim putem treba krenuti i Hrvatska. Hrvatska treba financirati udruge civilnog društva, jer se ne može sve prepustiti nevidljivoj ruci tržišta, ali je potrebno iz temelja preispitati rad mnogih udruga koje su monopolizirale civilni sektor djelujući protiv hrvatskih nacionalnih interesa. Tko se bavi politikom i ideologijom, molim lijepo, neka ide na političko tržište.nema autentičnu ljevicu, nego predstavnici ljevice uglavnom djeluju kao apologeti jugoslavensko-komunističkog totalitarnog sustava. Dovoljno je vidjeti kojim su se aktivnostim bavile tzv. civilne udruge od vremena hrvatskog osamostaljenja (s jedne strane besprizorni napadi na Domovinski rat i Katoličku crkvu, a s druge strane izuzetno benevolentan stav prema komunističkim zločinima) da bi jasno detektirali njihovu jugofilnu platformu.

Perverzija je tim veća što su te udruge obilno financirane ne samo od strane stranih veleposlanstava (stranih službi?), nego i iz proračunskih sredstava države protiv čijih interesa djeluju. Bivši ministar kulture dr. sc. Zlatko Hasanbegović upravo je tim parazitima (i mentalnim komunistima koji ne mogu podnijeti da netko drugačije misli!) Hasanbegovićotkinuo dio sredstava, a njihova reakcija pokazala je da je taknuo u osinje gnijezdo koje je posljednjih dvadeset i pet godina odlično živjelo od rada protiv države koja ih je financirala. Vrlo je zanimljiva ta upravo kafkijanska preobrazba bivših profesora na JNA učilištima i društveno-političkih radnika u glasnogovornike ljudskih prava. Ljudskih prava koja u Hrvatskoj ne vrijede jedino za većinski narod.

Pred nekoliko tjedana vesela družina domaćih ljudskopravaša osnovala je stranku pod nazivom „Nova ljevica“, iako bi navedenoj stranci bolje odgovaralo ime „jugoslavenska desnica“. Tim potezom glavni arbitri ljudskih prava u Hrvatskoj vrlo su se jasno razgolitili kao politički aktivisti. A kad imamo na umu da je čelnik „Nove ljevice“, čovjek koji se deklarira kao „Jugoslaven“, koji u športu navija protiv Hrvatske, a Dalmatince i Hercegovce smatra malicioznim ljudima i šljamom, mišljenja sam da bi i zadnjen naivcu danas trebalo biti kristalno jasno kakve su se sve perverzije u Hrvatskoj financirale pod plaštem ljudskih prava i civilnog društva.

Sadašnje stanje u civilnom sektoru nikako ne predstavlja odraz demokratskog stanja i razvoja društva. Civilno društvo Kunegotovo je u potpunosti kapacitirano i premreženo jugofilnim i udboidnim kadrovima koji preziru sve što ima veze s Hrvatskom, ako tu izuzmemo „ustaške“ kune koje nemilosrdno trpaju u svoje ljudskopravne džepove. U konačnici, nenormalno je da u državi u kojoj birači uglavnom podupiru „desne“ političke opcije, ljevica gotovo u potpunosti kontrolira civilni sektor.

S druge strane, ljudi koje se etiketira kao „desničare“ i „nacionaliste“, kao što nisu znali formirati svoje medije, tako se zbog nesposobnosti nisu znali izbori ni za svoju participaciju na području građanskog društva, te se tek posljednjih godina tu događaju pozitivne promjene pojavom udruga kao što su „U ime obitelji“, „Vigilare“ ili „Hod za život“.

Neke države već su postavile pitanje financiranja civilnih udruga, detektirajući ih kao sigurnosni problem, s obzirom na netransparentne i sumnjive izvore financiranja koje se povezuje s obavještajnim službama stranih država. Tim putem treba krenuti i Hrvatska. Hrvatska treba financirati udruge civilnog društva, jer se ne može sve prepustiti nevidljivoj ruci tržišta, ali je potrebno iz temelja preispitati rad mnogih udruga koje su monopolizirale civilni sektor djelujući protiv hrvatskih nacionalnih interesa. Tko se bavi politikom i ideologijom, molim lijepo, neka ide na političko tržište.

Davor Dijanović
Magazin Glasa Slavonije

Pet, 18-10-2019, 12:15:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.