Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 Kuha li se nešto u bosanskome političkom loncu?

U Bosni i Hercegovini ponovno rastu političke tenzije. Tri dana prije održavanja referenduma Dodik Putinu Republici Srpskoj - referenduma o obilježavanju 9. PotporeKao što srpska politika u BiH danas iza sebe ima moćnoga zaštitnika u vidu ponovnoga probuđenoga ruskoga medvjeda, tako i Bošnjaci iza sebe imaju potporu islamskoga svijeta. Tu prije svega mislimo na rastuću silu Tursku (neoosmanistička politika), ali i na činjenicu da je arapski kapital duboko penetrirao u Federaciju BiH.siječnja kao dana Republike Srpske – Milorad Dodik putuje u Rusiju na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Posve je jasno kako je najavljeni referendum zapravo uvod i priprema u referendum o odvajanju toga entiteta. Iako je Ustavni sud BiH donio odluku da je obilježavanje Dana RS-a neustavno jer vrijeđa osjećaje Bošnjaka i Hrvata, Dodik ne odustaje od referenduma.

Dodikovu bahatost i rezolutnost da se provede referendum, dakako, nije moguće shvatiti bez globalnog odnosa snaga. Put u Moskvu nekoliko dana prije održavanja referenduma jasno pokazuje da je Rusija glavni međunarodni pokrovitelj Dodikove politike koja u stanju prividnoga mira želi ostvariti velikosrpski cilj odvajanja dijelova Bosne i Hercegovine i njihova „prisajedinjenja“ Srbiji.

Možda i najradikalniji odgovor na najavu održavanja referenduma došao je od strane nekadašnjega ratnog zapovjednika Armije BiH Sefera Halilovića koji je izjavio da ako se provede referendum o Danu Republike Srpske, da bi time prestala primjena dejtonskog Ustava, pa su mogući i novi sukobi. Halilović – nema nikakve dvojbe – govori o mogućim novim ratnim sukobima. I kao što srpska politika u BiH danas iza sebe ima moćnoga zaštitnika u vidu ponovnoga probuđenoga ruskoga medvjeda, tako i Bošnjaci iza sebe imaju potporu islamskoga svijeta. Tu prije svega mislimo na rastuću silu Tursku (neoosmanistička politika), ali i na činjenicu da je arapski kapital duboko penetrirao u Federaciju BiH.

Situacija u BiH više nije kao 1991. ili kao 1995. kad se je dogodio genocid u Srebrenici – Erdogan je jasno dao do znanja da ako netko dirne Bošnjake da će imati posla s Turskom, koja je, nota bene, druga najjača konvencionalna sila u NATO-u, a pisac ovih redaka sumnja da se je ta država ilegalnim kanalima „dokopala“ i nuklearnog naoružanja što joj na strateškoj razini daje mogućnosti da razgovara sa svim silama kao ravnopravna s ravnopravnima. K tome, ne treba smetnuti s uma činjenicu da je posljednjih mjeseci došlo do ponovnoga približavanja Turske i Rusije, a ne treba biti posebno proročkih sposobnosti da bi se predvidjelo što bi dogovor Rusije i Turske oko BiH značio za Hrvate u BiH.

Hrvati u BiH bez potpore Zagreba i inozemnog faktora

A u cijelome tom kolopletu suprotstavljenih interesa u najgoroj poziciji nalaze se upravo Hrvati u Bosni i HrvatiHrvati u BiH bačeni su u žrvanj Banje Luke i Sarajeva. A na širem geopolitičkom horizontu hrvatska politika u BiH nema niti jednoga relevantnog saveznika s obzirom na to da SAD vodi potpuno iracionalnu politiku prema toj državi.Hercegovini. Iako bi položaj Hrvata u BiH iz niza razloga (moralnih – sunarodnjaci, geopolitičkih, ekonomskih, sigurnosnih itd.) trebao predstavljati prioritet hrvatske vanjske politike, smislena i sustavna platforma u tom smislu nije postojala posljednjih 16 godina. Hrvati u BiH bačeni su u žrvanj Banje Luke i Sarajeva. A na širem geopolitičkom horizontu hrvatska politika u BiH nema niti jednoga relevantnog saveznika s obzirom na to da SAD vodi potpuno iracionalnu politiku prema toj državi. Američki političari očito nisu svjesni - kao što smo već pisali na ovim stranicama - da je snažna Hrvatska jedina sigurna formula mira u "regiji", jer se onda agresivne srpske i bošnjačke politike ne isplate.

Kako bilo, odnos prema Hrvatima u BiH bit će jedan od glavnih testova nove Vlade. Zagreb ne treba i ne smije određivati Hrvatima u BiH kakvu politiku trebaju voditi. O tome kako se politički (i teritorijalno) organizirati trebaju odlučiti Hrvati koji u BiH i žive. Hrvatska politika, međutim, toj odluci Hrvata treba pružiti punu političku, diplomatsku, lobističku i financijsku potporu.

Jer, tko misli da nas se ne tiče što se događa u susjednoj državi, „tko ne razmišljava, tko ne prispodablja prošlost sa sadašnjosti, taj ne vidi očita čudesa koja mu pod nosom bivaju“ (A. Starčević).

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 30-06-2022, 22:14:15

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

x

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.