Kuha li se nešto u bosanskome političkom loncu?

U Bosni i Hercegovini ponovno rastu političke tenzije. Tri dana prije održavanja referenduma u Republici Srpskoj - referenduma o obilježavanju 9. PotporeKao što srpska politika u BiH danas iza sebe ima moćnoga zaštitnika u vidu ponovnoga probuđenoga ruskoga medvjeda, tako i Bošnjaci iza sebe imaju potporu islamskoga svijeta. Tu prije svega mislimo na rastuću silu Tursku (neoosmanistička politika), ali i na činjenicu da je arapski kapital duboko penetrirao u Federaciju BiH.siječnja kao dana Republike Srpske – Milorad Dodik putuje u Rusiju na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Posve je jasno kako je najavljeni referendum zapravo uvod i priprema u referendum o odvajanju toga entiteta. Iako je Ustavni sud BiH donio odluku da je obilježavanje Dana RS-a neustavno jer vrijeđa osjećaje Bošnjaka i Hrvata, Dodik ne odustaje od referenduma.

Dodikovu bahatost i rezolutnost da se provede referendum, dakako, nije moguće shvatiti bez globalnog odnosa snaga. Put u Moskvu nekoliko dana prije održavanja referenduma jasno pokazuje da je Rusija glavni međunarodni pokrovitelj Dodikove politike koja u stanju prividnoga mira želi ostvariti velikosrpski cilj odvajanja dijelova Bosne i Hercegovine i njihova „prisajedinjenja“ Srbiji.

Možda i najradikalniji odgovor na najavu održavanja referenduma došao je od strane nekadašnjega ratnog zapovjednika Armije BiH Sefera Halilovića koji je izjavio da ako se provede referendum o Danu Republike Srpske, da bi time prestala primjena dejtonskog Ustava, pa su mogući i novi sukobi. Halilović – nema nikakve dvojbe – govori o mogućim novim ratnim sukobima. I kao što srpska politika u BiH danas iza sebe ima moćnoga zaštitnika u vidu ponovnoga probuđenoga ruskoga medvjeda, tako i Bošnjaci iza sebe imaju potporu islamskoga svijeta. Tu prije svega mislimo na rastuću silu Tursku (neoosmanistička politika), ali i na činjenicu da je arapski kapital duboko penetrirao u Federaciju BiH.

Situacija u BiH više nije kao 1991. ili kao 1995. kad se je dogodio genocid u Srebrenici – Erdogan je jasno dao do znanja da ako netko dirne Bošnjake da će imati posla s Turskom, koja je, nota bene, druga najjača konvencionalna sila u NATO-u, a pisac ovih redaka sumnja da se je ta država ilegalnim kanalima „dokopala“ i nuklearnog naoružanja što joj na strateškoj razini daje mogućnosti da razgovara sa svim silama kao ravnopravna s ravnopravnima. K tome, ne treba smetnuti s uma činjenicu da je posljednjih mjeseci došlo do ponovnoga približavanja Turske i Rusije, a ne treba biti posebno proročkih sposobnosti da bi se predvidjelo što bi dogovor Rusije i Turske oko BiH značio za Hrvate u BiH.

Hrvati u BiH bez potpore Zagreba i inozemnog faktora

A u cijelome tom kolopletu suprotstavljenih interesa u najgoroj poziciji nalaze se upravo Hrvati u Bosni i HrvatiHrvati u BiH bačeni su u žrvanj Banje Luke i Sarajeva. A na širem geopolitičkom horizontu hrvatska politika u BiH nema niti jednoga relevantnog saveznika s obzirom na to da SAD vodi potpuno iracionalnu politiku prema toj državi.Hercegovini. Iako bi položaj Hrvata u BiH iz niza razloga (moralnih – sunarodnjaci, geopolitičkih, ekonomskih, sigurnosnih itd.) trebao predstavljati prioritet hrvatske vanjske politike, smislena i sustavna platforma u tom smislu nije postojala posljednjih 16 godina. Hrvati u BiH bačeni su u žrvanj Banje Luke i Sarajeva. A na širem geopolitičkom horizontu hrvatska politika u BiH nema niti jednoga relevantnog saveznika s obzirom na to da SAD vodi potpuno iracionalnu politiku prema toj državi. Američki političari očito nisu svjesni - kao što smo već pisali na ovim stranicama - da je snažna Hrvatska jedina sigurna formula mira u "regiji", jer se onda agresivne srpske i bošnjačke politike ne isplate.

Kako bilo, odnos prema Hrvatima u BiH bit će jedan od glavnih testova nove Vlade. Zagreb ne treba i ne smije određivati Hrvatima u BiH kakvu politiku trebaju voditi. O tome kako se politički (i teritorijalno) organizirati trebaju odlučiti Hrvati koji u BiH i žive. Hrvatska politika, međutim, toj odluci Hrvata treba pružiti punu političku, diplomatsku, lobističku i financijsku potporu.

Jer, tko misli da nas se ne tiče što se događa u susjednoj državi, „tko ne razmišljava, tko ne prispodablja prošlost sa sadašnjosti, taj ne vidi očita čudesa koja mu pod nosom bivaju“ (A. Starčević).

Davor Dijanović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.