Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Umjesto u srednju Europu Radman, Vrgoč i Mornar nas guraju na zapadni Balkan

Unatoč tome što je Hrvatska dvije i pol godine članica Europske unije te unatoč inicijativi Predsjednice o uspravnici „Jadran-Baltik“, koja Hrvatsku nastoji pozicionirati u srednju Europu, jugofili u Hrvatskoj i dalje ne miruju, nego jednako strasno sanjaju jugoslavenski san i nastoje Hrvatsku geopolitički i kulturološki vratiti u prostor bivše Jugoslavije, tj. ugurati u „Zapadni Balkan“.

Navest ćemo tri recentna primjera.

Primjer 1: Jugoslovensko dramsko pozorište gostuje u Zagrebu

Na portalu culturenet.hr, čiji je nakladnik Ministarstvo kulture, ovih dana tako možemo pročitati sljedeću zanimljivu vijest odnosno najavu:

„Nakon trideset godina Jugoslovensko dramsko pozorište iz Beograda gostovat će u petak, 22. siječnja, u 19,30 jugo pozoristesati, u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, i to s predstavom 'Uobraženi bolesnik' J. P. Molièrea u režiji Jagoša Markovića. Jugoslovensko dramsko pozorište posljednji je put gostovalo u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu 1986. godine. Gostovanje predstave 'Uobraženi bolesnik' nastavak je ponovno uspostavljene suradnje između HNK u Zagrebu i JDP-a, započete gostovanjem predstave Vučjak Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana u lipnju 2015. na Sceni Ljuba Tadić JDP-a“.

Zaključak koji se nameće nakon čitanja ove najave je nedvosmislen: nakon izbora Dubravke Vrgoč za intendanticu HNK – a nema nikakve sumnje da je riječ o akviziciji ex-ministrice Andree Zlatar Violić – kulturna „saradnja“ s „regionom“ dobila je novu, višu dimenziju, pa tako usred Zagreba gostuje „pozorište“ države koja se je raspala pred više od dvadeset godina. Kome je u interesu takva „saradnja“ i što ona donosi hrvatskoj kulturi ostaje misterij veći od Lourdesa i Međugorja zajedno.

Primjer 2: Sporazum HRT-a i RTS-a

Devetoga prosinca prošle godine glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije (HRT) Goran Radman u Beogradu je s generalnim direktorom Radiotelevizije Srbije (RTS) Draganom Bujoševićem potpisao Sporazum o suradnji između Hrvatske radiotelevizije i Radiotelevizije Srbije. Sporazum predviđa „razmjenu radijskih i televizijskih sadržaja vlastite produkcije iz područja kulture, zabave i umjetnosti, kao i  razmjenu dječjih, dokumentarnih i informativnih sadržaja“. Osim toga, predviđeno je da HRT i RTS „razmjenjuju znanja i iskustva u svim područjima rada, te si pružaju međusobnu administrativnu i tehničku potporu pri ostvarenju projekata“. Obje su strane, priopćeno je u medijima, „poduprle mogućnost suradnje na području zajedničke produkcije radijskih i televizijskih programa, kao i zajedničkog sudjelovanja na natječajima za projekte koji se financiraju iz fondova EU-a“.

Ovim sporazumom Goran Radman – bivši generalni direktor Radio-televizije Zagreb u vrijeme jugoslavensko-RadmanZabrana gostovanja u emisiji „Nedjeljom u 2“ Ladislava Iličića te gostovanje ratnog huškača i KOS-ovca (ima neka tajna veza?) Miroslava Lazanskog u emisiji „Otvoreno“ vjerojatno je prvi plod jugosfernoga sporazuma Gorana Radmana, medijskog šegrta jugosfernih mu glavešina koji nikako ne mogu izliječiti svoju patološku ovisnost o prostoru bivše Jugoslavije, prostoru koji je Hrvatskoj od 1918. do danas donio isključivo neslobodu, nasilje, diktaturu te politički, moralni i gospodarski nazadak.komunističkog totalitarnog sustava, koji je proklamirao da će mu kao uzor u uređivačkoj politici služiti Radio televizija Zagreb iz šezdesetih i početka sedamdesetih godina 20 st. (godine rigidnoga jugokomunizma), – faktički je ne samo amnestirao RTS od ratnohuškačke politike devedesetih, nego je otvorio put daljnjoj balkanizaciji hrvatskih medija i hrvatske kulture.

Zabrana gostovanja u emisiji „Nedjeljom u 2“ Ladislava Iličića te gostovanje ratnog huškača i KOS-ovca (ima neka tajna veza?) Miroslava Lazanskog u emisiji „Otvoreno“ vjerojatno je prvi plod jugosfernoga sporazuma Gorana Radmana, medijskog šegrta jugosfernih mu glavešina koji nikako ne mogu izliječiti svoju patološku ovisnost o prostoru bivše Jugoslavije, prostoru koji je Hrvatskoj od 1918. do danas donio isključivo neslobodu, nasilje, diktaturu te politički, moralni i gospodarski nazadak. Dakako, njima i njihovim biološkim i ideološkim pretcima donio je napredovanje, s obzirom na to da jedino u talogu balkanskog blata, u mraku balkanske krčme, oni mogu predstavljati nekoga i nešto. Povratak Hrvatske u srednju Europu - koji je neizbježan - pokazat će kakve su intelektualne mizerije i političke barabe vodile Hrvatsku posljednjih petnaestak godina.

Primjer 3: Osnovan „Centar za istraživanje i inovacije zapadnog Balkana WISE“

Nešto manje medijske pozornosti dobila je vijest kako je u rujnu prošle godine u Splitu osnovan „Centar za istraživanje i inovacije zapadnog Balkana WISE“. Države uključene u ovaj projekt su: Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Kosovo, Republika Makedonija i Republika Srbija. U Odluci o NarkomaniJugoslavenski narkomani u Hrvatskoj, od kojih su mnogi – barem za sada – na visokim političkim funkcijama, ne miruju kad je u pitanju daljnje integriranje s politički, ekonomski, kulturološki i tehnološki u odnosu na Hrvatsku zaostalim prostorom bivše Jugoslavije. Neke su navike i mentalni obrasci očito jači i od zdravog razuma.proglašenju Zakona o potvrđivanju ugovora o Centru za istraživanje i inovacije zapadnog Balkana WISE“ navodi se kako je misija WISE-a „postati priznat i atraktivan partner u regiji zapadnog Balkana. WISE je predan jačanju regionalnih istraživačkih, inovacijskih i tehnoloških sustava, pružanjem podrške, savjetovanja, informacija i preporuka državama, javnim i privatnim institucijama te nevladinim organizacijama i svim drugim relevantnim dionicima, s ciljem jačanja suradnje na regionalnoj, EU i međunarodnoj razini te poboljšanja istraživačke i inovacijske klime zapadnog Balkana“. U ime Republike Hrvatske ugovor o osnivanju ovoga centra potpisao je ministar znanosti, obrazovanja i športa Vedran Mornar, a ministarsku konferencija povodom uspostavljanja Centra za istraživanje i inovacije zapadnog Balkana - WISE otvorila je – a tko drugi - ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

I površnom promatraču trebalo bi biti jasno kako je osnivanje navedenog centra u potpunosti u skladu s geopolitičkim planom „Zapadni Balkan“ koji u novoj jugosfernoj tvorevini vidi zemlje bivše Jugoslavije minus Slovenija plus Albanija. A ono je i pokazatelj da jugoslavenski narkomani u Hrvatskoj, od kojih su mnogi – barem za sada – na visokim političkim funkcijama, ne miruju kad je u pitanju daljnje integriranje s politički, ekonomski, kulturološki i tehnološki u odnosu na Hrvatsku zaostalim prostorom bivše Jugoslavije. Neke su navike i mentalni obrasci očito jači i od zdravog razuma.

Protiv osnivanja Centra za istraživanje i inovacije zapadnog Balkana javno su istupili znanstvenici dr. sc. Mirna Batistić i dr. sc. Nenad Jasprica čiji članak donosimo kao prilog u nastavku.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Balkanizacija znanosti

Izgleda da Vlada u odlasku želi ostaviti još jedan poguban trag svoje neizlječive privrženosti bivšoj državi. Ovaj put kroz ZNANOST, nastoje se otškrinuti, a zatim širom otvoriti vrata Balkanu.

Zatečeni naslovom u medijima o zajedničkom osnivanju Centra za istraživanje i inovacije zapadnog Balkana u Splitu, u kojem ulaze Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija i Srbija, ali ne i Slovenija i Austrija (prema „definiciji“ granica Balkana je do Beča), odlučili smo reagirati.

Pozivamo sve, ne samo znastvenike i širu javnost, već i buduću Vladu te Predsjednicu da zaustave ovaj nepotreban projekt koji nije ništa drugo već projekt uhljebljivanja za ionako osiromašenu državu, a kojim bi se provodile loše političke ideje.

Kako se navodi “Cilj centra je financiranje istraživanja, umrežavanje znanstvenika te zajedničko sudjelovanje u projektima EU”. Znanost nema granica, a jedini kriterij za dobivanje projekata je kvaliteta pa nisu potrebne ovakve asocijacije i milosti tko zna kakvih mecena i mentora. Hrvatska je članica EU i ravnopravan partner bilo kome u svijetu te takvi “centri” nemaju nikakvog smisla jer postoje razni projekti koji potiču međunarodnu suradnju, a koje između ostalih uključuju i države tzv. Zapadnog Balkana. Popriličan broj takvih suradnji potiče upravo Norveška koja je istaknuta kao financijer Balkanskog centra u Splitu. Pitamo se zašto ovakav Centar, ako ga baš smatraju potrebnim, nije napravljen npr. u Beogradu gdje je i začeta ideja Balkana već u hrvatskom i mediteranskom gradu Splitu.

Organizaciju navedenog Centra vodili bi direktor i dvoje zamjenika (!?) koji će navodno biti izabrani na međunarodnim natječaju. Pitamo se koji će biti kriteriji izbora? Hoće li to biti znanstvenici? Menađeri? Ili nešto treće, za sada skriveno pod skutem znanosti? Direktor bi čak imao i diplomatski status! Radi li se tu o veleposlanstvu države u nastajanju, a prema smjernicma SANU napisanima u Memorandu 2? Oni koje žele diplomatski status posao trebaju tražiti u za to profiliranim institucijama.

Za sve one koji misle da je Hrvatska dio Balkana preporučamo da pročitaju u udžbeniku iz geografije za IV. razred gimnazije, autora Feletar i Vuk (Meridijani) znanstveno utemeljeno objašnjenje zašto Hrvatska nije na Balkanu i s tim pojmom nema nikakve veze. Sramotno je da se u Hrvatskoj, koja je članica EU, danas više nego ikada gura pojam Balkana kojim se pokušava nasilno nametnuti ideja da je to ono čemu pripadamo. Tako je kod nas nedavno održani i podržani Balkanski botanički kongres, sajam hrane “Terra Madre Balkan“ i sl. Prema opisu koji nalazimo u traženju objašnjenja pojma Balkana stoji da je taj pojam obojen negativnim značenjima, a to su nasilje, sveopća nazadnost i nesnošljivost. Želimo li se zaista svrstavati u ovakve kategorije i naslove?

Iako pojam Balkanskog poluotoka ne zadovoljava geografsku definiciju poluotoka, pogreška njemačkog geografa Zeune s početka 19. stoljeća postala je općeprihvaćeni pojam kojega krajem 19. st. srpski geograf Jovan Cvijić nastoji maksimalno afirmirati (nažalost dobrim dijelom i uspijeva). Kao rektor Beogradskog sveučilišta i predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti, Cvijić je upregnuo sve svoje snage služeći afirmaciji srpske nacionalne ideje i širenju srpske dominacije na cijeli prostor Južnih Slavena. Pod okriljem znanosti i tzv. objektivnosti Cvijić koristi naziv Balkan da bi potkrijepio punu opravdanost postojanja tzv. “Balkanske istorijske tradicije”. Pojam “Balkansko poluostrvo” iznimno je dobro povezivao srpska “znanstvena” tumačenja da u “balkanskoj istorijskoj tradiciji” postoji i razvija se ideja ujedinjenja svih balkanskih naroda jer su njihovi pripadnici zapravo srpskog podrijetla, samo su povijesnim slijedom ponešto različiti i “zagađeni utjecajima s rubnih područja”.

Hrvatska ni geografski, ni društveno ni povijesno ne pripada u tzv. balkanske države. Hrvatska je povijesna sastavnica zapadnoeuropskog-sredozemnog i srednjeeuropskog kulturnog područja Europe.

Prema svemu navedenome, ozbiljna znanstvena institucija nikako ne može u svom nazivu imati znanstveno neutemeljeno ime jer to već na prvu upućuje da zagovornici ovakvih ideja ne poznaju geografiju, povijest ni kulturu svoje zemlje.

dr. sc. Mirna Batistić, dr. sc. Nenad Jasprica
hrsvijet.net

 

Čet, 28-05-2020, 06:33:56

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.