DudajevaAla Dudajeva stječe međunarodni ugled kao borac za ljudska prava i kao spisateljica. Jedan je od rijetkih umjetnika, publicista i pjesnika, koji izražavaju nezadovoljstvo tragedijama koje se dešavaju u svijetu, a pogotovo na Kavkazu. Njezin osobni život povezan je s patnjom čečenskog naroda. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

PetričevićS velikim zakašnjenjem tek sam ove godine dobio mogućnost pročitati i vidjeti grafičko književnu mapu Anke Petričević u izdanju galerije muzeja u Širokome Brijegu, koju je uredio fra Vendelin Karačić. Riječ je o bibliofilskom izdanju koje se zbog kvalitete likovnih priloga, papira i grafičke opreme može smatrati i divot – izdanjem. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Mikuljan2U knjizi POGLED UNATRAG (sjećanja, zapisi, reagiranja – iz privatne arhive) gospođa Peakić- Mikuljan objavljuje niz svojih članaka, govora, sjećanja i polemika nastalih u posljednja tri desetljeća. Danas ti tekstovi zbog vremena koje je proteklo imaju snagu povijesnih izvora. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

KoljnofU našoj široj javnosti malo je poznato da se u velikom gradišćanskohrvatskom selu Koljnofu, smještenom uz mađarsko – austrijsku granicu, blizu grada Šoprona (njem. Ödenburg) održavaju hrvatski književni susreti. Na tim susretima sudjeluju pjesnici i prozaici iz Republike Hrvatske, uglavnom članovi Društva hrvatskih književnika, te njihove kolege iz Mađarske i austrijskog Gradišća. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Arlovic ManjineKnjiga Mate Arlovića „Pravo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj“ poticajna je, važna i služi kao štivo potrebno ne samo hrvatskoj pravnoj znanosti, već svima koji se bave ovom problematikom. Stoga ju toplo preporučujem našim čitateljima. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Milka Trrnina24Smatrana je najvećom interpretkinjom epohe, podjednako sjajnom pjevačicom koliko i glumicom; kao osoba odlikovala se visokim umjetničkim i ljudskim načelima. Afirmirala se kao jedna od najvećih interpretkinja Wagnerovih likova (posebice Izolde iz Tristana i Izolde). Bila je prva Kundry u Parsifalu koji se 1903. izvodi u njujorškom Metropolitanu, prvi put izvan Wagnerova svetišta Bayreutha. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Vidmarovic PrlenderIz Kistanja nosim snažne utiske. Gradić je još uvijek pomalo siv i ostario, ali me raduje puno mladih lica na njegovim ulicama. Svi koji mogu pomoći Kistanjama da se ekonomski stabiliziraju dužni su to učiniti. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

MoslavinaMoslavina je jedina hrvatska pokrajina koja nema definirani prostor jer je razbijena u tri Županije i tri Biskupije. Njezin zemljopisni položaj je takav da se u njoj nije moglo razviti središnje mjesto jer joj je u središtu Moslavačka gora. Umjesto zajedničkoga centra razvila su se četiri regionalna središta: Kutina, Garešnica, Čazma i Ivanić Grad. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Stepinac spomenikNakon što su restauratori blagoslovili svoju devastaciju, uslijedila je druga devastacija. Netko, a vjerujem kako je riječ o organiziranoj i teološko-politički potkovanoj legiji, spomenik kardinalu nagrdio je velikim sotonističkim znamenjem. Prilažem fotografiju na kojoj se to vidi. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
Sub, 16-12-2017, 06:09:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0072_Marusevec_0348.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).