Detalji

Objavljeno: 30. lipnja 2020.

S tugom sam danas, 29. lipnja 2020. godine, primio vijest o smrti uvaženoga kolege, veleposlanika Nikole Debelića, člana Hrvatskoga diplomatskog kluba. U životu je postigao veliki uspjeh kao glazbenik, ali kao veleposlanik. (N. Debelić)

Detalji

Objavljeno: 23. lipnja 2020.

Ukrajina je žrtva ruske armije i njezinoga državnoga vodstva. Krim je okupiran, a dvije velike ukrajinske oblasti uz pomoć Ruske federacije i dalje egzistiraju kao terorističke paradržave. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 11. lipnja 2020.

Juraj Lončarević poznati je hrvatski književnik, publicist i kulturni djelatnik, podrijetlom srijemski Hrvat. Rođen je 3. ožujka 1930. u Srijemskoj Mitrovici, a umro u Zagrebu, 23. listopada, 1997. godine. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 08. lipnja 2020.

Akademik Dzjuba je historiografski obradio velikorusko osvajanje i istrebljenje kavkaskih naroda. U tom kontekstu treba promatrati genocid koji su Staljin i njegova komunistička vrhuška izvršili nad kavkaskim narodima. To je trebalo postati „konačno rješenje“ problema s „ovim divljim muslimanskim narodima“. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 02. lipnja 2020.

U ime povijesne istine i dobrosusjedskih odnosa. Iz povijesti moramo učiti i poznavati ju, kako ne bismo ponovili njezine pogreške. Nesmotreno izložena povijesna karta može se tumačiti i kao politička poruka. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 31. svibnja 2020.

Knjiga „Portreti i starine“ korisno je štivo za sve one koji vole arheologiju, ali i šire od toga. Emilio Marin je sjajan pripovjedač odnosno izlagatelj teme o kojoj govori, a zanimljivosti ove knjige pridonijeli su i njegovi autobiografski tekstovi. Riječ je o doista izuzetnoj stvaralačkoj i znanstvenoj osobnosti na koju možemo biti ponosni. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 25. svibnja 2020.

Roman koji smo predstavili dobro je preveden s ukrajinskog na hrvatski jezik. Autorice su se potrudile specifičan Irvančev ukrajinski govor prebaciti u hrvatski jezični idiom. Irvanec se služi literarnim standardom, ponekad lirskim opisima, ali i kolokvijalnim jezikom kako bi iskazao svu paranoičnu strahotu izazvanu epidemijom. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2020.

Želio bih upozoriti kako je od hrvatskih povjesničara jedini dr. sc. Stipe Kljajić uspio u ovoj gužvi oko Vatikanskog arhiva, doći do navedene arhivske građe. O tome je u Večernjem listu od 5. travnja 2020. objavljen s njim razgovor, pod znakovitim naslovom „Pijo XII. nije bio Hitlerov papa“. (Đ. Vidmarović)