Hrvatska kao jedan glavnih igrača energetske politike

 emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" jutros je jasno poručeno: Dubrovnik više nije samo turističko središte nego mjesto gdje se kroje ključne energetske i političke odluke za Europu. U jeku globalnih kriza - od rata u Ukrajini do nestabilnosti na Bliskom istoku, Hrvatska se sve snažnije pozicionira kao energetsko čvorište, a jučerašnji sporazumi i Inicijativa triju mora mogli bi dugoročno promijeniti energetsku kartu regije.

Krevzelj: Hrvatska ima važnu ulogu zahvaljujući infrastrukturi

Dubrovnik je ovih dana središte političkih i gospodarskih susreta, a fokus je na energetskoj sigurnosti – temeljnom preduvjetu stabilnosti. Inicijativa triju mora, koja povezuje prostor između Baltika, Jadrana i Crnog mora, dobiva novu težinu u aktualnim geopolitičkim okolnostima. Ravnatelj Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva Željko Krevzelj istaknuo je da se više ne govori samo o planovima, nego o konkretnim potezima

.- Inicijativa triju mora je dinamična politička i gospodarska platforma usmjerena na promet, energetiku i digitalizaciju, a u ovim geopolitičkim vremenima energetska sigurnost postaje ključna, naglasio je. Dodao je da Hrvatska u tom kontekstu ima važnu ulogu zahvaljujući postojećoj infrastrukturi.

- Tu je JANAF koji može osigurati kapacitete prema susjednim državama, kao i LNG terminal s proširenim kapacitetima koji je vrlo važan za energetsku sigurnost, poručio je Krevzelj.

Adanić: Jadranski naftovod je jedini sigurni dobavni pravac nafte za zemlje u okruženju

Predsjednik Uprave JANAF-a Stjepan Adanić naglasio je kako je Hrvatska već dokazala svoju stratešku važnost u opskrbi energentima.

- Jadranski naftovod je jedini sigurni dobavni pravac nafte za zemlje u okruženju, rekao je Adanić.

- Pokazali smo u kriznim vremenima da možemo isporučivati sve potrebne količine Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji, poručio je. Najavio je i konkretna ulaganja - novi spremnici derivata na terminalu Omišalj, povećanje kapaciteta za čak 100% na tom terminalu, razvoj solarnih elektrana i baterijskih sustava, istraživanje nafte i plina u Kazahstanu.Istaknuo je i očekivanja boljih odnosa s Mađarskom.

- Vjerujem da ćemo s novom političkom garniturom u Mađarskoj moći bolje surađivati, rekao je.

Škrtić: Ne možemo očekivati da postanemo energetski hub bez robusnije infrastrukture

Menadžerica Sabina Škrtić smatra da je cilj jasan, ali da put do njega još nije završen.

- Teza da Hrvatska želi postati energetski hub konačno je jasno definirana, ali treba postaviti rokove i analizirati što nam nedostaje, upozorila je. Kao ključne izazove istaknula je nedovoljno razvijenu plinsku infrastrukturu, potrebu modernizacije elektroenergetske mreže i sporiji razvoj prijenosnog sustava.

- Ne možemo očekivati da postanemo energetski hub bez robusnije infrastrukture, naglasila je

Milijarde eura za energetiku

Krevzelj je podsjetio da su već osigurana značajna sredstva - više od 1,28 milijardi eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, više od 500 milijuna eura za LNG projekte, više od 560 milijuna eura za električnu mrežu.

- Svim tim aktivnostima postižemo cilj energetske sigurnosti i jačanja Hrvatske kao energetskog čvorišta, poručio je.

Plinska interkonekcija s BiH - strateški projekt

Jedan od ključnih rezultata sastanka u Dubrovniku je sporazum o južnoj plinskoj interkonekciji između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Time će BiH dobiti pristup plinu s LNG terminala na Krku i smanjiti ovisnost o Rusiji.

- Ovo je važan iskorak u diversifikaciji izvora plina i stabilizaciji regije, naglašava Krevzelj.- Infrastruktura stvara potražnju, a ovaj projekt omogućit će Bosni i Hercegovini razvoj energetskog sustava, dodaje Škrtić. Istaknula je i širi regionalni kontekst.

- Dodatno jačanje interkonekcija prema Srbiji dodatno bi učvrstilo poziciju Hrvatske kao energetskog hub-a, poručila je. 

Sve izrečeno u emisiji pokazuje da Hrvatska već igra važnu ulogu u europskoj energetskoj sigurnosti, ali i da su pred njom veliki izazovi. Od LNG terminala, JANAF-a i plinskih interkonekcija do ulaganja u mrežu i obnovljive izvore, odluke donesene u Dubrovniku mogle bi dugoročno odrediti energetsku budućnost regije. U vremenu globalne nesigurnosti, energetska politika postaje ključna, a Hrvatska sve jasnije želi biti jedan od njezinih glavnih igrača, piše HRT.

(hkv)